Teorije medjunarodne trgovine

View previous topic View next topic Go down

Teorije medjunarodne trgovine

Post  Admin on Mon Nov 23, 2009 11:47 am

Teorije medjunarodne trgovine
TEORIJE O MEHANIZMU VANJSKE TRGOVINE



Budući da do sada merkantilizam je bio zauzeo dosta negativan stav prema vanjskoj razmjeni, smatrajući izvoz korisnim samo dok donosi zlato u zemlju, a uvoz štetnim, merkantilizam se usredotočio na razvijanje tehnike povečanja izvoza i destimuliranje uvoza, dezinteresirajući se za pitanje što bi se dogodilo s vanjskom razmjenom kada država nebi primjenivala tu svoju tehniku ni u izvozu ni u uvozu.

Povjest tumačenja vanjske trgovine je novijeg doba jer je vanjska trgovina nastala spontano radi stvarnih potreba. Pojavom liberalizma, prvi pokušaji teoretskog objašnjenja o tome kako funkcionira vanjska trgovina temelji se na te prve liberalne teorije koje su težile ukidanju merkantilizma, oslobađanju svijetskog i domaćeg tržišta, ostvarivanju optimalne podjele rada u svijetu što bi trebalo biti u interesu svih zemalja.

Klasične građanske teorije o nastanku vanjske trgovine



o Teorija apsolutnih prednosti Adama Smitha



Vanjskotrgovinski poticaj zasniva se prema Smithu, na pretpostavci da će svaka privreda proizvoditi za izvoz ono u čemu su njeni troškovi proizvodnje apsolutno niži nego u ostalim privredama, a uvoziti ono što može proizvoditi samo uz više troškove. Smithovu teoriju djelovanja odnosa apsolutnih troškova proizvodnje u međunarodnoj razmjeni treba razumjeti kao pokušaj teorijskog obrazloženja zahtjeva da se u borbu protiv merkantilizma uvede sloboda svjetske trgovine. Smith je zagovarao specijalizaciju i podjelu rada, ta teorija je povečavala efikasnost i proizvodnost rada. Efikasnost proizvodnje mjeri se utroškom rada u proizvodnji jedinice proizvoda jer samo rad stvara vrijednost. Specijalizacijom će ukupna proizvodnja i potrošnja biti veća u obje zemlje koje sudjeluju u vanjskoj trgovini. Slabost ove teorije ogleda se u tome da u slučaju da se pojavi zemlja koja nema apsolutnu prednost u ničemu, ne bi mogla sudjelovati u razmjeni.



o Teorija Komparativne prednosti - David Ricardo



Rikardova teorija je bazirana na relativne komparativne prednosti i podrazumjeva da svaka zemlja će se specijalizirati za proizvodnju u kojoj je relativno najjeftinija, a zemlja u kojoj je proizvodnja skupa specijalizirat će se u onaj segment gdje je najisplativija. Ova teorija se bazira na sljedećim predpostavkama:

(1) Komparativne prednosti selekcioniraju proizvodnje koje u danim okolnostima ulaze u međunarodnu razmjenu, a te se okolnosti u danim uvjetima međunarodne razmjene nemogu mjenjati zato što već predstavljaju optimalnu podjelu rada (opća statika u privrednim odnosima); (2) predpostavka apsolutno liberalnog sustava, gdje nepostoje mjere koje otežavanja razmjene; (3) Komparativne prednosti formiraju se na osnovi uspoređivanja uvjeta proizvodnje među parovima.

Sa svakom pretpostavkom koja bi otpala Ricardova koncepcija postaje sve apstraktnija i udaljena od stvarnog života.



1.3. Neoklasične interpretacije komp. prednosti - John Stuart Mill



J.S.Mill najprije je pokušao dopuniti Rikardov model dajući objašnjenja u pogledu oscilacije cijena i promjena odnosa troškova. Bazira se na ono što se naziva liberalističkom erom u vanjskoj trgovini, te je započela poslje 30tih godina prošlog stolječa. Ova teorija podrazumjeva koliko jedinica proizvoda može proizvesti jedna jedinica rada i obrnuto. Mill je u međunarodna uspoređivanja direktno unio element produktivnosti rada, takav element je unio tvrdnjom da će se izvozna cijena zemlje s višom produktivnošću, formirati u razini između vlastite vrijednosti rada koju bi uvoznik morao utrošiti kad bi sam proizvodio taj artikl. Gdje će se ta cijena nadalje formirati ovisi o po tražnji uvoznika.

Ta teorija se vuče među nekim teoretičatima sve do naših dana, te neki od teoretičara koji su se bavili tom teorijom su: N.W.Senior, J.E.Cairnes, F.W.Tausing, Jacob Viner, F.Graham, G. Haberlet.

Funkcionalne interpretacije vanjske trgovine

Funkcionalne teorije vanjske trgovine polaze od točke kako izvire vanjska trgovina iz cijelokupne privrede, polaze od selekcije na domaćem tržištu pa do uključenja na svijetsko tržište. Taj funkcionafni pristup pajavljivao se gotovo paralelno sa raznim varijantama teorije o komparativnim prednostima, i željela se objasniti sva unutrašnja uzročnost privrednih pojava koje je teorija komparativnih prednosti samo u njihovim vanjskim implikacijama statički zahvaćala i tumačila.



2.1. Vanjska teorija prema kvantitativnim teorijama - Davit Hume



Davit Hume polazi od liberalističkog sustava isto kao i Adam Smith, i promatra vanjsku trgovinu kao sustavni dio općeg gospodarskog sustava u zemlji. Davit smatra da netreba poduzimati mjere reguliranja na tržištu jer je u pogledu automatizam. On tvrdi da se u međunarodnim odnosima privreda, vanjskotrgovinska ravnoteža mora uspostaviti sama od sebe. Prema njemu, cijene u zemlji s pasivnom vanjskotrgovinskom bilancom moraju opadati u razmjeru s količinom zlata koja se odljeva iz zemlje, i to onoliko koliko iznosi protuvrijednost viška uvoza nad izvozom robe. Takav će odnos povečati konkurentsku sposobnost domaće robe u inozemstvu. Što je priliv zlata iz inozemstva veći, uvjetovat će povečanje unutrašnjih cijena koje će djelovati na smanjenje izvoza i povečanje uvoza. Ova teo rija vrijedi ukoliko je ograničena količina zlata i sve do kada se pojavi mehanizam kreditiranja.



Tumačenje MARX-ova prilaženja vanjskoj trgovini



Karl Marx je poznat filozof 19. st., koji se bavio političkim i ekonomskim problemima. Njegove su se ideje formirale u jeku pokušaja građanskih ekonomista da dopunama Rikardovske koncepcije, prilagode teoriju komparativnih prednosti promjenama koje su u vanjsku razmjenu unosili moderniji oblici kapitalizma. Marx svojom teorijom vrijednosti, koja se bazira na funkcionalnom objašnjenju odnosa troškova proizvodnje i tržišne cijene, nije se opredjelio ni za uključivanje teorije komparativnih prednosti iz svog gledanja na postanak vanjskotrgovinskog impulsa niti nije za nj dao neko neposredno funkcionalno objašnjenje iz kojega bi se moglo zaključiti prihvačenje koncepcije. Marx tvrdi da jedna zemlja može dati više opredmečenog rada u naturi nego što ga uvozom dobiva, a da pri tome uvozi robu jeftinije nego što bi je sama mogla proizvoditi. Prema tome manje razvijene zemlje iskazivale bi komparativne prednosti u djelatnostima s niskom produktivnošću i niskim organskim sastavom kapitala. Moguće je da primjenom nove tehnologije koja će smanjiti troškove a nadalje i cijene takve zemlje postaju i izvozno osposobljene. Prosječna nacionalna proizvodnost se može povečati ili smanjiti i na taj način promjeniti kriterij izvozne sposobnosti. Rezumirajući Marx svojoj funkcionalnoj teoriji postavio je prosječnu proizvodnost rada koja podrazumjeva onih koji su natprosječni, mogu biti orijentirani izvozu, a oni koji su ispodprosječni dobro bi bilo da se usredotoče na uvoz.



3.1.Teorija opće privredne ravnoteže - Hecksher-Ohlinova teorija



Ova teorija smatra se najvećim dostignućem čiste teorije vanjske trgovine i ukazuje da razlike u odnosima cijena proizvoda u pojedinim zemljama potječu iz razlika u uvjetima ponude i potražnje. Različiti uvjeti ponude proizlaze iz razlike i uvjetima proizvodnje što je posljedica različitosti u količini i kvaliteti proizvodnih faktora kojim zemlje raspolažu. Teoriju vanjskotrgovinskog poticaja zasnovanu na nejednakoj opskrbljenosti zemalja različitim količinama faktora proizvodnje razvio je Ohlin iz jezdre koju je formulirao Heckscher, a upotpunio Samuelson, dokazavši da poučak o izjednačavanju cijena faktora proizvodnje ne važi u slučaju reverzibilnosti tih faktora, jer će relativna cijena kapitala uvijek biti niža u zemlji bogatoj kapitalom nego u zemlji bogatoj radnom snagom , a nadnice će uvjek biti niže u zemlji bogatoj radnom snagom nego u onoj bogatoj kapitalom, prema tome ako neka zemlja ima veće količine nekog proizvodnog faktora njegova će cijena biti niža što omogučuje jeftiniju proizvodnju, zemlja će izvoziti ono u čijoj se proizvodnji intenzivnije koristi.

Pretpostavke na kojima se bazira ova teorija su:

•ne postoje izvantrgovinske smetnje vanjskoj trgovini, kao što su carina, transportni troškovi…

•vlada savr



PROMJENE U VANJSKOTRGOVINSKIM SHVAĆANJIMA O MEĐUNARODNOJ TRGOVINSKOJ POLITICI



• Istraživanje raztvoja vanjske trgovine

• polazimo od stvarnih kretanja te funkcionalnog vezivanja VT s gospodarstvom (unutrašnjim tržištem na koje počinje vanjska trgovina.)

• kada se spoje sve VT svih zemalja, dolazi se do kretanja stvarne svjetske tgovine koju se može koristiti za optimalizaciju funkcioniranja cijelog svjetskog gospodarstva i svjetske trgovine, a i za potrebe uspješnijeg uključivanja svake pojedinačne zemlje u svjetsku trgovinu - države najviše zanima svoj nacionalni interes.

• promatranje VT usko je vezano s međunarodnom trgovinskom politikom koja utječe na stvarno kretanje međunarodne razmjene, a usko je vezano i sa teorijama o VT impulsu koje su svojim tumačenjem dale osnovu za formiranje međunarodne trgovinske politike i pridonjele stvaranju uvjeta za odvijanje svjetske razmjene na određeni način.

• dinamičan povezani trokut sa povratnim snagama (feedback)

međunarodna trgovina

međunarodna trgovinska politika --- teorije o VT impulsu



• Regije

• regionalni optimum u okviru države

• regionalni optimum u okviru međunarodne zajednice

Proučavanje kretanja svijetske trgovine:. Jest komplicirano, može se pratiti od nastanka montetarnih država i to od kasnjeg srednjeg vijeka (14 stolječe); sve preciznije praćenje i dalja evidencija uz sve veće i veće pokazatelje. Svjetska trgovina se prati kao uvoz, izvoz ili VT obrt (kad se radi o eksponencijalnom rastu - podaci o količini dobivaju se restruktuiranjem, dakle različitim metodama u različitim razdobljima i spojeni u jedan niz)

• neke zemlje prodaju po margimalnim troškovima tj. VT može biti njerena kod proizvođača i po većim troškovima (ako izvozi viškove koje nemože prodati na domaćem tržištu, prodat će po damping kalkulaciji, dakle kalkulaciji ispod stvarnih cijena)

• stvarna unutrašnja vrijednost trgovine mjerene preko domaćih troškova je još viša i to jest kod zemalja sa službenim tečajem valute.

Problem svođenja VT različitih zemalja na istu mjeru: taj problem nije samo problem tečaja već i stručnosti, razvijenosti statističkih službi (više grešaka u nerazvijenim zemljama)

• IFS - international financial statisttics: podaci o vrijednosti, kamatnim stopama, tečajevima i sl. odnosi se na grupe zemalja ili na svijetski total

• DOT - directions of trade statistics: IMF rekonstruira podatke o zemljama koje ne žele davati svoje VT podatke tako što zbraja trgovinu drugih zemalja sa tom zemljom (npr. SSSR)

Pod utjecajem evolucije u teoretskim stavovima prema prednostima koje pruža međunarodna razmjena, dolazilo je do odgovarajuće evolucije u osnovnim vanjskotrgovinskim shvaćanjima, iz kojih je izvirala praktična međunarodna trgovinska politika zemalja. Tako je nakon merkantilizma, koji se u raznim varijantama povlačio iz doba srednovjekovnog feudalizma u modernu fazu svjetske razmjene, slijedio libezalizam pod utjecajem Smithovske i Rikardovske koncepcije, a kasnije su se protekcionizmom pokušavali korigirati neki najočitiji nedostaci liberalizma, dok nije svijetska privredna kriza uvela intervencionizam, dosad dostignutu posljednju fazu u evoluciji vanjskotrgovinskih shvaćanja.

Povjesna slika svijetske trgovine polazi toga da je do 1800.g. stagnirala da bi u 19.s. razvojem svijetskog tržišta počela eksponencijalno rasti - kad količine rastu eksponencijalno to znaći da su novčane vrijednosti još i veće.

1. Merkanilizam - to razdoblje obuhvača nekoliko stolječa, dakle od 1400-1800.godine. vanjska

trgovina jest u to razdoblje najvažnije sredstvo za postizanje ciljeva, dakle povečanje nacionalnog bogatstva i moći koje predstavlja zlato. Gospodarska kooncepcija koja je težila da se poveća priljev zlata u zemlju, a smani odljev zlata u inozemstvo, postiže se stimuliranjem izvoza koji donosi zlato, a destimuliranjem uvoza. Destimuliranje uvoza gorovih proizvoda jest znatno jači od sirovina. Zlatni novac jest ovdje temeljni kriteriji funkcioniranja gostpodarstva - dakle zemlje koje imaju više zlata karakterizira blagostanje, rast; a one koje imaju manje karakterizira inflacija, zastoj, usporavanje privrednih kretanja. Potraga za nove izvore zlatnog novca npr. kolonije postaju sve veće jer je k oličina zlatnog novca ograničena. Trgovalo se prvenstveno robama posebne kvalitete kojima su i troškovi bili visoki i to do 19.st nakon toga dolazi do razmjene kapitala i usluga u svijetskoj trgovini.

Naziv merkantilizam je dao Adam Smith po trgovcima (merchants) koji su upravljali državnom politikom i pokušavali zaustaviti konkurenciju na domaćem tržištu kako bi održali svoje visoke cijene. Danas se merkantilizam smatra zastarjelim, jer ga opći uvjeti privređivanja u svijetu nužno čine takvim (papirni novac). Jedan od autora koji je pokušao rehabilitirati merkantilizam jest Keynes.

2. Liberalizam - vanjskotrgovinski liberalinizam razvio se kao ogranak ili dio sustava općeg

privrednog i društvenog liberalizma, kao reakcija na apsolutizam i različite oblike sputavanja slobode pojedinca što je ohrabrilo poduzetništvo. Ima teoretsku podlogu koju merkantilizam nije imao, već se odvijao kao rutinska politika kroz povećanje količine zlata. Ideja je ovdje da se slobodni pojedinci boreći se za svoje interese mogu izboriti i za boljitak države. Opći privredni liberalizam, koji je počela uvoditi i izvoziti engleska u prvoj polovici prošlog stoljeća, iz osnova je mijnao uvjete privređivanja na unutrašnjem planu, dakle najviše je odgovarao engleskoj koja je diktirala svijetskim tržištem. S liberalističkog stajališta optimalna razina međunarodne razmjene može se postići samo ako su liberalističkom općeprivrednom unutrašnjom politikom osig urani oni automatizmi reakcija unutrašnjeg tržišta na vanjska zbivanja koji su potrebni za primjenu teorije komparativnih prednosti. Davit Hume preuzeo je od fiziokrata osnovne postavke na kojima je počivao taj privredni liberalizam.

3. Protenkcionizam - u stvari protekcionizam se rodio u drugoj polovici prošlog stoljeća, doba apsolutne engleske dominacije svjetskim tržištem, kada je cijeli svijet vjerovao da je prednost koju je Engleska postigla u svojom industrijskom razvoju tako velika da je ni jedna druga zemlja mogla pratiti. Zbog toga su se počeli tražiti putovi tako da se osigura samostalni nacionalni razvoj i pored potencijalne prijetnje takve moćne konkurencije. Zemlje prije nego što se usposobe da se mogu ravnopravno uključiti u svijetsku trgovinu, zemlje moraju zaštiti svoju industriju, što je bio i uvod u primjenu drastične ekonomske politike. Protekcionizam je predstavljao obranu privreda od negativnih djelovanja liberalizma, pa zaštičuje doma& #263;i privredni razvo.

4. Intervencionizam - potrebu za intervencionizmom izazvao je u prvom redu tehnološki napredak, zato se i smatra djetetom tehnološkog napretka. Pojavljuje se potreba reguliranja tržišnog mehanizma. Nakon iznimke protekcionizma koji je u jaće postavio nacionalne ciljeve ispred optimalnog uključivanja u svijetsku podjelu rada, takve su se iznimke gomilale da bi se u vrijeme gospodarske krize protekcionizam postepeno porerastao u intervencionizam. Intervencionizam nepostoji kao teorija već kao praktična metoda vođenja državne politike, nadređen je političkim, ideološkim ili dogmatski pogledima na tržište pa se ne treba ocijenjivati ekonomskim kriterijama. Za razliku od merkantilizma i liberalizma, koji su nastali kao rezultat određenih filozofskih i socijalnih gledanja zasnovanim na određenim teoretskim sustavima, i za razliku od protekcionizma, koji je težio da svoju praksu opravda kao izuzetak od postojeće liberalističke koncepcije, intervencionizam kao sustav reguliranja tržišta u funkciji nacionalnog gospodarskog optimuma pojavio se naprosto kao potreba stvarnosti bez teorijskog i praktičnog opravdanja. Priznaje prioritet praktičnih unutrašnjih razvojnih koncepcija, koje svojim djelovanjima nastoji uskladiti s mogućnosti koje pruža razvoj svijetskog tržišta.

Nakon velike gospodarske krize vidjelo se da automatizam tržišta nemože krizu pretvoriti u polet i države su počele primjenjivati određene mjere gospodarske intervencije kako bi ostvarile svoje gospodarske ciljeve (zaposlenost, razvoj, blagostanje, stabilnost i sl.).



lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad uticaj religije na kulturu ilijada i odiseja lektira može li malo preduzeće imati monopolni položaj na tržištu ekonomija i pravo novac osnove menadzmenta knjiga srbija upravljanje promotivnim aktivnostima na primeru preduzeća hamlet zakljucak lik sonje iz lektire ujka vanja sonja lik iz ujka vanje nagradna igra domestos
Spisak radova mozete naci ovde:
http://www.maturskiradovi.net/srb/izaberite-oblast.html

Admin
Admin

Posts : 227
Join date : 2008-06-25

View user profile http://www.maturskiradovi.net

Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum