Delovanje carine

View previous topic View next topic Go down

Delovanje carine

Post  Admin on Mon Nov 23, 2009 11:46 am

Delovanje carine
Ekonomsko značenje carinskih tarifa - TRŽIŠNO DJELOVANJE CARINE



1. kumulativno djelovanje: do njega dolazi zbog toga što se pojedinačna carina zaštita deformira ili postane nefikasna ako se neproširi i na sve one artikle koji su proizvodno povezani s veće zaštićenim artiklom. Podrazumjeva da ne može se provesti samo jednu carinsku stopu nego cijelu carisnku tarifu. Komulativnost carinske zaštite zajedno sa zaštitom finalne proizvodnje treba voditi računa o

a. horizontalnoj kumulativnoj zaštiti gdje se prate svi supstituti koji bi mogli ugroziti glavni proizvod;

b. vertikalnoj kumultivnoj zaštiti gdje se prate po fazama proizvodnje.

Ako se zemlji želi stimulirati podizanje proizvodnje samo posljednje faze prerade nekog artikla, dovoljno je da se na uvoz tog finalnog proizvoda propiše carinska stopa koja u svojem konačnom obračunu u unutrašnjoj cijeni pokriva razliku između nacionalne i prosječne svjetske produktivnosti samo u tom završnom dijelu procesa finalizacije. Ako se, naprotiv, želi postupno stimulirati i domaća proizvodnja dotad uvoženog poluproizvoda za takvu, u međuvremenu već zaštićenu, finalizaciju, potrebno je i na uvoz poluproizvoda uvesti carinu. Ona onda mora opet pokrivati i razliku u stupnju produktivnosti koja postoji između domaće i svjetske proizvodnje tog poluproizvoda.

Cijena je niža u inozemstvu i kada nebi uveli carinu došlo bi do uvoza i nitko nebi kupio bomaći proizvod. Ako se želi ostvariti finalna proizvodnja na domaćem tržištu, na uvoznu kalkulaciju će se dodati carina kojom će se cijena dovesti na razinu cijene domaćeg proizvoda. Ovdje se postavlja sljedeća predpostavka: carinska zaštita se komulira na inozemnom proizvodu i time postoji hermetička zaštita carinom.

2. Izravno djelovanje carina: carine povećavaju cijene na domaćem tržištu zato što se na jeftiniji uvezeni proizvod dodaje carina, potrošači su interesirani za što jeftiniji proizvod, što znaći da se carine prevaljuju na potrošača, sto je nadalje u korist proizvođača. Paralelno s porastom cijena dolazi do pada kupovne moći novca, dakle carine direktno obezvređuje domaću valutu jer carina u svakoj transakciji povećava cijene, to ovisi o visine carine i količini proizvoda koji se carinjuju (ukoliko je to zaštita cijelog sektora, carina se komulira tako da može imati znatno valutno djelovanje). Carina predstavlja devalvaciju domaće valute u odnosu na vrijednost proizvoda, odražava se na valutni tečaj pa su stvarni i tržišni tečaj različiti - ako je domaća valuta precijenjena o nda postoji uvozna stimulacija, a kada je podcijenjena onda postoji izvozna stimulacija. Valutni aspekt carinskih sustava odražava se u svojim općim direktnim utjecajima na formiranje unutrašnje razine cijene i u svojim posebnim djelovanjima na mijenjanje odnsosa među vrijednostima troškova proizvodnje. Svaki movi carinski je sustav s prosječnom deprecijacijom domaće valute, u odnosu prema zaštičenim artiklima vodi do odgovarajućih promjena između obračunskog tečaja i one nove prirodne prosječne vrijednosti domaćeg novca koja proizlazi iz novonastalih proizvodnih odnosa u zemlji odnosno iz promjena nacionalne prosječne produktivnosti u odnosu prema prosječnoj svjetskoj. Bit direktnog ekonomskog djelovanja carinskog sustava sastoji se prije svega u tome da ono dokle god se carinama izvana dodatna deprecijacija vrijednosti valute pojedinim artiklima jednom ne uključi u obračunski tečaj.

3. Posredno djelovanje carina: dolazi do preljevanja kapitala u zaštićenu granu - u ovoj grani se mogu povećati dohotci, dakle javlja se tendencija porasta plaća i u drugim kompanijama da bi se zadržala stručna radna snaga i time dolazi to inflatorne tendencije, tj.obezbređivanjee novca. Dakle utječe indirektno na rast dohotka i investicija te ima utjecaj na troškove proizvodnje. Utječe na materijačne troškove i to ako se zaštiti neka niža faza proizvodnje, odnosno to se kumulira i na više faze i time je jači idnirektnan utjecaj carina. Porezi zahvaljujući carinama mogu također imati indirektan utjecaj i to na vrijednost valute, dakle njima se pokušava oduzeti ono što je dano carinama, dolizi do povećanja poreza koji djeluju inflatorno, dakle rastu cijene odnosno pada kupovna moć novca.



4. Operativne osobine valutnih sustava: sva direktna i indirektna djelovanja pojedinih stopa i čitavog sustana trenalo bi se posebno uzimati u obzir pri razmatranju učinka carinskih tarifa. Zbog svih tih mogućnosti djelovanja, carinske tarife mogu poslužiti kao izvanredan operativni instrument VT politeke. Da bi ona mogla iskoristiti u takve opretativne svrhe, carine mogu biti dovoljno elastične i treba da sadržavaju u stopama dovoljne rezerve kako bi se njima osiguravao prostor za operativne manerve koji naknadno budu potrebni. Elastičnost carinskih tarifa postiže se tako da se pri njihovu objavljivanju predviđaju često do dvije tarife za sve zaštičene artikle. Prva, povešena, tzv. autonomna stopa važi za sav uvoz takvog podrijetla odakle nabave bilateralnim ili, posljednje vrijeme, i multilatealnnim pregovorima nisu od strane zainteresiranih zemalja podvrgnute povoljnijim, nižim, tzv. konvercionalnim stopama. Ta najniža razina tarifa obično je predviđena tarifom prilikom njezina proglašenja. Iz toga sljedi da carinsku zaštitu koju želi osigurati domaća privreda predstavlja visinu konvencionalne tarife. Autonomna tarifa u biti znaći manevarski prostor za pregovaranje, za odobravanje koncesija koje se inozemnim pregovaraćima nude u zamjenu za odgovarajuće carinske protukoncesije na njihovih tržištima. Samim tim što u većini slučajeva za uvoz pojedinog artikla za jednu grupu zemalja važi niža konvencionalna, a ua drugu viša autonomna carina, u unutrašnjoj se cijeni neće odraziti direktno ni jedna ni druga stopa, nego neka srednja, ponderirana i ostvarena u uvoznnom prometu.

Kako će carine djelovati ovisi dakle o elastičnosti i veličini zemlje.

Valutni karakter tarifa: stupanj valutnog djelovanja carine prije svega je kvalitativan problem u najširem smislu, valutna implikacija pojedine carine ne zavisi samo od visine neke carine i kvalitativnog značenja artikla za formiranje socialnog produkta nego i sam način djelovanja cijelokupnog carinskog sustava imati izvanredne valutne posljedice. Dok su uvodile pojedine carine, ili ograničeni carinski sustavi, s prosječno niskom carisnom zaštitom, valutno djelovanje carina moglo se gubiti u moru ostalih utjecaja unutrašnjeg formiranja vrijednosti, osobito dog se sa zaštitom počinjalo na pojedinim perifernim sektorima privrede. Uvozni carinski sustav direktno će deprecirati samo cijene uvozne rone i njihovih supstituta, a devalvacija istodobno i podjednako djeluje direktno na uvoz, na izvoz i na vrijednosti u unutrašnjem prometu. Osim toga, kod uvoza devalvacija djeluje na sve artikle podjednako, a carine djeluju diferencirano po artiklima. Carine su se počele primjenivati pojedinačno na artikle, ali su u svojoj evoluciji dobivale sve više opći karakter i postale su poseban oblik valutnog tečaja. Valutni tečajevi gubili su sve više od svoje klasične jedinstvenosti: sve češće su se morali prilagođavati specifičnostima primjene, pa su postupno posajali diferencijalni i počeli su u praksi obavljati i one specifične funkcije koje su nekad bile rezervirane samo za carine. Carine dakle, komulaciom tih svojih posrednih djelovanja direktno formiraju prosječni paritet domaće valute u odnosu prema materijalnim troškovima u zemlji, prema prosječnom paritetu poreznih tereta, prema vrijednosti domaćeg novca u odnosu na rad i prema granskim i prosječnim profitnim st opama. Time one postaju direktno faktor formiranja prirodnog prosječnog pariteta nacionalne valute.



Djelovanje carinskih sustava na troškove i cijene



Opći sporazum o terifama i trgovini WTO



General agreement of trade and tariffs - jest međunarodna specializirana institucija UN čiji zadaci prelaze okvire čisto carinskih odnosa. Havanskom poveljom, kojom su poslije II svjetskog rata, 1948.g. deklarirana su osnovna načela razvoja prosljeratne svjetske tgovine, trebalo je iz svjetske razmjene što prije i što temeljitije isključiti svu diskriminatornu praksu predratnog posljekriznog razdoblja. Zato je predviđeno da se tim problemima u okviru UN mora pozabaviti posebna agencina - ITO - koja je imala postati instituciom UN za rježavanje trgovinskih problema. VT načela kasnije neostvarene Hananske povelje imala su se u okviru GATT-a unaprijed provesti barem među zemljama osnivačima tog općeg sporazuma i zemljama koje bi mu se naknadno pristupile. Cilj je bio da se u kinu VT prepreke i omogući snižavanje carinskih barijera, i premda se važnost tog multilateralnog ugovora može protezati samo na teritorije koje su mu dobrovoljno prišle.

Svoja prava dužnost prema GATT-u zemlje članice vrše preko dvaju njegovih osnovnih organa: preko plenuma na kojem donose načelna riješenja u pogledu ostvarivanja općih načela i na kojem bi se moralo riješavati i o postupnom ukidanju svih VT prepreka razvoju vanjske razmjene, i preko ciklusa organiziranih bilateralnih pregovaranja među zajednicama članicama o međusobnom snižavanju carisnkih stopa. Međunarodni ugled GATT-a temelji se na tome što se on pokazao korisna platforma za opće trgovinskopolitičke debate među zemljama i kao odličan tehnički instrument za vođenje carinskih pregovora. Industrijeke zemlje pristupile su nakon rata GATT -ovim pregovaračkim ciklusima tek pošto su same postigle tolik stupanj posljeratne obnove i razvoja da je za njih opasnost od nedovoljne zaštite od inozemnih konkurenata na domaćem tržištu, postala manjom od opasnosti da bez osiguravanja carisnskih koncesija kod drugih same ne mogu povećati plasman novonastalih viškova svoje industrijeke robe u inozemstvu. Da nije bilo GATT-a, zemlje članice bile bi prisiljene na bilateralnoj osnovi tražiti odgovarajuća riješenja. GATT u svojoj praksi tolerira da se carine, fiskalnog karaktera, bez obzira na njihovu visinu, ne podređuju mogućnosti ugovornog vezivanja.

GATT je djete posljeratnih razmišljanja, u koje se vrijeme, zemlje, i nizu godina krajnijeg intervencionizma imale dovoljno prilike da najprije samostalno urede svoje privrede onako kao je to njihovim službenim privrednopolitičkim koncepcijama najbolje odgovaralo. Obnovivši svoje privrede i postavivši daljni razvoj na željeni kolosjek, kao i slijedeći stupanj pojavio se za razvijene zemje problem osiguranja izvozne ekspanzije u budućnosti. Prvi je zadatak prenuma GATT-a, da se , pored čisto VT instrumenata, postigne i ukidanje drugih oblika unutrašnje privredne intervencije koji ometaju vanjsku razmjenu, međutim do sada taj cilj je i najmanje ostvaren. Nedosljednost GATT-a ogleda se o tome što službeno je sve zemlje EZ jednostrano prakticiraju prema svim ostalim članicama GATT-a čim te zemlje sebi međusobno snižavaju carine, a to smanjenje ne priznaju po na čelu reciprociteta i ostalin članicama GATT-a, jasno je da takvo izuzimanje od klauzule najvećeg povlaštenja nije predviđao GATT-ovim ugovorom, nego je njime izričito i zabranjeno. Iskustvo pokazuje da opće carinske barijere, i preko mnogobrojnih carinskih koncesija dosad odobrenih u okviru GATT-a, uglavnom nisu bitno snižene, što znaći da se tom tehnikom ne rješava bit. Carinske stope o kojima se pregovara u GATT-u odnose se samo na najvažnije specifične artikle koji se pojavljuju u razmjeni među pojedinim bilateralnim partnerima. Svi ostali, novi i sve brojniji, a u prvom redu industrijki finalizirani proizvodi, redovito nisu u tarifi posebno spomenuti.

Kennedyjeva runda predstavljala je pokušaj da se djelovanje GATT-a, trebalo preko dugotrajnijih bilateralnih pregovora na osnovi postojećih carinskih stopa priječi na linearno smanjenje svih carisnkihn stpopa za 50% od njihove tadašnje visine, nešto što dugo nije bilo ostvareno jer je ležilo na stani SAD-a, prijedlog posebne runde carinskih pregovora koji je pokrenuo Kennedy - donesena je rezolucija po kojoj se pregovori o izvršenju Kennedyjeve runde imaju dovršiti do kraja 1965.g. ali je do te revolucije došlo te nakon određenih razvodnjavanja prvobitnog prijedloga.



lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad uticaj religije na kulturu ilijada i odiseja lektira može li malo preduzeće imati monopolni položaj na tržištu ekonomija i pravo novac osnove menadzmenta knjiga srbija upravljanje promotivnim aktivnostima na primeru preduzeća hamlet zakljucak lik sonje iz lektire ujka vanja sonja lik iz ujka vanje nagradna igra domestos
Spisak radova mozete naci ovde:
http://www.maturskiradovi.net/srb/izaberite-oblast.html

Admin
Admin

Posts : 227
Join date : 2008-06-25

View user profile http://www.maturskiradovi.net

Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum