ULOGA SVJETSKIH MONETARNIH I TRGOVINSKIH ORGAZNIZACIJA U PROCESU GLOBALIZACIJE -SEMINARSKI RAD

View previous topic View next topic Go down

ULOGA SVJETSKIH MONETARNIH I TRGOVINSKIH ORGAZNIZACIJA U PROCESU GLOBALIZACIJE -SEMINARSKI RAD

Post  Admin on Mon Jan 11, 2010 3:40 pm

UVOD

Globalizacijski procesi označili su početak novog vremena i začetak jednog novog svjetskog društva koje je, činilo se, konačno prevladalo dotadašnje razlike i podjele. No,gledajući sada, s vremenskim odmakom, pokazalo se da su istovremeno upravo ti procesi, uvelike utjecali na produbljivanje razlika unutar društva. Ovo se posebno odnosi na ekonomsku dimenziju globalizacijskih procesa, područje koje danas izaziva najviše polemika.
Iako je globalizacija na početku imala obećavajući potencijal procesa koji će rezultirati rješenjima svjetskih problema nejednakosti i siromaštva te stvoriti prosperitetno svjetsko društvo, čini se da su razlike i problemi veći nego ikada.
Globalne svjetske ekonomske promjene i ekonomska globalizacija, što se prije svega odnosi na stvaranje globalnog svjetskog slobodnog tržišta, ipak nisu polučile željenerezultate. Istorija se, izgleda, opet ponavlja – s jedne strane imamo većinu potlačenih i obespravljenih ljudi, a s druge nekolicinu bogatih koja živi na račun većine.
I dok tradicionalno bogate zemlje i regije, moćni financijski i naftni krugovi,
multinacionalne i transnacionalne korporacije i ostali 'veliki igrači', postaju još bogatiji I ostvaruju nezamislivo velike profite kojima bi zaista mogli ispuniti prvobitnu renesansnu ulogu globalizacije , ostatak svijeta živi na rubu egzistencije, boreći se sa promjenama i zahtjevima koje je takva globalizacija donijela sa sobom.
Globalizacijska tvrdnja kako će svjetsko društvo, organizirano u jedinstveno svjetsko slobodno tržište, rezultirati smanjenjem siromaštva i povećanjem općeg blagostanja možda i nije polučila planirane rezultate, no jedno je sigurno - globalizacijska atmosfera kloniranog turbokapitalizma i novih ekonomskih odnosa otvorila je vrata novih mogućnosti za multinacionalne i transnacionalne korporacije, što ove dobrano koriste. Njihov profit predstavlja zidine kojima je opasan Novi svjetski poredak. Svakodnevne vijesti o socijalnim nemirima, terorističkim odmazdama, ratovima, pobunama i protestima nezadovoljnih masa ostavljaju dojam predapokaliptičnog stanja i dovode u pitanje opstojnost takvog poretka.
Globalni tokovi trgovine finansijskog kapitala i investicija doprinjele su integrisanju svjetske ekonomije. U periodu posle Drugog svjetskog rata uočena je potreba za stvaranjem novog međunarodnog ekonomskog okvira.Njega bi činili Međunarodni monetarni fond, međunarodna banka za obnovu i razvoj i međunarodna organizacija koja bi djelovala u oblasti trgovine.
GATT je stupio na snagu 1. januara 1948. Stvaranjem GATT -a, jedan broj zemalja i njihovih vlada koje su u ovom procesu učestvovale, dokazale su postojanje jasne vizije za ostvarenje buduće saradnje koja je bila neophodna da bi se ostvario ekonomski rast i izgradnja. Za gotovo pola veka koliko je postojao GATT, može se reći da je uglavnom uspeo da ostvari ciljeve koje su postavili njegovi osnivači i prvi potpisnici. Ali, ako se napravi mala paralela između životnog ciklusa jednog proizvoda i života GATT -a, onda možemo razumeti zašto je i sam GATT doživeo svoj vrhunac, ali i postepeno prevazilaženje, pa je otuda nastanak Svetske trgovinske organizacije nova prilika da se ostvari sve ono što GATT nije uspeo, kao i da se formiraju novi ciljevi za novi vek.
Svjetska trgovinska organizacija je međunarodna organizacija koja posjeduje sve potrebne elemente da bi se mogla tako klasifikovati : državu kao osnivača i tipičnu članicu, međunarodni ugovor kao osnivački akt, stalne organe koji sprovode odredbe statuta, određenu oblast djelovanja, svojstvo pravnog lica i subjekat je međunarodnog prava.Većina članica STO su zemlje u razvoju.
1. GLOBALIZACIJA

Prije 1980-ih godina, pojam globalizacije gotovo je nepoznat. Danas se taj pojam upotrebljava vrlo često, svaki put kada se pokušavaju objasniti i razumjeti promjene koje su zahvatile društvo u cijelosti od tada. Naime, osamdesetih godina započela je skupina procesa koji će bitno izmijeniti sliku svijeta kakvog smo poznavali.
1.1. Globalizacija – definicija pojma
Pojam globalizacije nije jednostavno definirati. Etimološki korijen je latinska riječ globus = cjelokupan, ukupan. Oxford Dictionary of New Words tvrdi da je značenje riječi oblikovano pod snažnim utjecajem Marshalla McLuhana i njegove teze o globalnom selu.
Riječ globalizacija upućuje na nešto što je globalno, odnosi se na čitav planet, planetarno, cjelokupno. Ne postoji jedna jedinstvena definicijaglobalizacije, upravo zbog njene složenosti i višedimenzionalnosti, pa ju je moguće tumačiti kroz prizmu politike, sociologije, ekonomije i drugih nauka.
Pojednostavljeno možemo reći da je globalizacija skup prekograničnih procesa, pokrenutih nezapamćenim razvojem moderne tehnologije, koji je doveo do ubrzanja ekonomskih procesa a koji se odražava u socijalnoj, političkoj, kulturnoj i svim drugim područjima sveukupnog života, dakle globalnog je, svjetskog značenja.
Globalizaciju prije svega odlikuje nezapamćen i ubrzan razvoj moderne tehnologije, zbog čega se njeno značenje uspoređuje sa značenjem industrijske revolucije iz 19. stoljeća.
Razvoj tehnologije, prije svega izum interneta, stvorio je uvjete povećane povezanosti i ubrzane komunikacije, neovisno o prostornoj udaljenosti. Ovi uvjeti olakšane komunikacije omogućili su ubrzanje i povećanje ekonomskih aktivnosti između država, koje su sada mogle poslovati također neovisno o prostornoj udaljenosti i državnim granicama.
Ubrzan protok informacija, kapitala, usluga, proizvoda i ljudi, u svijetu u kojem je promijenjen značaj međudržavnih granica, stvorio je nove društvene, političke, ekonomske i kulturne odnose i svijet potpuno drugačiji od onog kakav smo poznavali prije tih presudnih 1980-ih godina.
Kao rezultat promjena u u ekonomskoj politici i tehnologiji, privrede koje su nekad bile podijeljene visokim transportnim troškovima i umjetnim barijerama u trgovini ifinancijama, sada su povezane sve gušćom mrežom ekonomske međuzavisnosti.
Sociolog Anthony Giddens definira globalizaciju kao prostorno i vremensko smanjivanje koje je povezano s mogućnošću ubrzane komunikacije, što omogućuje ubrzanu razmjenu znanja i kulture.
David Held i Anthony McGrew u svom uvodu za Oxford Companion to Politics govore da se globalizacija može smatrati procesom (ili skupinom procesa) .... transformacije u prostornoj organizaciji društvenih odnosa i transakcija, izraženih u transkontinentalnim i interregionalnim kretanjima i mreži aktivnosti, interakcije i moći.
Globalizacija je nadalje definirana kao proces prevladavanja historijski nastalih granica. Ona je, dakle, sinonim za eroziju (ne za nestajanje) suvereniteta nacionalnih država i predstavlja 'odvajanje' tržišne ekonomije od moralnih pravila I institucionaliziranih veza društva....
Zatim još i kao intenziviranje društvenih veza svijeta, i to tako da veoma udaljena mjesta bivaju povezana u toj mreži, a događaji u jednom mjestu mogu biti uzrokom ili posljedicom događaja u drugom koje je stotinama kilometara udaljeno i obrnuto......kvantitativno i kvalitativno intenziviranje prekograničnih transakcija i istovremeno prostorno proširivanje tih transakcija...
Globalizacija je proces koji se odvija preko granica nacionalnih država,a tvore je događaji i slike, pokreti i životopisi. Uzrokuje djelovanje svjetskog sustava i uspostavljanje, u svjetskim razmjerima, gospodarske, političke, kulturne, ekološke i informacijske djelatnosti i globalne međuzavisnosti društva.
Globalizacija je sveukupnost navedenih definicija. Ona je skup ekonomskih, političkih, društvenih, kulturnih, ekoloških i drugih procesa, snažno određenih i ubrzanih tehnološkim napretkom.
Globalizacija je promjena koja je zahvatila svijet u globalu, sve od pada Berlinskog zida -čime je simbolično označen kraj bipolarne podjele svijeta na Istok i Zapad, sukobljene u Hladnom ratu, koji je trajao sve od zavšetka Drugog svjetskog rata. Ona označava novi svjetski poredak, u kojem vodeću silu, najnapredniju i najmoćniju zemlju predstavljaju Sjedinjene Američke Države. Kao akteri, globalizatori, tzv. Veliki igrači,
navode se najbogatije zemlje svijeta – SAD, EU, Japan, Kanada i multinacionalne korporacije, te transnacionalne organizacije - prije svega međunarodne institucije kao što su Svjetska trgovinska organizacija (WTO), Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond (MMF) i Ujedinjeni narodi (UN).
Globalizacija je i novi ekonomski poredak, obilježen prevlašću kapitalizma i neoliberalne ekonomije slobodnog tržišta, što mnogi smatraju pokretačkom silom globalizacije.
1.2. Globalizacija – uzroci
Teško je izdvojiti sve moguće uzroke koji su doveli do globalizacije . Najčešće spominjani uzroci su:
1. RAZVOJ TEHNOLOGIJE
2. BRZINA I TROŠKOVI TRANSPORTA
3. KRAJ HLADNOG RATA
4. GLOBALNI PROBLEMI (klima, migracija...)
5. LIBERALIZACIJA
1. Tehnološka revolucija,a pogotovo napredak u području razmjene informacija i u području komunikacija (internet), bez sumnje su odigrale i igraju jednu od najznačajnijih uloga u nastanku i razvoju globalizacije. Internet s više aspekata predstavlja oznaku globalizacije. Bez ove tehnologije bile bi nezamislive mnoge značajke i aktivnosti globaliziranog društva - globaliziranje financijskog tržišta, prebacivanje globalnih suma novca s jedne strane globusa na drugu, što se odvija u vremenskim intervalima djelića jedne sekunde, organizacije transnacionalne proizvodnje i još mnogo toga.
2. Nevjerojatan porast trgovine kao bitan element ekonomske globalizacije ima za posljedicu smanjenje troškova transporta i njegovo ubrzanje. Ovo posebno vrijedi za uslužni sektor: proizvodi kao što su software i baze podataka šalju se u vremenu mjerenom sekundama s jednog na drugi kraj svijeta.
3. Kraj Hladnog rata često se spominje kao jedan od uzroka globalizacije. Za trajanja hladnoratovske podjele svijeta na Istok – Zapad, bilo je i manje suradnje između država. Padom ove granice – tzv. Čelične zavjese 1989/90., kontakt i saradnja među državama su se intenzivirali. Bivše države 'istočnog bloka' otvorile su se i izašle na svjetsko tržište. Sve više država se odlučuje za demokraciju i tržišnu ekonomiju, što onda predstavlja vodeće principe njihova daljnjeg razvoja.
4. Globalni problemi koji se više ne mogu rješavati na pojedinačnoj razini država I regija udigrali su važnu ulogu u razvoju svijesti. Globalni problemi, kao što su oštećeni ozonski omotač, kisele kiše ili izumiranje pojedinih životinjskih i biljnih vrsta te kvaliteta ljudskog života zahtijevaju globalnu politiku i globalnu svijest.
Osim svjetskih država, ovim pitanjima bave se međunarodne organizacije poput Green Peacea ili Amnesty internationala, te druge organizacije koje djeluju na globalnoj razini. To su također pokazatelji nastanka jednog jedinstvenog svjetskog društva.
5. Kritičari globalizacije ukazuju na to da globalizacija više nije prisilni proces, već da su njeni procesi nastali kao posljedica politike dereguliranja pod vodstvom SAD-a nakon Drugog svjetskog rata. Liberalizacija svjetske trgovine u okvirima GATT-a, odnosno WTO-a, rezultirala je ovakvim razvojem.


2. SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA (WTO)

Za vrijeme konferencije u Bretton-Woodsu , osnivanja Svjetske banke i MMF-a, postojala je također ideja da se zbog carinskih ratova iz Velike svjetske krize, koji su donijeli velike gubitke, osnuje organizacija koja bi regulirala međunarodnu razmjenu.
Na Havanskoj konferenciji (januar 1947. –mart 1948.) o trgovini i zaposlenosti, SAD su predlagale da se osnuje Međunarodna trgovinska organizacija (ITO). U tom smislu usvojena je Havanska povelja – dokument kojim su se regulirala međunarodna trgovinska pitanja te pitanja kao što su podizanje životnog standarda , stabilnost proizvodnje i zaposlenosti, poticanja razvoja nerazvijenih i unapređenje i proširenje međunarodne trgovine. Na osnovi multilateralizma i nediskriminacije. No, ITO ipak nije osnovan jer je došlo do krize ratifikacije Havanske povelje – SAD nisu ratificirale ovaj sporazum. Ali, Havanska povelja imala je veliki utjecaj na GATT – opći sporazum o carinama i trgovini.
GATT je donesen u Ženevi, gdje su usporedo s konferencijom u Havani vođeni pregovori o sniženju carina.
GATT je ispočetka bio zamišljen samo kao privremeno rješenje, no kako Havanska povelja na kraju nije ratificirana, tako ju je GATT zamijenio, stupio na snagu 1948.godine i ostao aktualan sve do osnivanja Svjetske trgovinske organizacije.
GATT predstavlja skup pravila prema kojima zemlje potpisnice trebaju voditi svoju vanjskotrgovinsku politiku. On predstavlja i forum za usklađivanje nesuglasica o vanjskotrgovinskoj politici pojedinih zemalja članica. GATT zastupa tri osnovna principa oko kojih su se složile zemlje potpisnice;
1. Princip nediskriminacije ili princip najpovlaštenije nacije - ako jedna
zemlja odobri bilo kakve povlastice na uvoz iz druge zemlje, dužna je te povlastice primijeniti na uvoz iz svih ostalih zemalja potpisnica GATT-a
2. Princip zaštite domaće privrede carinama – ostala ograničenja trebaju se
ukinuti. Izuzetak su poljoprivredni proizvodi, a dopušteno je uvođenje količinskih ograničenja i radi očuvanja stanja u bilanci plaćanja
3. Princip daljnjeg smanjivanja carina multilateralnim pregovorima –
zahtijeva da se različite carinske tarife zemalja članica zatečene prigodom njihova pristupanja GATT-u usklađuju i smanjuju daljnjim multilateralnim pregovorima. Ti pregovori vođeni su u 'rundama'. Od osnivanja GATT-a do osnivanja WTO-a, održano je osam rundi pregovora. U zadnjoj, tzv. Urugvajskoj rundi. (1986. – 1994.) smanjene su carine na industrijske proizvode, dogovoreno je da se kvantitativna ograničenja uvoza poljoprivrednih proizvoda i ostala necarinska ograničenja moraju zamijeniti carinama, potpisan je sporazum o intelektualnom vlasništvu, sporazum o trgovini uslugama I osnovan je WTO.
WTO je počela s radom u januaru 1995. Na službenoj internet stranici WTO-a (http://www.wto.org) stoji da je WTO ...jedina globalna međunarodna organizacija koja se bavi pravilima trgovine među državama, kako bi pomogla proizvođačima roba i usluga, izvoznicima i uvoznicima u vođenju njihovih poslova ....Jednostavno rečeno, WTO se bavi pravilima trgovine među nacijama na globalnoj i poluglobalnoj razini......To je organizacija za liberalizaciju trgovine, ali isto tako i forum gdje vlade država pregovaraju o sporazumima i postavljaju pravne okvire. WTO djeluje kroz sistem trgovinskih pravila (Ali WTO nije supermen – u slučaju da netko misli kako WTO može riješiti ili izazvati sve svjetske probleme).
Iako se prvenstveno zalaže za liberalizaciju trgovine, kako se navodi dalje na službenoj stranici, WTO u nekim slučajevima podržava primjenu ograničenja – kako bi se zaštitili potrošači ili spriječilo širenje bolesti.
Osovinu WTO-a čine dogovori koje je potpisala većina svjetskih trgovinskih zemalja. Ovi dokumenti predstavljaju zakonsku osnovu i pravila za međunarodno poslovanje. To su uglavnom ugovori koji obvezuju vlade na vođenje trgovinskih politika unutar dogovorenih okvira. Iako su dogovoreni i potpisani od strane vlada, cilj im je pomoći proizvođačima dobara i usluga, kao i izvoznicima i uvoznicima u vođenju poslova, dok istovremeno dopuštaju vladama da se brinu o socijalnim i pitanjima okoliša.
Svrha sistema je ...osigurati slobodan tijek trgovine u što većoj mjeri – sve dok nema neželjenih posljedica. To uglavnom znači uklanjanje prepreka, ali i upoznavanje pojedinaca, kompanija i vlada s trgovinskim pravilima koja vrijede u svijetu, kao i pružanje sigurnosti i zaštite od iznenadnih promjena politika. Drugim riječima, ova pravila su javna i predvidiva.
Kao rezultat nesmetane, slobodne i predvidive trgovine navodi se sigurnost – jer potrošači i proizvođači mogu računati na sigurne zalihe i veći izbor, a proizvođači i iizvoznici mogu računati na otvorenost stranih tržišta.
Osim toga, posljedica nesmetane i slobodne trgovine je i Prosperitetniji, mirniji i pouzdaniji ekonomski svijet. jer su svi dogovori rezultat međusobnog sporazuma.
Također navodi se i kako ...ukidanjem ili smanjivanjem barijera, WTO sistem uklanja i druge prepreke među ljudima i narodima.
Djelatnosti WTO-a su sljedeće:
- nadzor trgovinskih ugovora
- forum za trgovinske pregovore
- postavljanje trgovinskih okvira
- procjena nacionalnih trgovinskih politika
- pomoć zemljama u razvoju u pitanjima trgovinske politike kroz tehničku pomoć I programe
- suradnja s drugim međunarodnim organizacijama
Ciljevi WTO-a:
- postavljanje i održavanje funkcionalnog i trajnog multilateralnog trgovinskog sustava
- smanjenje carina i drugih prepreka trgovini
- uklanjanje diskriminacije u međunarodnim trgovinskim odnosima
- integracija zemalja u razvoju u svjetski multilateralni trgovinski sutav
- povećanje životnog standarda
- ostvarenje pune zaposlenosti
- gospodarski rast
- povećanje trgovine roba i usluga
- zaštita okoliša, itd....
Ekonomski efekti učlanjenja u WTO:
EFEKT NA POTROŠNJU
- zbog liberalizacije uvoza i povećane konkurencije dolazi do pada cijena na domaćem tržištu
- efekt supsitucije – ako postoji ista kvaliteta robe, kupuje se ona čija je cijena niža; povećava se cjenovna i necjenovna konkurentnost
- efekt dohotka - povećanje realnog dohotka potrošača; uz isti nominalni dohodak, potrošač može kupiti veću količinu roba i usluga koje su sada jeftinije, ali i veću količinu roba i usluga čija se cijena nije mijenjala
- povećanje zadovoljstva potrošača znak je porasta njegova blagostanja
EFEKT NA PROIZVODNJU
- prije ulaska u WTO, domaći su proizvođači bili zaštićeni carinama i necarinskim preprekama koje su povećavale cijenu uvozne robe na domaćem tržištu (podržavala se i neefikasna domaća prozvodnja)
- carinska zaštita djeluje u smjeru povećanja efikasnosti domaćeg proizvođača, ali na strani stranog ponuđača djeluje tako da povećava proizvodnost kako bi se što više snizili troškovi da bi izvozna roba, kad se na nju primijeni carina, bila konkurentna
- dolaskom strane konkurencije, domaći proizvođači koji su neefikasni (koji se
održavaju samo zahvaljujući zaštititi od konkurencije) ispast će iz tržišne utakmice ili će morati optimalizirati proizvodnju (smanjivati broj zaposlenih i plaće)
- optimalna kombinacija proizvodnje ostvaruje se u svjetskim, a ne u lokalnim okvirima
- domaći proizvođači koji su izvozili i prije ulaska u WTO, povećavaju svoju
konkurentnost, jer im je sada omogućen liberalniji pristup na tržišta ostalih zemalja članica WTO-a
WTO je institucija nadnacionalnog i multinacionalnog karaktera. Na~in njenog delovanja jesu sporazumi koji regulišu oblasti značajne sa aspekta međunarodne trgovine. Sporazumi koji regulišu međunarodnu robnu trgovinu se dele u tri grupe: Prva grupa se odnosi na snižavanje carinskih i necarinskih barijera u međunarodnoj trgovini, kako bi se omogućio jedan konkurentan pristup na tržište zemalja članica. Delovi ove grupe sporazuma su: GATT iz 1994. godine, Sporazum o trgovini poljoprivrednim proizvodima, Sporazum o tekstilnim proizvodima. Druga grupa sporazuma su sporazumi koji se odnose na unifikaciju pravnih normi u zemljama članicama. Ovakvim ujedna~avanjem nestale bi pravne barijere koje značajno komplikuju dosadašnju međunarodnu trgovinu. Ovu grupu čine: Sporazum o investicionim merama koje utiču na trgovinu, Sporazum o trgovini uslugama (GATS) i Sporazum o trgovini intelektualnom svojinom. Treću grupu sporazuma čine sporazumi koji regulišu realizaciju spoljnotrgovinskog posla. To su sporazumi o: antidampingu, tehničkim preprekama trgovini, carinskoj vrednosti, kontroli pre isporuke, pravilima o poreklu robe, procedurama za izdavanje uvoznih dozvola, zaštitnom sistemu, sanitarnim i fitosanitarnim merama.
Osnovni cilj formiranja jedne ovako kompleksne međunarodne institucije, odnosno strukture jeste ostvarenje večnog ideala trgovine koji od njenog nastanka pa sve do danas ipak nije ispunjen. To je ostvarenje trgovinske liberalizacije kako bi došlo do povećanja blagostanja naroda zemalja članica. Dakle, cilj je ostvarenje liberalizacije međunarodne trgovine uz eliminisanje svih necarinskih barijera i restrikcija.
Zadaci stvorene WTO kako bi se brže i lakše došlo do ostvarenja ovog cilja, jesu: administriranje trgovinskim sporazumima i donošenje propisa kojima bi se omogućilo pojednostavljenje i ubrzanje realizacije spoljnotrgovinskog poslovanja
Od instrumenata trgovinske politike WTO se zala`e za korišćenje isključivo carina, a ostale često upotrebljavane instrumente, među kojima su: subvencije, kvote, kontigenti, tehničke i ostale necarinske barijere, zabranjuje i ima načine da zemlje članice koje prekrše ova pravila kazni.
Na sastancima Ministarske konferencije ocenjuje se dotadašnji rad konferencije, daju se smernice za rad organa WTO , postavljaju se okvirni zadaci za budući rad i određuje forum za rešavanje političkih sporova.
Šesta ministarska konferencija održana je u Hong Kongu 2005. godine. Vođene su konsultacije o: plasmanu na tržište nepoljoprivrednih proizvoda i formulama i drugim detaljima koji određuju skalu redukcije u oblasti carina za hiljade proizvoda, pravilima STO-a i drugim razvojnim temama. Bila su izražena neslaganja po velikom broju pitanja.
Izvršni organ WTO je Generalni savet koji izvršava zadatke poverene od strane Ministarske konferencije, donosi odluke između dve sednice, osniva pomoćne organe, koordinira rad, usvaja izveštaj o radu organizacije, odlučuje o budžetu WTO , priprema sednice Ministarske konferencije. Odnos koji postoji između Ministarske konferencije i Generalnog saveta je odnos subordinacije. U njegov sastav ulaze predstavnici svih zemalja članica. Generalni savet se sastaje radi preuzimanja nadležnosti dva organa: Organa za rešavanje sporova (Dispute Settlement Body) i Organa za ispitivanje trgovinskih politika (Trade Policy Review Body).
Generalnom savetu su podređeni komiteti koje je osnovala Ministarska konferencija, a to su: Komitet za trgovinu i razvoj, Komitet za platno-bilansne restrikcije, Komitet za budžetska, finansijska i administrativna pitanja i Komitet za trgovinu i okolinu. Administrativni organ WTO je Sekretarijat koji obavlja tehničke poslove i zadužen je za izvršavanje odluka.
Predviđeno je da WTO nastavi praksu GATT-a u odlučivanju konsenzusom, a ukoliko se on ne može ostvariti, odluka se donosi glasanjem, a za njeno usvajanje je potrebna dvotrećinska većina. Primenjuje se princip ¨jedna zemlja – jedan glas¨. Za neke odluke je potrebna tročetvrtinska većina, a to su: odluke o oslobađanju članice WTO od pojedinih obaveza predviđenih Multilateralnim trgovinskim sporazumima i odluke o povlačenju članice WTO ako ona ne glasa za izmenu Statuta WTO .
Proces odlu~ivanja u praksi odvija se kroz nekoliko krugova, koji se postepeno sužavaju prema stepenu ostvarene ekonomske moći. To su ¨krugovi odlučivanja¨. Četiri najmoćnije zemlje, EU, SAD, Japan i Kanada čine Kvadrilateralu ili Četvorku koja prva stvara nacrt neke odluke, posle usklađivanja svojih interesa šalju je na dalje razmatranje nešto široj grupi, ¨zelenoj sobi¨. To je grupa samoodabranih zemalja sa adekvatnim resursima koji im omogućuju rad u ovakvoj grupi. Zemljama u razvoju nije dozvoljeno učestvovanje u ovoj vrsti pregovora. U ovom sistemu odlučivanja data je izvesna uloga samo velikim zemljama u razvoju. Usvojeni predlozi iz ¨zelene sobe¨ dolaze do Ministarske konferencije, odnosno, dalje do Generalnog saveta.
Zna~ajno je istaći i postojanje interesnih grupa. To je kategorija poznata još iz perioda GATT-47. U ove grupe udružuju se države sa sličnim interesima i stavovima, ojačavajući tako svoju pregovaračku moć. Jedna od takvih grupa je CRAINS grupa, a njene članice su ujedno i članice WTO , mada samo one koje se zalažu za ostvarenje liberalizacije u oblasti poljoprivrede. Osnovana je 1986. godine, na početku pregovora Urugvajske runde. Neke od njenih članica spadaju u vodeće proizvođače i izvoznike najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda.
Ulazak u članstvo STO je regulisan članom XII Sporazuma o osnivanju STO koji predviđa da i zasebne carinske teritorije koje poseduju punu autonomiju u vođenju spoljnotrgovinskih odnosa i u ostalim pitanjima koja su regulisana Sporazumom o STO i multilateralnim trgovinskim sporazumima mogu da pristupe STO. Odluku o pristupanju, nakon pregovora, donosi Ministarska konferencija koja odobrava Sporazum o uslovima za pristupanje dvotrećinskom većinom glasova članica STO.
Proces pristupanja te~e kroz nekoliko faza. To su : podnošenje Memoranduma o spoljnotrgovinskom režimu, pitanja država članica STO i odgovor Srbije, održavanje sastanaka Radne grupe STO, podnošenje ponude za robu i usluge, bilateralni i multilateralni pregovori, priprema finalnog dokumenta - Nacrta protokola o pristupanju i prijem u članstvo.
Osnovne prednosti članstva u STO ogledaju se u: mogućnosti pristupa tržištima drugih zemalja pod ravnopravnim uslovima, signal stranim investitorima o stabilnosti i predvidljivosti ekonomskog sistema, koriš}enje međunarodno dogovorenih pravila, koriš}enje međunarodno dogovorenog mehanizma rešavanja trgovinskih sporova u zaštiti sopstvenih trgovinskih interesa, u`ivanje koristi multilateralno dogovorene klauzule najpovlaš}enije nacije.
2.1. Odlučivanje u WTO-u
U donošenja odluka WTO nastavlja slijediti praksu GATT– a tako da se odluke donose na osnovi konsenzusa, za koji se smatra da je postignut ako niti jedna članica ne podnese formalni prigovor, a samo kada konsenzus nije moguće postići, pristupa se glasovanju. U tom slučaju odlučivanje se provodi većinom glasova po načelu “jedna zemlja - jedan glas”. Međutim, u dva slučaja - tumačenje odredbi sporazuma I oslobađanje zemlje članice njezinih obveza - uvjeti glasovanja mnogo su oštriji. Za to je potrebna kvalificirana većina od tri četvrtine članova, dok su u GATT-u bile dovoljne samo dvije trećine prisutnih glasova koji predstavljaju najmanje polovicu članstva. Što više, oslobađanje od nekih obveza strogo je kontrolirano (opravdanost, ograničenje trajanja, mogućnost pribjegavanja postup ku izjednačavanja sporova). Bilo koja članica WTO-a može podnijeti prijedlog amandmana na odredbe Sporazuma Ministarskoj konferenciji i Općem vijeću. Kvorum potreban za provođenje promjena ovisi o prirodi amandmana, pa tako damandmani koji se odnose na opća načela kao što je tretman najpovlaštenije nacije, moraju prihvatiti sve članice, a za sve ostale amandmane potrebna je samo dvotrećinska većina.

3. LIBERALIZACIJA TRGOVINE – ULOGA WTO U PROCESU GLOBALIZACIJE

Neoliberalna globalizacija ni u kom slučaju nije već unaprijed sudbinski predodređena - postoje i druge mogućnosti. Globalizaciju su s odre|enim ciljem podupirale vlade velikih i bogatih industrijskih zemalja uz pomoć Me|unarodnog monetarnog fonda (IWF), Svjetske banke i Međunarodne trgovinske organizacije (WTO). Njemačka i Europska unija pri tome igraju veoma veliku ulogu, kako prema unutra (liberalizacija zajedničkog tržišta), tako i pri usmjeravanju neoliberalizma prema svjetskoj ekonomiji. Oxfam international (Propisi prilagođeni interesima bogatih i dvostruki standardi), koje se bavi problematikom globalizirane trgovine - dok su tržišta bogatih zemalja nepristupačna siromašnim zemljama, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka vrše pritisak na siromašne zemlje da otvaraju svoja tržišta vratolomnom bzinom, često s razarajućim posljedicama po siromašne zajednice. Istovremeno, moćne multinacionalne kompanije imaju odrješene ruke u sprovođenju investiranja i politike zapošljavanja, što doprinosi siromaštvu i nesigurnosti. Jedina prepreka takvom ponašanju multinacionalnih kompanija su neka opća, vrlo permisivna pravila. Svjetska trgovinska organizacija, tvrde u Oxfamu, predstavlja drugu stranu problema. Mnogi propisi o zaštiti intelektualne svojine, investicija i usluga štite interese razvijenih zemalja i moćnih multinacionalnih kompanija, a zemljama u razvoju time nameću visoke cijene. Legitimitet Svjetske trgovinske organizacije ozbiljno je doveden u pitanje zbog njene pristranosti u odnosu na bogate zemlje i moćne multinacionalne kompanije.
Zbog dvostrukih standarda i nedovoljno jasnih pravila, česte su optužbe na račun WTO-a da je organizacija čiji je sistem upravljanja baziran na diktaturi bogatstva te da zapravo radi isključivo u interesu bogatih kompanija čije interese stavlja iznad svih ostalih interesa i na taj način potkopava demokraciju diljem svijeta. U osam godina svog postojanja WTO je prema naputcima korporacijskih pravnika zaključio da je američki zakon koji štiti morske kornjače zapravo prepreka slobodnoj trgovini isto kao I standard čistoće zraka i zaštite delfina te da je zakon EU-a o zabrani uvoza hormonski tretirane govedine ilegalan. Sudeći prema WTO-u, naši demokratski izabrani zastupnici više nemaju pravo štititi okoliš i javno zdravlje.
U Oxfamovoj publikaciji također se procjenjuje da bi povećanje udjela Afrike, Istočne Azije, Južne Azije i Latinske Amerike u svjetskom izvozu za samo po jedan posto izvuklo iz siromaštva oko 128 milijuna ljudi. Također, tvrdi se da trgovinske restrikcije bogatih zemalja koštaju zemlje u razvoju oko 100 milijardi dolara godišnje – duplo više od pomoći koju primaju. Kad bi zemlje u razvoju povećale svoj udio u svjetskom izvozu za samo 5%, to bi proizvelo 350 milijardi dolara – sedam puta više od iznosa koji dobivaju kroz pomoć. Sedamdeset milijardi dolara koje bi Afrika ostvarila povećanjem svog udjela u svjetskom izvozu je oko 5 puta više od sume koja se izdvaja za ovu regiju kao pomoć i kroz otpisivanje duga.....Podsaharska Afrika, najsiromašnija regija u svijetu, gubi oko 2 milijarde dolara godišnje, a Indija i Kina više od 3 milijarde dolara.
To su samo neposredni troškovi. Na duži rok, zajedno sa troškovima izgubljenih mogućnosti za investicije i zaostajanjem u tempu privrednog razvoja, ovi troškovi su mnogo viši.
MMF, Svjetska banka i većina vlada razvijenih zemalja su zagovornici trgovinske liberalizacije. U slučaju MMF-a i Svjetske banke, javno zagovaranje liberalizacije bilo je potpomognuto uslovima za kredite kojima se od zemalja zahtijeva da smanje svoje trgovinske barijere. Djelomično kao rezultat takvih uslova, siromašne zemlje su otvorile svoje privrede brže od bogatih zemalja.




ZAKLJU^AK

Ekonomskom globalizacijom, kroz procese intenziviranja slobodnih trgovinskih tokova i uspostavu liberalnijeg kretanja ljudi, kapitala i informacija, otvorena su vrata krupnom biznisu.
Iako svjetska trgovina ima mogućnosti da djeluje u cilju suzbijanja siromaštva I istovremenog povećanja privrednog rasta, taj potencijal ipak nije iskorišten. Međutim, trgovina sama po sebi nije problem. Problem je, smatraju neki, u pravilima kojima je ona regulirana, a pravila su takva da štite interese bogatih.
Načelno, transnacionalne organizacije poput WTO-a, Svjetske banke i MMF-a, kao i vodeće svjetske vlade, u svojim programima i statutima navode načela kojima je je u cilju smanjiti siromaštvo i omogućiti svima bolji život i napredak,a kao glavni mehanizam u postizanju toga navodi se najčešće liberalizacija trgovine i otvaranje tržišta. Poseban naglasak se pri tom stavlja na siromašne, nerazvijene zemlje i programe prilagodbe ipomoći, usvajanjem kojih bi ove zemlje krenule putem napretka. No, u stvarnosti, svjedoci smo rastućeg siromaštva i trenda nezaposlenosti te produbljivanja jaza između bogatih i siromašnih. Dosadašnji rezultati globalizacije u ekonomskoj sferi potvrđuju opstojnost dvostrukih standarda i upitnost iberalizacijskog recepta za gospodarski napredak.
Dvostruki standardi i nejednakosti u trgovini stvorili su paradoksalnu situaciju; i pored toga što zemlje u razvoju povećavaju svoj izvoz većom brzinom nego bogate zemlje, postojeće velike nejednakosti i dalje produbljuju jaz. Za svaki američki dolar ostvaren u međunarodnom trgovinskom sistemu putem izvoza, zemlje sa niskim dohotkom dobivaju samo tri centa...usred sve većeg bogatstva koje je posljedica trgovine, 1,1milijardi ljudi u svetu preživljava s manje od jednog američkog dolara dnevno – ovaj broj je isti kao i sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Nejednakosti između bogatih i siromašnih se produbljuju, kako među zemljama tako i unutar njih.
O indeksu dvostrukih standarda, koji se tako naziva jer označava jaz između principa slobodne trgovine koje zastupaju bogate zemlje i njihovih stvarnih protekcionističkih postupaka navodi se sljedeće: Nigdje dvostruki standardi vlada industrijaliziranih zemalja nisu očigledniji nego u poljoprivredi. Ukupne subvencije domaćim farmerima u ovim zemljama iznose više od jedne milijarde dolara dnevno. Ove subvencije, koje skoro u potpunosti uživaju najbogatiji farmeri, izazivaju ogromne štete za okolinu. One također pospješuju proizvodnju viškova. Proizvedeni viškovi se prodaju na svjetskom tržištu ispod cijene, zahvaljujući dodatnim subvencijama koje financiraju porezni obveznici i potrošači.
Paradoksalno je i to što s jedne strane imamo barijere i regresivne restrikcije koje koče napredak i doprinose siromaštvu, dok se u drugom slučaju uklanjanje barijera provodi iako se ono kosi s demokratskim načelima.
Budući da se danas trgovinom upravlja na nepravilan način, kako na svjetskoj razini, tako i u mnogim slučajevima na nacionalnom nivou, nastavljanje tog puta ne predstavlja rješenje, kao ni izolacionizam, jer bi siromašni bili lišeni povoljnih prilika koje im trgovina pruža.
Ukoliko se dobro rukovodi svjetskim trgovinskim sistemom, milioni ljudi se mogu izvući iz bijede. U obrnutom slučaju čitave privrede biti će još više potisnute na margine svjetske ekonomije.
Zato nam je potreban novi svjetski trgovinski poredak, utemeljen na drugačijem pristupu pravima i odgovornostima, i koji bi se obvezao na ostvarenje globalizacije u korist siromašnih.


www.seminarskirad.org

Admin
Admin

Posts : 227
Join date : 2008-06-25

View user profile http://www.maturskiradovi.net

Back to top Go down

Re: ULOGA SVJETSKIH MONETARNIH I TRGOVINSKIH ORGAZNIZACIJA U PROCESU GLOBALIZACIJE -SEMINARSKI RAD

Post  BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 2:34 am

3. Don't buy anything for the apartment, use and abuse other roommates items until they are destroyed and wait for them to buy a new one (case example: the spatula).

4. Feel free to leave any and all dirty dishes wherever you please, certainly one of your roommates has taken classes in house-cleaning 101 and will clean up after you. Just because you are big enough to make a mess shouldn't obligate you to be big enough to clean it up.

5. If you wake up at 6:45 am and need to take a shower, be sure to lock the bathroom door! Your roommates should be able and considerate enough to drive to the nearest gas station to use the toilet. Also, make sure that you take a 40 minute shower--it really stinks when a roommate leaves for work early and you have to take the bus.



photo blankets
printer ink


Last edited by BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 8:31 pm; edited 1 time in total

BigBoy1292

Posts : 224
Join date : 2010-12-12

View user profile

Back to top Go down

Re: ULOGA SVJETSKIH MONETARNIH I TRGOVINSKIH ORGAZNIZACIJA U PROCESU GLOBALIZACIJE -SEMINARSKI RAD

Post  BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 2:34 am

In order to afford a decent apartment you�ll need to find a roommate. The most important feature in a roommate is:

a. They don�t own an accordion.

b. Their main goal in life isn�t to prove heterosexuality is vastly overrated.

c. When they tell you they love smokin� rock, they are referring to an Eddie Van Halen guitar solo.

d. They don�t arrive wearing a PETA t-shirt that says "cockroaches are people too."




altium designer training
promotional mug


Last edited by BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 9:06 pm; edited 1 time in total

BigBoy1292

Posts : 224
Join date : 2010-12-12

View user profile

Back to top Go down

Re: ULOGA SVJETSKIH MONETARNIH I TRGOVINSKIH ORGAZNIZACIJA U PROCESU GLOBALIZACIJE -SEMINARSKI RAD

Post  BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 2:34 am

It�s a generally considered a bad sign if:

a. You�re asked to pledge "Geek."

b. MIT tells you they�ll accept you as long as you qualify for their football scholarship.

c. Your English professor suggests you transfer to English as a Second Language.

d. An aptitude shows you�re best qualified to be homeless.




Phuket
DC shutters


Last edited by BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 9:38 pm; edited 1 time in total

BigBoy1292

Posts : 224
Join date : 2010-12-12

View user profile

Back to top Go down

Re: ULOGA SVJETSKIH MONETARNIH I TRGOVINSKIH ORGAZNIZACIJA U PROCESU GLOBALIZACIJE -SEMINARSKI RAD

Post  BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 2:34 am

The only hope you have of passing your calculus final is:

a. Tattoo the answers on the inside of your eyelids.

b. Secure pictures of your professor dressing a sheep in a nightgown.

c. You have no hope since you�ve never passed as much as a urine test.

d. Study hard. (I'm just checking whether you�re paying attention.)




yachting rhodes
alquiler coches de novios


Last edited by BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 9:42 pm; edited 1 time in total

BigBoy1292

Posts : 224
Join date : 2010-12-12

View user profile

Back to top Go down

Re: ULOGA SVJETSKIH MONETARNIH I TRGOVINSKIH ORGAZNIZACIJA U PROCESU GLOBALIZACIJE -SEMINARSKI RAD

Post  BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 2:34 am

12. Announce to students that their entire grades will be based on a single-question oral final exam. Imply that this could happen at any moment.

13. Deliver your lecture through a hand puppet. If a student asks you a question directly, say in a high-pitched voice, "The Professor can't hear you, you'll have to ask *me*, Winky Willy".

14. Bring a small dog to class. Tell the class he's named "Boogers McGee" and is your "mascot". Whenever someone asks a question, walk over to the dog and ask it, "What'll be, McGee?"

15. If someone asks a question, walk silently over to their seat, hand them your piece of chalk, and ask, "Would YOU like to give the lecture, Mr. Smartypants?"

16. Every so often, freeze in mid sentence and stare off into space for several minutes. After a long, awkward silence, resume your sentence and proceed normally.

17. Wear a "virtual reality" helmet and strange gloves. When someone asks a question, turn in their direction and make throttling motions with your hands.





Stretch Marks Removal
direct selling


Last edited by BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 10:52 pm; edited 1 time in total

BigBoy1292

Posts : 224
Join date : 2010-12-12

View user profile

Back to top Go down

Re: ULOGA SVJETSKIH MONETARNIH I TRGOVINSKIH ORGAZNIZACIJA U PROCESU GLOBALIZACIJE -SEMINARSKI RAD

Post  BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 2:35 am

1. Quarters are like gold.

2. Be creative in the dining hall.

3. Flipflops become as important as soap, shampoo, etc.

4. You will never find so many excuses for a bucket.

5. Asleep by 2:30 am is an early night.

6. New additions to the food groups: Mountain Dew, Doritos, Ben & Jerry's, Ho-Hos and Oreos

7. Make sure your alarm clock has back-up batteries.

8. Duct tape heals all wounds. (If not, scotch or masking tape will suffice for awhile.)

9. Showers become less important.

10. Sleep becomes more important.



avoid stamp duty
SEO Toronto


Last edited by BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 10:59 pm; edited 1 time in total

BigBoy1292

Posts : 224
Join date : 2010-12-12

View user profile

Back to top Go down

Re: ULOGA SVJETSKIH MONETARNIH I TRGOVINSKIH ORGAZNIZACIJA U PROCESU GLOBALIZACIJE -SEMINARSKI RAD

Post  BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 2:36 am

PLEASE NOTE: Some Quantum Physics Theories Suggest That When the Consumer Is Not Directly Observing This Product, It May Cease to Exist or Will Exist Only in a Vague and Undetermined State.

COMPONENT EQUIVALENCY NOTICE: The Subatomic Particles (Electrons, Protons, etc.) Comprising This Product Are Exactly the Same in Every Measurable Respect as Those Used in the Products of Other Manufacturers, and No Claim to the Contrary May Legitimately Be Expressed or Implied.

HEALTH WARNING: Care Should Be Taken When Lifting This Product, Since Its Mass, and Thus Its Weight, Is Dependent on Its Velocity Relative to the User.

IMPORTANT NOTICE TO PURCHASERS: The Entire Physical Universe, Including This Product, May One Day Collapse Back into an Infinitesimally Small Space. Should Another Universe Subsequently Re-emerge, the Existence of This Product in That Universe Cannot Be Guaranteed.

The above is from Volume 36, Number 1 of The Journal of Irreproducible Results. Copyright 1991 Blackwell Scientific Publications Inc.




foro de novias
printed umbrellas


Last edited by BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 11:36 pm; edited 1 time in total

BigBoy1292

Posts : 224
Join date : 2010-12-12

View user profile

Back to top Go down

Re: ULOGA SVJETSKIH MONETARNIH I TRGOVINSKIH ORGAZNIZACIJA U PROCESU GLOBALIZACIJE -SEMINARSKI RAD

Post  BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 2:36 am

What will MUNSA do for you?

MUNSA is a group of people just like yourself, and as such will have much the same interests. We'll meet once a month to watch American Game Shows (Except for our "advanced" class which will be watching the Australian Imitations), Television Dating Games, and listening to Pulic readings of Romance Novels. Also at the meetings, you'll have the opportunity to buy:

* Swamp land at ridiculously inflated prices

* Genuine Japanese imports with UNTAMPERED ODOMETERS (with scratces on it)

* Slice/Dice/Mince/Stack shelf-mount food mungers from C-Tel

* "Safe" relocatable houses from Chernobyl and many many more things, as yet not exploited.

As a special initial offer, you will be given a free Brain Warning device which rings an alarm if your IQ gets above 25, in time for you to go back to your local for a couple of jugs of your favourite Weasels.




bead fringe
specifying air motors maintenance


Last edited by BigBoy1292 on Wed Dec 29, 2010 4:22 am; edited 1 time in total

BigBoy1292

Posts : 224
Join date : 2010-12-12

View user profile

Back to top Go down

Re: ULOGA SVJETSKIH MONETARNIH I TRGOVINSKIH ORGAZNIZACIJA U PROCESU GLOBALIZACIJE -SEMINARSKI RAD

Post  BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 2:36 am

___ We are aware that
__ the sodas are warm
__ the milk is curdled
__ sandwiches are stale
__ gum is hard
__ candy bars are petrified
and assure you that that is
the way it is supposed to be, really.

___ We understand that
__ the bill changer can't,
__ coin return won't,
__ product selection doesn't,
and believe that
__ you should relax, it all evens out.
__ learn to live with it.
__ bring in your own change next time.
__ be happy it gave you anything.
__ quit eating so much junk food.

Thank you and Happy Eatin



skin lightening cream
home extension


Last edited by BigBoy1292 on Wed Dec 29, 2010 4:25 am; edited 1 time in total

BigBoy1292

Posts : 224
Join date : 2010-12-12

View user profile

Back to top Go down

Re: ULOGA SVJETSKIH MONETARNIH I TRGOVINSKIH ORGAZNIZACIJA U PROCESU GLOBALIZACIJE -SEMINARSKI RAD

Post  BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 2:37 am

Name: _____________________ Date: _______________

_____________________________________________________
KNOWLEDGE:__ Really knows what he's doing.
__ Knows just enough to be dangerous.
__ Only half a brain and is dangerous.
__ His coffee cup has a higher I.Q.

_____________________________________________________
ACCURACY: __ Does excellent work is not preoccupied.
__ Pretty good accuracy with large numbers.
__ Must take off shoes to count above ten.
__ What's a number?

_____________________________________________________
ATTITUDE: __ Extremely co-operative.
__ Brown noser in good standing.
__ Often annoys co-workers and fights.
__ Doesn't care, never did, never will.

_____________________________________________________
RELIABILE:__ Works so hard he gets extra days off.
__ Very dependable.
__ Rely on his being first one out the door.
__ Absolutely totally worthless.



Air Conditioning Maintenance
plesk hosting provider


Last edited by BigBoy1292 on Wed Dec 29, 2010 5:15 am; edited 1 time in total

BigBoy1292

Posts : 224
Join date : 2010-12-12

View user profile

Back to top Go down

Re: ULOGA SVJETSKIH MONETARNIH I TRGOVINSKIH ORGAZNIZACIJA U PROCESU GLOBALIZACIJE -SEMINARSKI RAD

Post  BigBoy1292 on Fri Dec 24, 2010 2:37 am

TIGER WOODS: Didn't hit the ball quite as sharp as I did yesterday, but I felt like ironically enough I felt better with the putter. I hit a lot of pure putts, made a bunch of five- or six-footers all day today, and the greens were quick, and I just kept hitting the ball in the wrong spots, kept giving myself these big breaking putts or above the hole. The majority of the day I was putting pretty defensively.

Q: You've talked about putting together four good rounds in a row. If you look at it now you're halfway there. Are you feeling pretty confident the way you're playing?

BigBoy1292

Posts : 224
Join date : 2010-12-12

View user profile

Back to top Go down

Re: ULOGA SVJETSKIH MONETARNIH I TRGOVINSKIH ORGAZNIZACIJA U PROCESU GLOBALIZACIJE -SEMINARSKI RAD

Post  Sponsored content


Sponsored content


Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum