MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS

View previous topic View next topic Go down

MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS

Post  Admin on Sat Jan 16, 2010 7:41 pm

MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

TEMA RADA :

MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS


UVOD

Prema jednoj definiciji, međunarodno poslovanje (international business) se sastoji od transakcija koje se obavljaju preko nacionalnih granica da bi se ostvarili ciljevi pojedinaca, kompanija i organizacija. Ove transakcije se realizuju u različitim oblicima i često su međusobno povezane.

Prema drugoj definiciji, međunarodno poslovanje su sve komercijalne transakcije - privatne ili državne - između dvije zemlje. Privatne kompanije vrše ove transakcije zbog profita, a sa državama (vladama) to ne mora da bude slučaj.

Tri glavna cilja koji utiču na preduzeća da se bave međunarodnim poslovanjem su:

1) da prošire svoju prodaju,

2) da pribave resurse i

3) da minimiziraju rizik

Najznačajniji subjekt međunarodnog poslovanja su multinacionalna preduzeća. Jedinstvene definicije multinacionalnog preduzeća nema. Razlike postoje i u njenom pojmovnom određenju, tako da se pored imenice "korporacija", koriste i druge (kao što su "kompanija" ili "preduzeće"), a ujedno se uporedo koriste pridevi "transnacionalna" ili "multinacionalna".

U svim tim slučajevima se uglavnom podrazumeva da se radi o pravnom subjektu koji se sastoji od matičnog preduzeća i njegovih podružnica (filijala, afilijacija) u inostranstvu.

Najcelovitija je definicija koju daje UNCTAD za transnacionalne korporacije, kao inkorporirana ili neinkorporirana preduzeća koja se sastoje od matičnog preduzeća (parent enterprise) i njegovih afilijacija u inostranstvu.

Međunarodne poslovne finansije obuhvataju poslovne finansije sa elementom inostranosti, kod kojih preduzeća (i drugi privredni subjekti) pribavljaju novčana sredstva iz inostranstva (uglavnom u stranoj valuti ) za potrebe ostvarivanja svojih poslovnih ciljeva, korišćenje tih sredstava (u stranoj valuti ili u domaćoj valuti dobijenoj prodajom strane valute) u zemlji ili inostranstvu, kao i plasman (investiranje) novčanih sredstava u inostranstvo radi ostvarivanja preduzetničkih ili čisto finansijskih ciljeva.

Cilj međunarodnog poslovnog finansiranja je, sa jedne strane, obezbeđenje potrebnog iznosa i najpovoljnije strukture sredstava iz međunarodnih izvora za ostvarivanje poslovnih ciljeva i poduhvata i, sa druge strane, ekonomski najracionalnija ulaganja slobodnih sredstava kroz međunarodne transakcije.

1. POJAM I ZNAČAJ MEĐUNARODNOG POSLOVANJA

Trgovinska djelatnost se u svim državama sveta tretira kao zasebna grana nacionalne privrede. Trgovina u međunarodnom prometu robe i usluga posluje na principu profitabilnosti, a svaka nacionalna privreda nalazi sopstveni interes obavljajući ovu djelatnost.

Međunarodna trgovina posreduje u procesu razmjenu robe i neproizvodnih usluga kao što su špedicija, transport robe i putnika, bankarske usluge, ugostiteljsko-turističke usluge, usluge osiguranja, telekomunikacione usluge i drugo. Međunarodna trgovina predstavlja dio prometa robe i usluga kao kupoprodajnog predmeta koji prelazi carinsku granicu jedne države i ulazi na teritoriju države kupca, odnosno prodavca.

Međunarodno poslovanje podrazumeva sve biznis transakcije u koje su uključene dvije ili više zemalja. Ove biznis transakcije mogu biti privatne ili vladine. U slučaju privatnih firmi, transakcija je motivisana profitom, dok transakcije vlada zemalja često ne fokusiraju profit kao osnovni motiv pri obavljanju međunarodnog biznisa.

Dakle, međunarodni biznis, odnosno međunarodno poslovanje obuhvata redovnu razmjenu robe i usluga sa državama u inostranstvu.

Međutim, međunarodno poslovanje ne predstavlja samo promet materijalnih dobara i neproizvodnih usluga, već u određenim slučajevima predstavlja instrument ostvarivanja političko-ekonomskih interesa pojedinih država. Međunarodnu poslovanje danas karakteriše sve veći uticaj multinacionalnih (MNC) i transnacionalnih (TNC) kompanija. Ove kompanije obezbeđuju sirovine po povoljnim cijenama iz zemalja u razvoju, gde eksploatišu i jeftinu radnu snagu; one se javljaju i u razvijenim državama gde kompletiraju proces proizvodnje ili ga osamostaljuju, čime proširuju svoje tržište i koriste prednosti ekonomije obima. Čest motiv izvoz kapitala MNC i TNC je i zaobilaženje carinskih barijera, kao i potiskivanje konkurencije. MNC i TNC kroz okvire međunarodnog poslovanja, velikoj meri utiču na međunarodne odnose.

Nacionalne privrede država u svetu bez obzira na stepen svog razvitka nisu u stanju da se izoluju od tokova globalizacije i regionalizacije svetske privrede. Nacionalne granice zemalja se zbog jačanja regionalnih integracija postepeno gube.

Trgovinska djelatnost postaje spoljna i u okvirima međunarodnog poslovanja, tek kada pređe trgovinsko-političku granicu određenog regiona ili zemlje. Geografske i kulturološke udaljenosti između zemalja se permanentno smanjuju usled ekspanzije tehničko-tehnološkog razvoja, čime je omogućeno kompanijama znatno proširenje tržišta i izvora sirovina. Kompanije poput američkog Chrysler su proizvodile automobile od delova kupljenih i napravljenih u SAD, ali danas Chrysler nabavlja delove iz Nemačke, Japana, Koreje kao i iz desetak drugih zemalja. Za današnje međunarodno poslovanje, karakteristično je udruživanje, spajanje (merdžeri - mergers) međunarodnih konkurenata, čiji je motiv u ostvarivanju što većeg tržišnog učešća. Primeri ovih poslovnih udruživanja su sve brojniji u međunarodnim okvirima:

§ Daimler-Benz, nemački proizvođač luksuznih automobila, i Chrysler Corp, treći proizvođač u SAD, su izvršili jedno od najvećih udruživanja do sada, čime je stvoren zajednički kapital od 92. milijarde dolara. Ovaj merdžer, predstavlja najveći industrijski merdžer svih vremena.

§ Ford i Nissan su zajednički dizajnirali minikombi; Ford je imao uspešnu saradnju i sa Mazdom i Tojotom, tako da su tokom proteklih dvadeset godina napravljeni automobili Kentucky Mazda i Tojota koji su 50% urađeni od japanskih delova;

§ Mazda je konstruisala za Ford automobil (Ford Probe), koji se pravi u Michiganu;

§ General Electric i SNECMA, francuska kompanija, zajednički proizvode mlazne motore od 1971. godine.

Svaki oblik trgovinske djelatnosti u međunarodnom poslovanju izložen je određenim rizicima i političkim uticajima koji u nekim slučajevima dovode do stvaranja neželjenih rezultata. Upravo zbog toga je međunarodno poslovanje u nekim slučajevima podložno strogoj kontroli od strane vlade .

Motivi transfera kapitala iz jedne u drugu zemlju putem uvozno-izvoznih poslova, zasnivaju se na obezbeđivanju prihoda, odnosno maksimiranju profita, mada ne znači da svaki plasman kapitala u inostranstvo donosi priliv kapitala u kratkom roku.

Motivi zbog kojih se odvija kretanje kapitala u svetu ogledaju se u:

§ ostvarenju što većeg profita na bazi što većih profitnih stopa, u obliku prihoda od kamata ili u obliku dividendi npr.;

§ jeftinija radna snaga je često motiv transfera kapitala, a posebno kada se radi o tehnološki intenzivnim vrstama proizvodnje;

§ niže cijene sirovina i energije u pojedinim državama utiču na transfer kapitala;

§ izbegavanje carina i drugih uvoznih dažbina kroz izgrađivanje proizvodnih objekata (fabrika) unutar datog carinskog područja;

§ proširivanje tržišta i ostvarivanje političkih uticaja u nekoj zemlji;

§ omogućavanju određenih poreskih olakšica (off-shore zone);

§ beneficirani režim poslovanja, odnosno stvaranje slobodnih zona u kojima funkcioniše sistem olakšica, minimizirana administrativna procedura i jasan koncept ekonomske politike zemlje i zakonskih normi u privlačenju stranih investitora u zonu itd.

2. RASTUĆI PRINOSI, INTERNE I EKSTERNE EKONOMIJE OBIMA

Jedan od razloga zašto države međusobno trguju na osnovu specijalizacije su ekonomije obima ili rastući prinosi koje stvaraju prednosti za države koje se specijalizuju za proizvodnju ograničenog broja proizvoda ili usluga.

U ranijim teorijskim pristupima međunarodnoj trgovini polazilo se od pretpostavke o konstantnim prinosima (povećanje inputa i outputa je srazmjerno), potpune konkurencije i nepostojanja monopolskog profita. Međutim u uslovima rastućih prinosa (output proizvodnje se povećava više od inputa proizvodnje) velike firme obično imaju prednosti u odnosu na male i teže da dominiraju tržištem bilo samostalno (monopol) ili u grupi (oligopol). Postojanje imperfektne konkurencije na tržištu podrazumeva egzistiranje kompanija koje su dovoljno velike da mogu da utiču na cijene na tržištu u cjelini. Da bi se ostvarili efekti ekonomija obima u međunarodnoj trgovini neophodno je da se države koncentrišu, specijalizuju za proizvodnju ograničenog broja proizvoda. Uticaj na svetsku trgovinu će biti veći od situacije kada bi svaka država proizvodila sve proizvode. Proizvodnja ograničenog broja proizvoda u svakoj državi koja učestvuje u međunarodnoj trgovini omogućava im da koriste efekte ekonomija obima bez smanjenja varijanti potrošnje. Naprotiv, međunarodna trgovina omogućava da se broj raspoloživih varijanti potrošnjepoveća na svetskom tržištu u cjelini i u svakoj državi pojedinačno.

Ekonomije obima mogu biti interne i eksterne. Eksterne ekonomije obima se javljaju kada troškovi po jedinici proizvoda zavise od veličine privredne djelatnosti u kojoj pojedinačna firma obavlja svoju djelatnost, a ne bezuslovno od veličine bilo koje firme pojedinačno. Interne ekonomije obima se javljaju kada troškovi po jedinici outputa zavise od veličine same firme, a ne i nužno od veličine privredne djelatnosti u kojoj ona obavlja svoju poslovnu aktivnost.

Eksterne i interne ekonomije obima imaju različite implikacije na privrednu strukturu. Ako su ekonomije obima isključivo eksterne (nema prednosti za velike firme) privredna struktura se sastoji od mnogo malih firmi i perfektno je konkurentna. Interne ekonomije obima stvaraju troškovne prednosti za velike u odnosu na male firme i teže ka imperfektno konkurentnoj tržišnoj strukturi.

3. IMPERFEKTNA KONKURENCIJA

Na perfektno konkurentnom tržištu ima mnogo prodavaca i kupaca od kojih nijedan ne reprezentuje veliki dio tržišta. Firme prodavci dobara i usluga smatraju da moraju prodavati svoje proizvode po tekućim cijenama na koje nemaju uticaja (firme su price takers). Kada nekoliko firmi proizvodi određen proizvod situacija je drukčija. Npr. na svetskom tržištu putničkih aviona postoje dva velike kompanije, Boeing i Airbus. Svaka od ovih kompanija zna da je svetska cijena putničkih aviona direktno zavisna od njihovog obima proizvodnje. Na imperfektno konkurentnom tržištu firme su svesne da mogu direktno uticati na cijene svojih proizvoda i da veću količinu proizvoda mogu prodavati samo ako se smanje njihove cijene (firme su price setters). Imperfektna konkurencija je karakteristična za privredne djelatnosti u kojima ima samo nekoliko velikih proizvođača i privredne djelatnosti u kojima se svaki proizvođač od potrošača doživljava znatno drugačijim u odnosu na rivalske firme.

4. MONOPOL

Slika 1. prikazuje poziciju pojedinačne monopolističke firme. Firma se na tržištu susreće sa opadajućom krivom tražnje (D) koja ukazuje na to da firma može prodati više jedinica outputa jedino ako se cijene outputa smanje. Kriva marginalnog prihoda korespondira sa krivom tražnje. Marginalni prihod je ekstra ili dodatni prihod koji firma ostvaruje prodajom dodatne jedinice proizvoda. Za monopolističku firmu marginalni prihod je uvek manji od cijene. Da bi se prodala dodatna jedinica proizvoda moraju cijene svih jedinica proizvoda biti niže (ne samo marginalne jedinice). Zbog toga se kriva marginalnog prihoda monopoliste (MR) uvek nalazi niže od krive tražnje.

Odnos između marginalnog prihoda i cijene zavisi od dvije bitne stvari. Prvo, zavisi od toga koliko jedinica outputa firma prodaje. Firma koja prodaje malu količinu proizvoda neće izgubiti mnogo zbog smanjenja cijene tih proizvoda. Drugo, zavisi od nagiba krive tražnje, koji nam pokazuje koliko monopolist mora smanjiti svoju cijenu ukoliko želi da proda dodatnu jedinicu proizvoda. Ukoliko kriva ima manji nagib monopolista, može prodati dodatnu jedinicu proizvoda uz malo smanjenje cijene i zato će marginalni prihod biti blizu cijene po jedinici proizvoda. Kada kriva tražnje ima veći nagib prodaja dodatne jedinice proizvoda zahteva veće smanjenje cijene što znači da je marginalni prihod znatno manji od cijene.

Slika 1. Monopolistička cijena i izbor proizvoda

Monopolistički profiti su rijetko očigledni. Firma ostvaruje visok profit u konfliktu sa konkurentima. Situacije čistog monopola u praksi su retke. Tržišna struktura, koju karakterišu interne ekonomije obima, obično je oligopolska, nekoliko firmi koje su dovoljno velike da mogu uticati na cijene, ali nijedna nema jasnu prednost u odnosu na druge.

Kod oligopola cenovne politike firmi su međuzavisne. Svaka firma u toj situaciji, pri određivanju cijene svojih proizvoda, mora voditi računa ne samo o reakciji potrošača, nego i o očekivanim reakcijama konkurenata. Monopolistička konkurencija je specijalan slučaj oligopola koji je jednostavniji za analizu. Od osamdesetih godina prošlog vijeka modeli monopolističke konkurencije su široko primenjeni u analizi međunarodne trgovine.

Model monoplističke konkurencije je prvi korak ka analizi uloge ekonomija obima u međunarodnoj trgovini. U modelima monopolističke konkurencije dvije ključne pretpostavke se odnose na problem međuzavisnosti. Prvo, pretpostavlja se da je svaka firma sposobna da proizvodi proizvode diferencirane u odnosu na svoje rivale. Diferencijacija proizvoda obezbeđuje da svaka firma ima monopol nad određenim proizvodom unutar privredne djelatnosti i na taj način se, u izvesnom smislu, izoluje od konkurencije. Diferencijacija proizvoda može se vršiti po tri osnova: 1) horizontalna diferencijacija, kada svi proizvodi imaju slična ključna obeležja uz njihovu kombinaciju u različitim proporcijama koja potrošačima omogućava različit stepen preferencije prema pojedinim varijantama; 2) vertikalna diferencijacija, kada se proizvodi razlikuju na osnovu kvaliteta; 3) tehnološka diferencijacija, kada je osnov razlikovanja tehnološki progres u različitim fazama inovacionog i proizvodnog lanca. Drugo, svaka firma po pretpostavci polazi od cijena svojih rivala kao datih, tj. zanemaruje uticaj vlastite cijene na cijene ostalih firmi. Modeli monopolističke konkurencije polaze, dakle, od toga da se svaka firma u suočavanju sa konkurencijom i ponaša kao monopolista.

Osnovni model monopolističke konkurencije polazi od privredne djelatnosti koja se sastoji od niza firmi koje proizvode diferencirane proizvode, proizvode koji nisu istovetni, ali su međusobno supstituti. Svaka firma je monopolista, jer je jedina koja proizvodi određeni proizvod. Tražnja za tim proizvodom zavisi od broja ostalih raspoloživih sličnih proizvoda i cijena ostalih firmi u djelatnosti.

4. MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA I TRGOVINA

U osnovi primene modela monopolističke konkurencije na trgovinu je ideja da trgovina podstiče povećanje veličine tržišta. Veličina i varijeteti proizvoda, u djelatnostima u kojima postoje ekonomije obima, koje određena država proizvodi su ograničeni dimenzijama tržišta. Putem trgovine i formiranja integrisanog svetskog tržišta se prevazilaze ograničenja lokalnog tržišta. Svaka država se specijalizuje za proizvodnju znatno manjeg broja proizvoda nego što bi to bilo u slučaju odsustva trgovine. Istovremeno će kupovati proizvode, koje sama ne proizvodi, od drugih država povećavajući raznovrsnost dobara raspoloživih za potrošače. Trgovina je, dakle, obostrano korisna, čak i kada se države ne razlikuju međusobno prema raspoloživim resursima ili tehnologiji.

Pretpostavimo da postoje dvije države u kojima se godišnje proda po 1 milion automobila. Sa međusobnom trgovinom stvara se kombinovano tržište od 2 miliona automobila. Na tom kombinovanom tržištu proizvodiće se veći broj vrsta automobila, uz niže troškove, nego na bilo kom od tržišta pojedinačno.

Model monopolističke konkurencije se može koristiti za prikaz kako trgovina poboljšava raspoloživi obim i varijante proizvoda određene države. Integrisano tržište nudi proizvode u većem broju varijanti i uz niže cijene nego bilo koje pojedinačno tržište od koga se pošlo. Međunarodna trgovina formira svetsko tržište koje je veće od prostog zbira tržišta država iz kojih je sastavljeno. Integracija tržišta putem međunarodne trgovine ima slične ili iste efekte kao rast tržišta unutar pojedinačne države.

Na većem tržištu obično je veći broj firmi i veći promet po pojedinačnoj firmi. Takođe, potrošačima se nudi veći broj vrsta proizvoda uz niže cijene.

5. EKONOMIJE OBIMA I KOMPARATIVNE PREDNOSTI

Primeri monopolističko konkurentskih privrednih djelatnosti malo govore o oblicima i modelima trgovine koji su rezultat ekonomija obima. Model pretpostavlja da su troškovi proizvodnje isti u obe zemlje i da trgovina smanjuje troškove. Za integrisano tržište je bitan broj firmi, a ne njihova lokacija. Zbog toga je bitno kako ekonomije obima, u interakciji sa komparativnim prednostima, determinišu oblike međunarodne trgovine.

Posmatrajmo opet svetsku privredu koja se sastoji od dvije, domaće i strane, države, koje raspolažu sa dva faktora proizvodnje, kapitalom i radom i imaju dvije privredne djelatnosti, prerađivačku industriju i proizvodnju hrane. Pretpostavimo da domaća država ima viši ukupan količnik kapitala i rada od strane države, tj. da domaća država obiluje kapitalom i da je prerađivačka industrija kapitalno-intenzivna djelatnost.

Razlika između ovog modela i modela faktorske proporcionalnosti je da sada pretpostavljamo da prerađivačka industrija nije perfektno konkurentska djelatnost koja proizvodi homogene proizvode. Naprotiv, ona je djelatnost monopolističke konkurencije u kojoj postoji određen broj firmi od kojih svaka proizvodi diferencirane proizvode. Zbog postojanja ekonomija obima, nijedna država nije sposobna da proizvodi puni obim proizvoda prerađivačke industrije samostalno. Obe države će proizvoditi neke od proizvoda prerađivačke industrije koji su u potpunosti diferencirani. Obeležja monopolističke konkurencije prerađivačke industrije čine obrasce trgovine različitim u odnosu na istu djelatnost u kojoj ne bi bilo monopolističke konkurencije.

Slika 2. Trgovina u svetu bez rastućih prinosa

Ukoliko prerađivačka industrija ne bi imala obeležja monopolističke konkurencije, ona bi, pošto domaća država obiluje kapitalom, bila kapitalno-intenzivna privredna djelatnost. Domaća privreda bi imala relativno veću ponudu proizvoda prerađivačke industrije koje bi, zbog toga, izvozila, a uvozila hranu. Obrazac trgovanja u ovom slučaju bi se mogao predstaviti dijagramom na slici 2 Dužina linije sa strelicom pokazuje vrednost trgovine u svakom smeru. Prema dijagramu, domaća država izvozi količinu proizvoda prerađivačke industrije jednaku vrednosti uvoza hrane.

Pretpostavimo da je prerađivačka industrija djelatnost sa obeležjima monopolističke konkurencije, tj. da su proizvodi svake firme diferencirani u odnosu na ostale. Domaća država će još uvek biti neto izvoznik proizvoda prerađivačke industrije i uvoznik hrane. Takođe, firme iz prerađivačkog sektora strane države će proizvoditi proizvode diferencirane u odnosu na ono što isti sektor proizvodi u domaćoj državi. Pošto neki potrošači u domaćoj državi daju prednost varijantama proizvoda koje se proizvode u stranoj državi, domaća država će, iako još uvek ima trgovinski suficit u proizvodima prerađivačke industrije, uvoziti i izvoziti proizvode unutar same prerađivačke industrijske djelatnosti. Zbog toga će, kada je prerađivačka industrija monopolistički konkurentna, obrazac trgovine izgledati kao na slici 3.

Slika 3. Trgovina sa rastućim prinosima i monopolističkom konkurencijom

Možemo videti da se model monopolističke konkurencije sastoji iz dva dela. Postoji dvosmerna trgovina unutar sektora prerađivačke industrije. Razmena proizvoda unutar iste privredne djelatnosti, tj. razmena proizvoda jedne djelatnosti za proizvode iste djelatnosti se naziva intraindustrijska trgovina. Razmena proizvoda između privrednih djelatnosti, tj. razmena proizvoda jedne djelatnosti za proizvode druge djelatnosti se naziva interindustrijska razmena.

Na osnovu slike 3. moguća su četiri zaključka o oblicima trgovine između dvije države.

§ Interindustrijska trgovina odražava značaj modela komparativnih prednosti. Domaća država, koja obiluje kapitalom, je neto izvoznik kapitalno-intenzivnih proizvoda i neto uvoznik radno-intenzivnih proizvoda.

§ Intraindustrijska trgovina odražava značaj ekonomija obima kao nezavisnih izvora međunarodne trgovine. Iako države imaju isti ukupan odnos kapitala i rada, njihove firme će proizvoditi diferencirane proizvode i zajedno sa potrošačkom tražnjom za stranim proizvodima će generisati razmjenu unutar iste privredne djelatnosti. Ekonomije obima će uticati na to da države učesnice u trgovini proizvode samo određen broj proizvoda, a ne sve neophodne.

§ Oblik intraindustrijske proizvodnje sam po sebi je nepredvidljiv. Ono što je poznato je da države proizvode diferencirane proizvode. Pošto istorija i slučaj determinišu dio oblika razmene, nepredvidljiva komponenta je njegovo neizbežno obeležje u svetu u kome su ekonomije obima značajne. Nepredvidljivost nije potpuna. Dok određivanje oblika intraindustrijske trgovine unutar neke privredne djelatnosti sadrži elemente arbitrarnosti, dotle je model trgovine između privrednih djelatnosti determinisan različitostima između država.

§ Relativni značaj intraindustrijske i interindustrijske trgovine zavisi od toga koliko sličnosti imaju države koje trguju. Ako su domaća i strana država slične po svom količniku kapitala i rada, intraindustrijska trgovina zasnovana na ekonomijama obima će biti dominantna. Ako je količnik kapitala i rada veoma različit trgovina će dominantno biti zasnovana na interindustrijskom obrascu i komparativnim prednostima.

Intraindustrijska trgovina, posmatrana kao dvosmerna razmena dobara unutar standardne klasifikacije privrednih djelatnosti, čini oko jedne četvrtine svetske trgovine. Intraindustrijska trgovina ima posebno značajnu ulogu u trgovini proizvodima prerađivačke industrije između država čije su privrede visoko razvijene i koja obuhvata najveći dio svetske trgovine. Tokom vremena visoko razvijene države su pokazivale rastuću sličnost između svojih tehnoloških nivoa i raspoloživosti kapitalom i stručnim radom.

Od kada su glavne trgovinske države postale vrlo slične po tehnologiji i resursima, često nije moguće jasno ukazati na komparativne prednosti unutar neke privredne djelatnosti. Značajan dio međunarodne trgovine poprima obeležja dvosmerne razmene unutar privredne djelatnosti u čijoj su osnovi ekonomije obima, a ne interindustrijske specijalizacije u čijoj su osnovi komparativne prednosti.

ZAKLJUČAK

Međunarodna trgovina predstavlja razmjenu dobara i usluga koja tom prilikom prelaze međunarodno priznate granice ili teritorije. U većini zemalja ona stvara značajan dio BDPa. Iako se međunarodna trgovina obavljala tokom dobrog dela istorije čovečanstva (vidi put svile), ona je tokom poslednjih nekoliko vekova dobila na ekonomskom, društvenom i političkom značaju. Industrijalizacija je unapredila prevoz, globalizacija, multinacionalne korporacije, i autsorsing takođe imaju značajan uticaj. Rast obima međunarodne trgovine je osnov procesa globalizacije.Međunarodna trgovina je takođe i grana ekonomije, i, zajedno sa međunarodnim finansijama, čini širu disciplinu poznatu kao međunarodni ekonomski odnosi.

Razlozi zbog kojih države uopšte učestvuju u međunarodnoj trgovini se mogu podeliti u dvije velike grupe koje na svojevrstan način doprinose ostvarenju koristi od trgovine (Krugman, Obstfeld, 2000). Prvo, države se međusobno razlikuju po različitim obeležjima. Brojni su faktori po kojima se države međusobno razlikuju. Država, kao i pojedinac, može te razlike iskoristiti za specijalizaciju u onim aktivnostima koje relativno najuspešnije obavlja. U istorijskom sledu različiti faktori su imali manji ili veći značaj i uticaj na karakteristike funkcionisanja i razvoja unutar države, ali i na obim, strukturu i specijalizaciju međunarodne trgovine. Ključni faktor koji na početku dvadeset prvog vijeka ima uticaj na obeležja funkcionisanja i razvoja na domaćem i međunarodnom planu je tehnologija. Tehnologija može uticati i na povećanje dohodovne nejednakosti unutar i između država. Drugo, države trguju radi postizanja efekata ekonomije obima u proizvodnji. Ako neka država proizvodi samo određen broj proizvoda ona ih može proizvoditi u većem obimu i uz veću efikasnost nego ako pokušava da proizvede sve ono što je potrebno njenim stanovnicima. Primeri međunarodne trgovine iz realnog sveta pokazuju interaktivnu povezanost oba motiva.


http://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-me%C4%91unarodna-trgovina-finansija-i-finansijski-prinos

Admin
Admin

Posts : 227
Join date : 2008-06-25

View user profile http://www.maturskiradovi.net

Back to top Go down

Re: MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS

Post  BigBoy1292 on Mon Dec 13, 2010 3:21 am

There were 3 men who died and before God would let them into heaven, he gave them a chance to come back as anything they wanted.

The first guy said " I want to come back as myself, but 100 times smarter. So God made him 100 times smarter.

The second guy said "I want to be better than that guy, make me 1000 times smarter. So God made him 1000 times smarter.

The last guy decided he would be the best. So he said "God, make me better than both of them, make me 1,000,000 times smarter.

So God made him a woman !




toronto restaurant coupons
vouchers

BigBoy1292

Posts : 224
Join date : 2010-12-12

View user profile

Back to top Go down

Re: MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS

Post  BigBoy1292 on Mon Dec 13, 2010 3:33 am

Three men died in a car accident and met Jesus himself at the Pearly Gates.

The Lord spoke unto them saying, "I will ask you each a simple question. If you tell the truth I will allow you into heaven, but if you lie....Hell is waiting for you.

To the first man the Lord asked, "How many times did you cheat on your wife?" The first man replied, "Lord, I was a good husband. I never cheated on my wife." The Lord replied, "Very good! Not only will I allow you in, but for being faithful to your wife I will give you a huge mansion and a limo for your transportation.

To the second man the Lord asked, "How many times did you cheat on your wife?" The second man replied, "Lord, I cheated on my wife twice." The Lord replied, "I will allow you to come in, but for your unfaithfulness, you will get a four- bedroom house and a BMW.

To the third man the Lord asked, "So, how many times did you cheat on your wife?" The third man replied, "Lord, I cheated on my wife about 8 times." The Lord replied, "I will allow you to come in, but for your unfaithfulness, you will get a one-room apartment, and a Yugo for your transportation.

A couple hours later the second and third men saw the first man crying his eyes out. "Why are you crying?" the two men asked. "You got the mansion and limo!" The first man replied, "I'm crying because I saw my wife a little while ago, and she was riding a skateboard!"




College Flags
Association Management

BigBoy1292

Posts : 224
Join date : 2010-12-12

View user profile

Back to top Go down

Re: MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS

Post  BigBoy1292 on Mon Dec 13, 2010 3:50 am

9. E-mail flames from some guy named "Fluffy."

8. Traces of kitty litter in your keyboard.

7. You find you've been subscribed to strange newsgroups like alt.recreational.catnip.

6. Your mouse has teeth marks in it... and a strange aroma of tuna.

5. Hate-mail messages to Apple Computers, Inc. about thier release of "CyberDog."

4. Your new ergonomic keyboard has a strange territorial scent to it.

3. You keep finding new software around your house like CatinTax and WarCat II.

2. On IRC you're known as the IronMouser.

and the #1 Sign Your Cat Has Learned Your Internet Password...

1. Little kitty carpal-tunnel braces near the scratching post.





בניית אתרים באינטרנט
Uebersetzung Webseite Franzoesisch

BigBoy1292

Posts : 224
Join date : 2010-12-12

View user profile

Back to top Go down

Re: MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS

Post  BigBoy1292 on Mon Dec 13, 2010 3:59 am

The most dangerous organization in America today is:

a) The KKK

b) The American Nazi Party

c) The Delta Frequent Flyer Club




quantum pills
guitars center

BigBoy1292

Posts : 224
Join date : 2010-12-12

View user profile

Back to top Go down

Re: MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS

Post  BigBoy1292 on Mon Dec 13, 2010 4:10 am

Acronyms for International Airlines

Italy

ALITALIA = Always Late In The Air, Late In Arrival

ALITALIA = Arrived Late In Turin, And Luggage In Australia

Britain

BOAC = Better on a camel Belgium

SABENA = Such A Bloody Experience Never Again

Pakistan

PIA = Please, Inform Allah

Yugoslavia

JAT = Joke About Time

Pacific Western Airlines

PWA = Pray While Aloft

PWA = Please Wait Awhile Airlines

Trans World Airlines = Teeney Weeny Airlines.




Garda map
drop dead clothing

BigBoy1292

Posts : 224
Join date : 2010-12-12

View user profile

Back to top Go down

Re: MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS

Post  paganizonda on Mon Dec 13, 2010 4:48 am

After sputtering for the past two years amid the economic downturn, alumni giving is beginning to make a gradual recovery at leading U.S. business schools. Of Bloomberg Businessweek's 30 top-ranked full-time MBA programs that reported data, the percentage of alumni who gave money to their schools in 2010 averaged 21.7 percent, up one percentage point from 2009, but the amount given is down more than 4 percent.


graduatin sahes
banque en ligne

paganizonda

Posts : 216
Join date : 2010-12-13

View user profile

Back to top Go down

Re: MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS

Post  paganizonda on Mon Dec 13, 2010 4:49 am

British police were searching a house in southern England on Monday as part of investigations into two explosions in Stockholm which Swedish authorities said they were treating as an act of terrorism.

holiday cottages in padstow
translation English to German

paganizonda

Posts : 216
Join date : 2010-12-13

View user profile

Back to top Go down

Re: MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS

Post  paganizonda on Mon Dec 13, 2010 5:19 am



STOCKHOLM – A man who died in one of two explosions in the Swedish capital had explosives strapped to his body and in his backpack, and had sent threats referring to "jihad" in an e-mail shortly before his death, a prosecutor said Monday

Tomas Lindstrand said police are "98 percent" certain the suicide bomber was a 28-year-old Swedish citizen, Taimour Abdulwahab, who also lived several years in Britain.

Abdulwahab had his roots in the Middle East and had been a Swedish citizen since 1992. He was the registered owner of the car that exploded in Stockholm shortly before the suicide blast Saturday that also wounded two people.

He said the e-mail threats that were sent to security police and Swedish news agency TT before the blasts have been linked to Abdulwahab's cell phone.

Abdulwahab had explosives strapped to his body and in a backpack, Lindstrand said. He also said he carried "something that looked like a pressure-cooker."

A Facebook account that appeared to belong to Abdulwahab showed he previously studied at the University of Bedfordshire in Luton. On Sunday, British police raided a property in Bedfordshire, but didn't make any arrests.

On his account he also posted comments against Shiites, whom Sunni Muslims consider heretics.

He also posted a link to a video showing a dying man, maybe injured in Chechnya, praying to God to die as martyr.

Abdulwahab commented on the video, writing: "Taimour likes Abu Dujana, the death of a shaheed (martyr)."

The audio file sent in an e-mail to the security police and Swedish news agency TT shortly before the blast referred to jihad, Sweden's military presence in Afghanistan and an image by a Swedish artist that depicted the Prophet Muhammad as a dog, enraging many Muslims.

Because of the country's silence toward all this, "so will your children, daughters, brothers and sisters die, like our brothers, sister and children die," a man's voice said in the file, submitted to The Associated Press by TT.

"Now the Islamic state has been created. We now exist here in Europe and in Sweden. We are a reality," he said. "I don't want to say more about this. Our actions will speak for themselves."

On Monday, two police officers stood outside a semidetached house in Luton thought to be associated with the suspected bomber.

Britain's Daily Telegraph newspaper quoted a neighbor in Luton as saying he last saw the suspect two and a half weeks ago.

"I used to see him around often. He didn't say much but seemed nice. I used to see him walking with his kids," taxi driver Tahir Hussain, 33, was quoted as saying. "I was shocked when I heard what happened because I never thought he could do such a thing."

Luton, a town of 200,000 about 30 miles (50 kilometers) north of London, has a large Muslim community and has seen tensions rise in recent years.

Last year it was the site of a small but widely covered protest in which a handful of Islamists picketed a homecoming parade for British soldiers returning from Iraq, holding up signs accusing the men of being "butchers" and "baby-killers." It also has been targeted for demonstrations by the English Defense League, a far-right group that claims to oppose Islamic extremism, but which is accused by opponents of being racist and violent.

___

Jill Lawless in London and Maamoun Youssef in Cairo contributed to this report.



Bahamas Fishing Charter
muscle

paganizonda

Posts : 216
Join date : 2010-12-13

View user profile

Back to top Go down

Re: MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS

Post  paganizonda on Mon Dec 13, 2010 5:27 am

In a Port au Prince warehouse loaded with tarps, plywood, corrugated roofing, nails and other building supplies, company owner Patrick Brun says he had hoped to get contracts from the billions of dollars in international aid promised to Haiti.


anti cellulite treatment
free online gift registry

paganizonda

Posts : 216
Join date : 2010-12-13

View user profile

Back to top Go down

Re: MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS

Post  paganizonda on Mon Dec 13, 2010 5:32 am

LONDON – Internet retailer Amazon is denying that pro-WikiLeaks hackers were responsible for the failure of its websites in several European countries.

Amazon sites were offline for about half an hour in Britain, France, Germany and other countries late Sunday, leading to speculation they could have been targeted by online "hacktivists."

But Amazon said Monday that the problem "was due to hardware failure in our European data center network" and not a hacker attack.

A loose-knit group activists who use the name "Anonymous" has launched attacks on companies that have cut ties to secret-spilling site WikiLeaks, including Visa, MasterCard and PayPal.

But they said last week that Amazon was too big a target to bring down.


production outsourcing
Internet Marketing Company

paganizonda

Posts : 216
Join date : 2010-12-13

View user profile

Back to top Go down

Re: MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS

Post  paganizonda on Mon Dec 13, 2010 6:26 am

Facebook’s valuation has risen to $52.1 billion, based on the latest auction results on SecondMarket. Yes, that’s another all-time high.

The latest private market sale of Facebook shares saw a 4.2 percent increase in the closing price compared to the previous transaction, according to an email that TechCrunch published.

The recent deal closed at $21.90 per share, compared to a previous $21.01 a share. But the growth rate in the latest deal was technically twice that of the prior one, which had only resulted in a 1.2 percent gain.

One could call that an increase in momentum, although that seems more like a description of public share transactions. Below is a copy of the email from SecondMarket summarizing the latest auction that Arrington had published in TechCrunch:

To all Facebook shareholders:

Thank you to those who participated in this week’s Facebook auction. The auction was again successful and fully cleared at a per share price of $21.90. Next week, the reserve price will be $21.50, and we will continue to require a minimum sale of 25,000 shares.

If you own shares that you are eligible to sell and wish to participate as a seller, please complete the attached Seller Information Sheet and submit it to SecondMarket at fb@secondmarket.com by Monday, December 13 at 11:59 PM EST.

Please see below for detailed results on previous auctions and for this week’s auction calendar:

Previous Auction Results:

Total Shares Cleared to Date: 2,471,265

December 6, 2010:
Total Number of Shares Offered for Sale: 100,000
Number of Shares Cleared in Auction: 100,000
Reserve Price: $21.50
Clearing Price: $21.90

November 29, 2010:
Total Number of Shares Offered for Sale: 475,000
Number of Shares Cleared in Auction: 475,000
Reserve Price: $20.60
Clearing Price: $21.01

November 22, 2010:
Total Number of Shares Offered for Sale: 1,896,265
Number of Shares Cleared in Auction: 1,896,265
Reserve Price: $20.60
Clearing Price: $20.76

Next Week’s Auction Timeline:

· Monday, December 13 at 10:00 AM EST – Auction process commences

· Monday, December 13 at 11:59 PM EST – Seller order forms due

· Tuesday, December 14 at 9:00 AM EST – Buyers informed of share quantity available

· Wednesday, December 15 at 12:00 PM EST – Buyer order forms due

· Wednesday, December 15 at 5:00 PM EST – Participants informed of auction results

· Wednesday, December 15 at 8:00 PM EST – Transaction documentation distributed to buyers and sellers

· Friday, December 17 at 4:00 PM EST – Completed transaction documentation due from buyers and sellers

· Friday, December 17 at 7:00 PM EST – Notice to be sent to Facebook, Inc.

Do you think the private shares’ momentum will continue to build or not? What do you expect will happen in the next auction of Facebook holdings?


r4i
Marijuana dispensary

paganizonda

Posts : 216
Join date : 2010-12-13

View user profile

Back to top Go down

Re: MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS

Post  paganizonda on Mon Dec 13, 2010 6:03 pm

MONDAY, Dec. 13 (HealthDay News) -- Exposure to a mineral found on gravel roads in North Dakota may significantly increase the risk of a type of lung cancer called mesothelioma, says a new study.
Erionite, which is often found in volcanic ash that has been altered by weathering and ground water, forms brittle, wool-like fibrous masses in the hollows of rock formations. It looks like transparent, glass-like fibers. Erionite has similar properties to asbestos, which has been linked with mesothelioma.
Deposits of erionite are located in a number of states, including California, North Dakota, South Dakota, Arizona and Nevada. Over the last 30 years, erionite-containing gravel has been used on more than 300 miles of roads in North Dakota.
Previous research has associated erionite exposure with an increased incidence of mesothelioma in some parts of Turkey. In this new study, researchers compared air samples, microchemistry, tissue samples and other data from North Dakota with data from affected areas in Turkey.
"Based on the results of our study and considering the known latency period for lung disease, there is concern for increased risk of mesothelioma for exposed residents of North Dakota," lead author Dr. Michele Carbone, director of thoracic oncology at the University of Hawaii Cancer Center in Honolulu, said in an American Society for Radiation Oncology news release.
"Precautionary measures should be undertaken to reduce exposure of erionite that is occurring in North Dakota and may be occurring in other areas of the U.S. where large deposits of erionite are present" and could be hazardous if disturbed, she said. "Our findings provide an opportunity to implement novel preventive and early detection programs in the U.S., similar to what has been done in Turkey," she concluded.
The study was presented at a multidisciplinary thoracic cancer symposium in Chicago. Findings presented at a meeting should be considered preliminary until published in a peer-reviewed journal.


steel drum music
Supra Shoes UK

paganizonda

Posts : 216
Join date : 2010-12-13

View user profile

Back to top Go down

Re: MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS

Post  paganizonda on Mon Dec 13, 2010 6:21 pm

top rated ipad cases
Deutsch Franzoesisch Uebersetzung

paganizonda

Posts : 216
Join date : 2010-12-13

View user profile

Back to top Go down

Re: MEĐUNARODNA TRGOVINA FINANSIJA I FINANSIJSKI PRINOS

Post  Sponsored content Today at 9:03 am


Sponsored content


Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum