seminarski rad iz prirodnih resursa

View previous topic View next topic Go down

seminarski rad iz prirodnih resursa

Post  Admin on Wed Mar 31, 2010 5:18 pm

Bavimo se izradom: Seminarski, maturski, maturalni i diplomski radovi iz raznih oblasti. Kontakt na sajtovima ispod:
www.maturskiradovi.net
www.maturski.net
www.seminarskirad.info
www.seminarskirad.org
www.maturski.org
www.essaysx.com
1 Uvod

Rijec energija nastala je od grcke rijeci energos sto znaci aktivnost. Energija je karakteristika sustava kojom se opisuje sposobnost tog sustava da vrsi neki rad. Prema medunarodnom sustavu mjernih jedinica, u cast engleskom fizicaru James Prescott Joule-u (1818 - 1889), mjerna jedinica za energiju nazvana je dzul (J). Vazno svojstvo energije je da ne moze niti nastati niti nestati pa je prema tome kolicina energije u zatvorenom sustavu uvijek konstantna. Ovo svojstvo energije zove se zakon o ocuvanju energije koji je prvi puta postavljen u devetnaestom stoljecu. Svi do sad poznati prirodni procesi i fenomeni mogu se objasniti s nekoliko oblika energije prema sljedecim definicijama: kineticka energija, potencijalna energija, toplinska energija, gravitacija, elasticnost, elektromagnetizam, kemijska energija, nuklearna energija i masa.

Iako ne moze niti nastati niti nestati, energija moze prelaziti iz jednog oblika u drugi. Prelazak energije iz jednog oblika u drugi naziva se rad ili snaga. U cast skotskom inzenjeru i izumitelju James Watt-u (1736 - 1819) mjerna jedinica za rad nazvana je vat (W). Jedan vat je rad obavljen u jednoj sekundi prelaskom jednog dzula energije iz jednog oblika u drugi (W = 1 J/s). Iz definicije je vidljivo da se u vatima zapravo izrazava brzina prelaska energije iz jednog oblika u drugi. Ponekad se kao jedinica mjere za energiju koristi i jedinica vat-sat (Wh). Jedan vat-sat je konstantni rad (snaga) od jednog vata u periodu od jednog sata, pa je prema tome 1Wh = 1 J/s * 3600s = 3600J. Za kolicinu proizvedene odnosno utrosene elektricne energije uobicajeno se koriste visekratnici mjerne jedinice Wh, a to su kWh, MWh, i GWh (kilovat-sat, megavat-sat i gigavat-sat).

U automobilskoj industriji uobicajeno se za izrazavanje maksimalne snage motora koriste konjske snage. Postoji vise definicija konjske snage, ali u automobilskoj industriji vazne su samo dvije: mehanicka konjska snaga i metricka konjska snaga. Mehanicka konjska snaga je otprilike 746 W, a metricka konjska snaga je oko 735,5 W. Uobicajeno je da proizvodaci automobila snagu izrazavaju u mehanickim konjskim snagama, ali ponekad se za "uljepsavanje" brojke koriste i metricke konjske snage, osobito kod egzoticnih sportskih automobila.

2 Sunce kao izvor energije

Sunce je daleko najveci izvor energije u solarnom sustavu. Zbog toga jer je relativno malo u odnosu na ostale zvijezde i zato jer je zuto, Sunce spada u klasu zvijezda koje nazivamo zuti patuljak. Iako je relativno malo usporedimo li ga s ostalim zvijezdama, Sunce je golemo u usporedbi s planetima koji ga okruzuju – u Suncu je sadrzano 99,8% mase cijelog suncevog sustava. Za laksu vizualizaciju koliko je Sunce zapravo veliko moze posluziti i podatak da unutar Sunca stane 962.000 cijelih kopija Zemlje, a u praznine izmedu slozenih kugli stalo bi jos otprilike 340.000 "otopljenih" Zemlji. Prema tome da bi popunili volumen Sunca morali bi upotrijebiti oko 1.300.000 Zemlji.

Glavni energetski proces koji se odvija na Suncu je nuklearna fuzija, a to je spajanje dva laka atoma u jedan tezi, uz oslobadanje energije proporcionalne razlici masa prije i nakon reakcije (prema Einstein-ovoj formuli E = mc2). Nuklearnom fuzijom se svake sekunde u Suncu pretvori oko 700.000.000 tona vodika u oko 695.000.000 tona helija, a razlika od 5.000.000 tona se pretvori po Einstein-ovoj formuli u energiju u obliku gama zracenja. Kada se tih 5.000.000 tona u sekundi pretvori u rad odnosno snagu dobije se da je snaga Sunca oko 386 milijardi milijardi megawata. Samo za usporedbu: najveca nuklearna elektrana na svijetu je japanska nuklearna elektrana Kashiwazaki koja ima sedam operativnih reaktora i ukupnu snagu od 8.212 MW. Nuklearna elektrana Krsko ima snagu na pragu 696 MW. Zemlja u svakom trenutku od Sunca prima 174 petavata (1015 W) solarne radijacije.

3 Oblici energije

Kao sto smo vec spomenuli u uvodu svi do sad poznati prirodni procesi i fenomeni mogu se objasniti s nekoliko osnovnih oblika energije. U nastavku su neki od tih oblika energije nabrojani i detaljnije objasnjeni.

3.1 Potencijalna energija

Potencijalna energija se definira rad koji se obavi protiv dane sile promjenom pozicije promatranog objekta u odnosu na neku referentnu poziciju. Ime „potencijalna energija“ dolazi iz pretpostavke da se takva energija moze lako pretvoriti u koristan rad. Ovo nije sasvim tocno za sve sustave, ali pomaze kod shvacanja potencijalne energije. Dvije najocitije vrste potencijalne energije su gravitacijska potencijalna energija i elasticna potencijalna energija. Gravitacijska potencijalna energija je energija povezana s gravitacijskom silom i djeluje izmedu bilo koja dva objekta koji imaju masu. Proporcionalna je masi objekata, a obrnuto proporcionalna udaljenosti izmedu objekata. Elasticna potencijalna energija je potencijalna energija elasticnog objekta poput opruge, katapulta i slicnog. Nastaje kao posljedica sila koje pokusavaju objekt vratiti u izvorni polozaj, a to su najcesce elektromagnetske sile u atomima i molekulama koje tvore objekt. Primjer iskoristavanja gravitacijske potencijalne energije su velike hidroelektrane kod kojih se potencijalna energija vode pretvara u kineticku energiju kojom se tada pokrece turbina generatora elektricne energije.

Admin
Admin

Posts : 227
Join date : 2008-06-25

View user profile http://www.maturskiradovi.net

Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum