Instrumenti medjunarodne trgovine

View previous topic View next topic Go down

Instrumenti medjunarodne trgovine

Post  Admin on Mon Nov 23, 2009 11:47 am

Instrumenti medjunarodne trgovine
INSTRUMENTI S NAMJENSKIM NEPOSREDNIM DJELOVANJEM NA VANJSKU ROBNU I NEROBNU RAZMJENU



1. VT INSTRUMENTI S PRVOBITNO SPECIFIČNIM DJELOVANJEM

Instrumentom koji specifično djeluje na vanjsku razmjenu možemo nazvati svaki administrativni akt kojim se bilo u kojem obliku direktno utječe na sasvim specificiranu vrstu vanjske razmjene. Počev od carine kao najrasprostranijeg instrumenta VT politike, s konačnim težištem djelovanja na uvozu, i premija kao njezina inverznog ekvivalenta u izvozu, pa preko kvota i kontingenata sve do izvoznih ili uvoznih zabrana.

A. Carinski sustavi:: carina se danas smatra izrazito VT instrumentom. Po svojem karakteru ona je porez koji svojom specifičnom usmjerenošću na vanjsku razmjenu i svojim fiskalnim djelovanjem izaziva i promjene valutnog karaktera. Svojim VT djelovanjem carina indirektno utječe i na formiranje odnosa unutrašnjih vrijednosti, a preko njih ona opet može često izazvati efikasno opće djelovanje i za vanjsku razmjenu. Djelovanje carine na formiranje unutrašnje vrijednosti direktno je efikasno, dosta precizno i vrlo specificirano. Dakle carina je iznos u nacionalnoj valuti koji se naplaćuje od vlasnika robe pri prijelazu granice. Prva im je svrha bila da pune državnu blagajnu, dakle je izvor dohotka države. Carinom se povečava vrijednost robe, a nije posebno ocarinjena vrijednost usluge. Carina je faktor koji dodavanjem pri uvozu ili oduzimanjem pri izvozu modificira iznos vrijednosti koju je roba imala prije prijelaza granice. Carina koja pri uvozu naplačuje zemlja koja predstavlja značajnijeg svijetskog kupca ocarinjenje robe može, naprotiv, izazvati smanjenje svijetske potražnje. Poskupljenje robe zbog toga što se pri njezinu izvozu naplačuje carina može izazvati smanjenje svjetske potražnje ako je zemlja koja je uvela tu carinu jedan od glavnih svjetskih izvoznika. Ta je zemlja mogla teret carine prebaciti na svjetsko tržište, a domaća cijena u uzvozničkoj zemlji ostala zbog toga gotovo neizmjenjena. Naplačivanje carine pri izvozu može, izazvati opadanje domaće ponude, osobito kada se radi o zemlji koja je u svjetskim razmjerima manje značajan izvoznik, pa dolazi do odbijanja iznosa ca rine izvozniku od cijene koju može u izvozu naplatiti od inozemstva. Carina može djelovati na proces supstitucije među artiklima u potrošnji, može djelovati stimulativno i destimulativno na razne vrste domaće proizvodnje, a također može djelovati i na sve ostale načine na koje djeluje promjena unutrašnje cijene artikla. Carine se razlikuju po svojoj visini, mjestu uvođenja i načinu uvođenja. One se nepojavljuju zasebno već u carinskim tarifama - popis svih roba odložnih carinjenju prema nekim kriterijama. Utječu na troškove, cijene, tečaj itd.

VT mjere uvode se radi (1) zaštite - na domaćem tržištu sprečavaju se neke transkakcije, zaštitna politika može biti : a) carinska, b) vanzaštitna (nelojalna konkurencija);

(2) stimulacije - na neki način povećava konkurentnost proizvoda u međunarodnoj razmjeni, npr. pomoću subvencija zemlje pokušavaju te oblike prikriti tako da koriste politiku unutrašnje trgovine, valutnu poliku…

Vrste carina

Prema pravcu robnog prometa na koji se odnose carine mogu biti uvozne, izvozne i tranzitne, prema načinu njihova odmjeravanja, one mogu biti ad valorem, specifične, stalne, privremene ili klizne, prema privrednopolitičkoj namjeni, one su fiskalne, zaštitne, preferecijalne, antidumpinške i redistributivne.

A. Prema pravcima robnog prometa

1. Uvozne: ova vrsta carina danas predstavja najznačajniju vrstu tog VT instrumenta. Samim tim što uvođenje carine znači poskupljenje carinom opterećenog artilla na domaćem tržištu, njegova će se potražnja uglavnom smanjiti u usporedbi sa stanjem prije uvođenja carine. Promjena u volumenu potražnje poslje uvođenja carine utjecat će automatski i na ponašanje inozemne ponude, čija će se cijena to jače mjenjati što je ta ponuda karakterizirana većom elastičnošću. Nova unutrašnja cijena bit će istodobno funskcija visine carine i elastičnosti domaće potražnje i inozemne ponude. U razvijenoj privredi unutrašnja cijena će rasti pod utjecajem carine samo dog ne dostigne visinu kod koje ona pokriva troškove proizvodnje domaćeg supstituta.

2. Izvozne: ova carina se naplačuje na izvozne artikle kod kojih je, po definiciji, produktivnost u proizvodnji nadprosječna u odnosu prema prosječnoj nacionalnoj produktivnosti, svako oduzimanje proizvođaču od prodajne cijene naplatom carine, djeluje kao smanjenje cijena zbog smanjenje cijena, zbog povećenja produktivnosti iznad dotad postignute u dotičnoj proizvodnji. Ove su carine danas odbačene jer je zemlja zainteresirana da njena roba bude što konkurentnija. Mogle su ih si priuštiti zemlje sa monopolskim položajem kao što je to bilo s Pakistanom koji je iskoristio proizvodni monopol na sirovu jutu.

3. Tranzitne: provoznih ili tranzitnih carana praktički danas više nema. Zemlje su sve više interesirane za prijevoz preko svojih teritorija, dakle ako pojedine zemlje još iskorišćuju svoj negadašnji geografski monopol u svom tranzitu, one je već uključen u prijevoznim tarifama, pa ni on u primjeni takvih carina, više ne dolazi do izražaja. Postoje dakle zemlje koje naplačuju svoje geografske prednosti kao što se to čini sa Sueskim kanalom gdje se naplačuje prijelaz ali i svoje usluge.

B. Prema načinu naplate - metode odmjeravanja carina

1. Prema vrijednosti robe - ad valorem: takve cararine ostvaruju postavljene cijene te imaju zaštitnu ulogu. Njen iznos je određen postotkom njene trgovačke ili neke druge ostvarene vrijednosti. Carine ad valorem kod uvoza pružaju veći zaštitni i jači fiskalni efekt kada cijene vani rastu, jer apsolutni iznos carine izražene u postotku fakture vrijednosti, rasti s povećanjem vrijednosti cijene. Koriste se pokraj 20 stolječa.

2. Prema količini robe - specifične: iznos carine kod takvih unaprijed je fiksno vezan na broj jedinica količine roba. One se naplačuju po komadu ili prema jedinici težine, daju bolji fiskalni ili zaštitni efekt kada cijene vani padaju, jer se naplačeni iznos carine s promjenama cijena ne mijenja s deflacijskim tendencijama. Te su se carine više koristile u prošlom deflacijskom razdoblju.

3. Kombinirane carine: takve objedinjujnu ad valčorem i specifične carine. Raspiše se carina ad valorem i doda se specifična carina, one predstavljaju najpouzdaniju, dvostruku zaštitu domaće proizvodnje. Takve uglavnom prevladavaju u 20 stolječu.

C. Privrednopolitički zadaci carine - gospodarski zadaci

Prema privrednopolitičkim zadacima carine se djele na fiskalne zaštitne ili protekcionističke, preferencijalne, antidumpinške i redistributivne.

1. Fiskalne: ova vuče potrijetlo iz antike dakle poznate su od srednjek vjela. Takve carine su se u protenkcionističkom razdoblju uvodile da bi se napunila državna blagajna, što je značilo direktan priliv zlata s naslova naplačene carine, kojim bi se financirala vojska, država itd. U libaralističkom se razdoblju pokušava uništiti tu vrstu carina, gdje je bilo poželjno odbaciti svoj fiskalni karakter i postati današnji tako izraziti instrument odgojne zaštite. Danas se koriste u oporezivanju određenog luksusa (duhan, kava, alkohol), te se koriste taj naziv jer kod uvoza predtavljaju nastavak unutrašnje porezne politike prema manje potrebnoj potrošnji.

2. Zaštitne ili protekcionističke: odnose se na protekcionističko razdoblje gdje su zemlje željele osigurati razvoj svoje proizvodne grane koja će biti konkurentna prema drugima. Kao što je već navedena funkcija Engleske u tom razdoblju naglašava se potreba za postepeni prelazak na intervencionizam. Zaštitna funkcija je vrlo bitna pogotovo za zemlje koje su u razvoju. Ovdje je pravilo da zemlje koje su počele koristiti pojedine carine nikad nisu ostale na jednoj jedinstvenoj carinskoj stopi, nakon uvođenja prvih carinskih ograničenja postupno se razvija cijeli sustav cariskih stopa, koji se praktički stalno razrađuje. Tako dolazi do carinske tarife: to su obično zakoni kojio dređenim kriterijima sistematizirane postojeće carinske stope za svu robu koja je podložna carinjenju. Formira se GATT koji tolerira agrarni protenkcionizam europske zajednice. Svako ukidanje carina mijenja tržišne uvjete (kao i uvođenje).

3. Antidampinške: takve su carine obratne od preferencijalnih, kod preferencijalnih carina teži se za specijalnim sniženjem carina u odnosu prema općem carisnkom opterećenju, tog kod antidampinških radi se o specijalnom povišenju carinskih stopa u odnosu prema općim carisnskim stopama, smisao je upravo da očuvaju stabilnost unutrašnjih cijena. Ove carine načelno treba da opterećuju uvoznu robu koja se nudi po cijenama ispod svjetsje ili uobičajene razine i koja bi, zbog svojega osobitog sniženja, mogla uz normalnu carinsku stopu oboriti dotadašnje unutrašnje cijene, smanjiti konkurentnu sposobnost domaće proizvodnje i izazvati unutrašnje poremećaje. Primjenjuje se prema zemljama, koje se sa svojom ponudom pojavljuju ispod razina cijena, koje se mogu još po tim kriterijama tolerirati. Svjetska cijena: j est ona cijena koja se javlja u najvećem broju transakcija ili ona prema kojoj se prodaje na svjetskome tržištu. danping je uvjek u korist potrošača, a protiv interesa proizvođača.



SISTEMATIZACIJA:



• Povremeni damping: viškovi na domaćem tržištu (koje nemože apsorbirati sve proizvode), izvoze se u inozemstvo, tada se može ići ispod cijene jer se mora pokriti kalkulacija proizvodnje tj. pokriva se bar dio troškova - variajabilnih.

• Trajni damping: proizvodnja koja ima ekonomski optimum, a domaće tržište nemože primiti sve proizvode pa može redovno imati izvoze kojima će bar dio troškova pokriti - varijabilne troškove.

• Pljačkački damping: osvaja se tržište s jeftinim proizvodima s ambiciom osvajanja, te se kasnije (kada je otjerao konkurenciju) poveća cijenu kojom će pokriti svoje troškove.

• Neplaćanje nadnica: mogućnost dampinga kroz neplaćanje radne snage npr. radnik u SAD-$10, u Japanu $4, a u Africi $2.

• Valutni damping: mjerama valutne politike pojeftinjuje se izvoz.

4. Preferencijalne: proizišle su najprije iz kolonijalnih odnosa metropola prema svojim zavisnim područjima i djeluju na formiranje unutrašnjih cijena zemalja u biti slično kao što je u vrijeme svijetske privredne krize djelovao je klirinški promet stvarajući regionalne, za pojedina klirinška područja različite tečajne odnose. U pravilu su niže od propisane carine, dakle je suprotna od dampinga. Tjekom vremena su se osigurale za sve zemlje u razvoju kako bi mogle izvoziti po povoljnijim uvjetima u razvijene zemlje.

5. Redistributivni karakter: ima svaka carina koja samim tim što mjenja razina unutrašnje cijene, pa prema tome i potrošnje carinom pogođenog artikla. Redistributivni se prema tome, može nazvati svaka vrsta carine koja se uvodi upravo samo s tom namjenom da se postigne određeno pomicanje među artiklima u unutrašnjoj potrošnji. Takve carine uvodi se zbog dopunske namjne koju ima pored svoje osnovne.

Naime svaka od osnovnih opisanih osnovnih carinskih varijanata može istodobno porasti i prohibitivna, retorzivna ili taktička.

• Prohibitivne: do takvog djelovanja može doći i bez promjena njezine dotadašnje cijena, takve su odraz određene privredne politike koji mogu postati instrumenti čiste diplomatske borbe. Takve su izuzetni visoke carine - zabrane.

• Retorzivne: to su carine za korištenje u pregovorima, te imaju samo karakter opće politike zemlje.

• Taktičke: uvode se da bi se kasnije u pregovorima mogle sniziti i tražiti neke olakšice.


lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad uticaj religije na kulturu ilijada i odiseja lektira može li malo preduzeće imati monopolni položaj na tržištu ekonomija i pravo novac osnove menadzmenta knjiga srbija upravljanje promotivnim aktivnostima na primeru preduzeća hamlet zakljucak lik sonje iz lektire ujka vanja sonja lik iz ujka vanje nagradna igra domestos
Spisak radova mozete naci ovde:
http://www.maturskiradovi.net/srb/izaberite-oblast.html

Admin
Admin

Posts : 227
Join date : 2008-06-25

View user profile http://www.maturskiradovi.net

Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum