kumulativna carinska stopa

View previous topic View next topic Go down

kumulativna carinska stopa

Post  Admin on Tue Feb 23, 2010 6:08 am

kumulativna carinska stopa
Ekonomsko značenje carinskih tarifa - TRŽIŠNO DJELOVANJE CARINE

1. kumulativno djelovanje: do njega dolazi zbog toga što se pojedinačna carina zaštita deformira ili postane nefikasna ako se neproširi i na sve one artikle koji su proizvodno povezani s veće zaštićenim artiklom. Podrazumjeva da ne može se provesti samo jednu carinsku stopu nego cijelu carisnku tarifu. Komulativnost carinske zaštite zajedno sa zaštitom finalne proizvodnje treba voditi računa o

a. horizontalnoj kumulativnoj zaštiti gdje se prate svi supstituti koji bi mogli ugroziti glavni proizvod;

b. vertikalnoj kumultivnoj zaštiti gdje se prate po fazama proizvodnje.

Ako se zemlji želi stimulirati podizanje proizvodnje samo posljednje faze prerade nekog artikla, dovoljno je da se na uvoz tog finalnog proizvoda propiše carinska stopa koja u svojem konačnom obračunu u unutrašnjoj cijeni pokriva razliku između nacionalne i prosječne svjetske produktivnosti samo u tom završnom dijelu procesa finalizacije. Ako se, naprotiv, želi postupno stimulirati i domaća proizvodnja dotad uvoženog poluproizvoda za takvu, u međuvremenu već zaštićenu, finalizaciju, potrebno je i na uvoz poluproizvoda uvesti carinu. Ona onda mora opet pokrivati i razliku u stupnju produktivnosti koja postoji između domaće i svjetske proizvodnje tog poluproizvoda.

Cijena je niža u inozemstvu i kada nebi uveli carinu došlo bi do uvoza i nitko nebi kupio bomaći proizvod. Ako se želi ostvariti finalna proizvodnja na domaćem tržištu, na uvoznu kalkulaciju će se dodati carina kojom će se cijena dovesti na razinu cijene domaćeg proizvoda. Ovdje se postavlja sljedeća predpostavka: carinska zaštita se komulira na inozemnom proizvodu i time postoji hermetička zaštita carinom.

2. Izravno djelovanje carina: carine povećavaju cijene na domaćem tržištu zato što se na jeftiniji uvezeni proizvod dodaje carina, potrošači su interesirani za što jeftiniji proizvod, što znaći da se carine prevaljuju na potrošača, sto je nadalje u korist proizvođača. Paralelno s porastom cijena dolazi do pada kupovne moći novca, dakle carine direktno obezvređuje domaću valutu jer carina u svakoj transakciji povećava cijene, to ovisi o visine carine i količini proizvoda koji se carinjuju (ukoliko je to zaštita cijelog sektora, carina se komulira tako da može imati znatno valutno djelovanje). Carina predstavlja devalvaciju domaće valute u odnosu na vrijednost proizvoda, odražava se na valutni tečaj pa su stvarni i tržišni tečaj različiti - ako je domaća valuta precijenjena o nda postoji uvozna stimulacija, a kada je podcijenjena onda postoji izvozna stimulacija. Valutni aspekt carinskih sustava odražava se u svojim općim direktnim utjecajima na formiranje unutrašnje razine cijene i u svojim posebnim djelovanjima na mijenjanje odnsosa među vrijednostima troškova proizvodnje. Svaki movi carinski je sustav s prosječnom deprecijacijom domaće valute, u odnosu prema zaštičenim artiklima vodi do odgovarajućih promjena između obračunskog tečaja i one nove prirodne prosječne vrijednosti domaćeg novca koja proizlazi iz novonastalih proizvodnih odnosa u zemlji odnosno iz promjena nacionalne prosječne produktivnosti u odnosu prema prosječnoj svjetskoj. Bit direktnog ekonomskog djelovanja carinskog sustava sastoji se prije svega u tome da ono dokle god se carinama izvana dodatna deprecijacija vrijednosti valute pojedinim artiklima jednom ne uključi u obračunski tečaj.

3. Posredno djelovanje carina: dolazi do preljevanja kapitala u zaštićenu granu - u ovoj grani se mogu povećati dohotci, dakle javlja se tendencija porasta plaća i u drugim kompanijama da bi se zadržala stručna radna snaga i time dolazi to inflatorne tendencije, tj.obezbređivanjee novca. Dakle utječe indirektno na rast dohotka i investicija te ima utjecaj na troškove proizvodnje. Utječe na materijačne troškove i to ako se zaštiti neka niža faza proizvodnje, odnosno to se kumulira i na više faze i time je jači idnirektnan utjecaj carina. Porezi zahvaljujući carinama mogu također imati indirektan utjecaj i to na vrijednost valute, dakle njima se pokušava oduzeti ono što je dano carinama, dolizi do povećanja poreza koji djeluju inflatorno, dakle rastu cijene odnosno pada kupovna moć novca.



4. Operativne osobine valutnih sustava: sva direktna i indirektna djelovanja pojedinih stopa i čitavog sustana trenalo bi se posebno uzimati u obzir pri razmatranju učinka carinskih tarifa. Zbog svih tih mogućnosti djelovanja, carinske tarife mogu poslužiti kao izvanredan operativni instrument VT politeke. Da bi ona mogla iskoristiti u takve opretativne svrhe, carine mogu biti dovoljno elastične i treba da sadržavaju u stopama dovoljne rezerve kako bi se njima osiguravao prostor za operativne manerve koji naknadno budu potrebni. Elastičnost carinskih tarifa postiže se tako da se pri njihovu objavljivanju predviđaju često do dvije tarife za sve zaštičene artikle. Prva, povešena, tzv. autonomna stopa važi za sav uvoz takvog podrijetla odakle nabave bilateralnim ili, posljednje vrijeme, i multilatealnnim pregovorima nisu od strane zainteresiranih zemalja podvrgnute povoljnijim, nižim, tzv. konvercionalnim stopama. Ta najniža razina tarifa obično je predviđena tarifom prilikom njezina proglašenja. Iz toga sljedi da carinsku zaštitu koju želi osigurati domaća privreda predstavlja visinu konvencionalne tarife. Autonomna tarifa u biti znaći manevarski prostor za pregovaranje, za odobravanje koncesija koje se inozemnim pregovaraćima nude u zamjenu za odgovarajuće carinske protukoncesije na njihovih tržištima. Samim tim što u većini slučajeva za uvoz pojedinog artikla za jednu grupu zemalja važi niža konvencionalna, a ua drugu viša autonomna carina, u unutrašnjoj se cijeni neće odraziti direktno ni jedna ni druga stopa, nego neka srednja, ponderirana i ostvarena u uvoznnom prometu.

Kako će carine djelovati ovisi dakle o elastičnosti i veličini zemlje.


izvor: http://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-kumulativna-carinska-stopa

Admin
Admin

Posts : 227
Join date : 2008-06-25

View user profile http://www.maturskiradovi.net

Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum