Prepreke medjunarodnoj trgovini

View previous topic View next topic Go down

Prepreke medjunarodnoj trgovini

Post  Admin on Mon Nov 23, 2009 11:47 am

Prepreke medjunarodnoj trgovini
3. Bit prirodnih prepreka vanjskoj trgovini



Pri analiziranju elemenata nejednake mobilnosti faktora proizvodnje i utjecaja privrednih individualnosti zemalja, koji svi djeluju da se vanjska razmjena ni u uvjetima slobodnima od svake intervencije ne može odvijati pod istim ekonomskim zakonitostima koje vrijede za unutrašnju trgovinu. Moglo bi se navesti na pomisao da se samo nejednaka mobilnost faktora proizvodnje ima smatrati izvorom prirodnih otpora, a da se već sama pojava države i mogućnosti njene intervencije mogu tretirati kao izvor umjetnih otpora međurarodnoj razmjeni. Svi otpori na koje bi se nailazila vanjska razmjena zbog manje mobilnosti faktora proizvodnje nego u unutrašnjem prometu - predstavljali prirdne otpore, a svi ostali bili bi dodatni. Prije svega nejednaka mobilnost proizvodnje, već prema tome preljevaju li se oni u političkim granicama nacionalne ekonomi je ili se preljevaju preko tih granica - sama je po sebi upravo posljedica predhodnog preljevanja nacionalnih privrednih posebnosti država. Formiranje tih individualnosti predpostavlja već postojanje nekih granica, a posljedica je postojanja tih granica nejednaka mobilnost faktora proizvodnje pri prijelazu tih granica. Bitno djelovanje na formiranje vanjske trgovine nemože se priznati utjecajima što ih privredne individualnosti imaju na mobilnost faktora proizvodnje, a da se ono privremeno ne pizna i svim ostalim oblicima pomoću kojih privredne posebnosti spontano i bitno djeluju na mehanizam vanjske razmjene. Formiranje organiziranih društvenih zajednica evolutivna je zakonitost koja u biti mijenja privrednog razvoja isto onako kao što je formiranje i preljevanje kapitala, u počecima građanskog društva, izazvalo evoluciju u proizvodnim uvjetima i u formiranju onih sustavnih viškova namjenjenih tržištu koji su osnova i unutrašnje razmjne. Formiranje privredne individualnosti nije umjetni tehnički privjesak s kojim privredni razvoj treba računati, nego isto tako evolutivno uvjetovan organizacijski oblik opće proizvodnje kao što je formiranje kapitala evolutivno uvjetovan funkcionalni element modernog razvoja. Uostalom teškoća razlikovanja - koji su elementi privredne individualnosti zemalja prirodni, a koji umjetni, privrednom politikom nametnuli dodatni otpor razvoju vanjske razmjene, s kojim unutrašnja razmjena ne mora računati - samo je privredno veća kod ostalih djelovanja privredne individualnosti na vanjsku razmjenu nego kod mobilnosti faktora. Teorije kojim se objašnjava po čemu se mehanizam formiranja vanjske trgovine pod djelovanjem prirodnih uvjeta razlikuje od mehanizma unutrašnje razmjene, u svojim različitim varijantama - predstavljaju različite stavove u pogledu onih odnosa koji djelovanja prirodnih i umjetnih otpora na vanjsku razmjenu vode k optimumu. Samim tim one sadržavaju stanovite privrednopolitičke konzekvencije i sugestije, koje se nemogu odnositi na modificiranje prirodnih otpora, koji su determinirani privrednim zakonitostima. Zbog toga se uvjek takve sugestije odnose samo na stupnjeve dopuštenog ili preporučenog stvaranja umjetnih otpora. Te teorijske konzekvencije objašnjavanja vanjskotrgovinskog impulsa, kreću se u evoluciji u raznim varijantama između dviju krajnosti:

• Apsolutne slobode međunarodne trgovine i ukidanja svih otpora vanjskoj razmjeni, osim prirodnih,

• Autarkističkih tendencija, koje hoće umjetno zatrti vanjsku razmjenu i gotovo negirati njenu korisnost, koje su djelom svijeta dominirale u dvadesetom stoljeću sve do raspada SSSR-a

Prva krajnost prevladava u proklamiranoj koncepciji međunarodnih institucija, iako je u stvarnosti plačena raznim oblicima reguliranja tržišta. Liberalizam na riječima, a protekcionizam u djelu. Drugi koncept autarkijskog pristupa međunarodnoj razmjeni gotovo je izumro zajedno s napuštanjem centralno-planse ekonomske koncepcije.

B) Odnos robnog i nerobnog prometa u međunarodnoj razmjeni



U prošlom stolječu, usluge su se pojavljale u obliku robnih transporata, te gotovo nisu se pojavljivale u međunarodnoj razmjeni. Priključujući većinom vrijednost transporta vrijednosti tranpostirane robe, ove su usluge većinom nastajale u samoj vrjednosti robnog prometa. Jedino su zemlje kao što je Engleska - koja je u ono doba držala u rukama veći dio svijetskog transporta, za vlastiti i za tuđi račun - već rano osjetile potrebu diferenciranja između robnih i nerobnih izvora prihoda ili izdataka u međunarodnom prometu. Za većinu ostalog svijeta analiziranje platne bilance koja sadržava pregled cijelokupnog međunarodnog poslovanja jedne zemlje - robnog, sadržanoj u vanjskotrgovinjskoj bilanci, i ostalog obuhvačenog u bilancama usluga i financijskog poslovanja - razvio se u opću potrebu tek nakon svjetske privredne krize, tridesetih godina ovog stoljeća. Dotad je plačanje samo vanjskotrgovinske bilance zadovoljavao potrebe većeg broja zemalja. Sada bi na stvaranje zaključaka o karakteru međunarodne razmjene zemalja samo na osnovi robnog prometa dalo nepotpunu i iskrivljenu sliku pa bi moglo zavesti kreatore ekonomske politike. Očigledno je da s napredkom privrednog razvoja zemalja automatski raste udio nerobnog poslovanja u ukupnoj vrijednosti njihovih međunarodnih transakcija. Tako se evolucija međunarodnih privrednih odnosa sve brže odvija. Strogo odvajanje robnog od nerobnog postalo je na taj način gotovo arhaično. Ono se ipak još održava zahvaljujući tra diciji i, prije svega relativno dobro organiziranoj postojećoj vanjskotrgovinjskoj statistici. Ne treba podcijeiti utjecaj vanjskotrgovinske statistike nevezane na carinsku tehniku koja je tijekom prošlog stoljeća, a osobito pod utjecajem intervencionizma nakon svijetske privredne krize, dostigla određen stupanj pouzdanosti, sistematičnosti i međunarodne usporedljivosti. Međutim uspon statistike u svijetu već pridonosi tome da nerobni međunarodni promet neće morati tako dugo čekati, da bi se stvorila dovoljna tradicija za njegovu preciznu statističku kompilaciju; vjerojatno je da će se međunarodne transakcije u statistikama postupno smisaono spojiti po svojim ekonomskim bitima i da se više neće voditi odvojeno prema postojećim tehnikama kompiliranja. Svijetska trgovinska organizacija preporuča upotrebu određenih statističkih procedura kojima se na uniforman način rješava pitanje carisnkog vrednovanja roba i usluga u međunarodnim transakcijama.



1. Sadržaj i značenje vanjskotrgovinske bilance



VTB je pregled u kojem se suprostvljaju vrijednosti i količine cjelokupne izvezene robe neke zemlje u određenom vremenskom razdoblju. Da bi se dobila takva globalna bilanca robnog prometa jedne zemlje, potrebno je da budu prethodno detaljno iskazani svi zaključci s inozemstvom po artiklima, namjeni i podrijetlu robe. VT saldo predstavlja razliku koju ta bilaca iskazuje između ukupne izvozne i uvozne vrijednosti robe. Službeni VT saldo proizlazi iz službene VT statistike. Ova obuhvača samo onaj robni promet preko državnih granica koji je statistički zahvaćen određenim punktovima prijelaza o prometu robe preko državne granice, često ne obuhvača cjelokupan robni promet, ona se najčešće uzima kao osnova službenih razmatranja zato što zahvaća najveći dio rob e koja cirkulira s inozemstvom, a najčešće je jedina pouzdana. Jako je važna s ekonomskog stajališta. VT statistika vodi svoje podrijetlo iz obveznih carinskih manipulacija robe pri izvozu. Kod tih manipulacija, pored fakture, iz koje se vide sve komercijalne osobine pojedinog VT zaključka, a prije svega točna vrijednost i količina robe, i carinskih dokumenata (carinske deklaracije,uvjerenja o podrjetlu robe itd.), stranke uvoznik i izvoznik ili njihov nastupnik, moraju, po pravilu, predati i ispunjene statističke liste koje sadržavaju podatke o robi koji su usklađeni, ti formulari daju najtočnije raspoložive podatke o tekućem službenom robnom prometu preko granica. Cijelokupna je vrijednost svijetskog izvoza u zadnjih godina za određeni iznos više od cijeokupnog svijetskog izvoza, razlika između fob-vrijednosti i cif-vrijednosti robe u svijetskoj trgovini godišnje prekoračuje iznose od nekoliko milijardi dolara. Toliko od prilike iznosi vrijednost robnih transportnih usluga u svijetu. Kad jedna zemlja uvozi neku robu iz druge zemlje, uvozna i izvozna statistika dviju zemalja za istu godinu i za isti VT zaključak neće se poklapati ako je roba iz prve zemlje izvezena krajem prosinca, a u drugu početkom sjačnja sljedeće godine. Tjekom iste godine mogu nadalje nastati razlike među statistikama zbog različitog mjerenja robe. U jednoj se zemlji izvoz registrira po komadima, ili tucetima, ili kubičnim metrima, a u drugoj po težini. Do različite vrijednosti također može doći ako uvozna carinarnica korigira deklariranje fakture vrijednosti na što svaka takva ima pravo po nacionalnim propisima, dok se izvozna carinarnica oslanja na fakturu vrijednost i. Za fakturiranje izvozne robe po neto težini nacionalni propisi uvozne zemlje mogu predvidjeti carinjenje bruto težine za neto, uključivši ambalažu po nabavnoj cijeni ambaliranog osnovnog proizvoda. Najveća odstupanja u vrijednosti među raznim nacionalnim statistikama mogu nastupiti zbog razlika u načinu tretiranja nomenklature vrijednoti kao osnove za carinjenje. Između zemalja primjenjuju se tzv. Briselska carinska nomenklatura pri carinskom valoriziranju faktura.

Jaka ostupanja carinskih vrijednosti pojavljuju se osobito pri razmjeni polovne robe, jer među zemljama postoje različita mjerila procjenjivanja stupnja istrošenosti robe i priznavanja carinskih olakšica.

Karakteristike nerobne međunarodne razmjene

Porast udjela nerobnog prometa u međunarodnim privrednim odnosima posljedica je nekoliko utjecaja:

Prvi i najvažniji leži sigurno u neposrednim djelovanjima tehnološkog napretka. On zahtjeva da se proizvodnja i prodaja robe sve intenzivnije vežu i s prijenosom usluga. tehnološki je napredak po svojoj prirodi toliko usko povezan s robnim prometom da je teško odrediti utječe li taj napredak neposredno na porast opće vrijednosti međunarodnog robnog prometa, vezujući na robni promet intenzivnije vrijednost sve većeg broja novih usluga prije nego što se roba proda, ili pad zato što samostalno izaziva povećanje potreba za nabavom usluga koje se nadovezuju na već prodanu i finaliziranu robu u međunarodnoj razmjeni. Finalizacije vrednije industrijske robe povezana je sa sve intenzivnijim dodavanjem raznovrsnih radova i usluga, domaćih i uvezenih. S druge strane, i tehnologija p akiranja ili transporta omogućuje sve komplikacije i udaljenije transporte gotove robe i daljnji porast potražnje za odgovarajućim uslugama.

sastoji se u razvoju proizvodnih snaga u svijetu i porastu životnog standarda, što je omogućilo stvaranja sve novijih, ranije nepoznatih vrsta uslužne djelatnosti. Jače uključivanje uslužne djelatnosti u robnu proizvodnju pod pritiskom tehnologije i sve brojnijih novih specijaliziranih uslužnih djelatnosti najprije je počelo u unutrašnjem prometu. S intenzivnijim unutrašnjim opće privrednim razvojem, vjerojatno i sa stanovitim zakašnjenjem, ta se pojava onda sve više počela odražavati i u vanjskom prometu.

Pjačani razvoj nerobog prometa u međunarodnom prometu zasniva se zato vjerojatno na djelovanju postojećih razlika u stupnjevima postignutog tohnološkog napretka među zemljama.

Može se dakle zaključiti da stupanj razvijenosti sam po sebi determinira određeni kvalitativni stupanj usluga u turističke potrošnje što ih razvijene zemlje već zbog dostignutog stupnja razvijenosti mogu nuduti inozemstvu.

Prijenos tehnološkog znanja

Evolucija u vertikalnom proširivanju nomenklature robe sve višeg stupnja prerade u međunarodnoj razmjeni omogučuje da se vrši razmjena tehničkog znanja koja može uključivati prijenos patenata i proizvodnih licenci, za svaku fazu prerade, od finalizacije silazno preko raznih faza poluproizvoda do samog početka proizvodnje. Prijenos tehnološkog znanja, upravo dobro ukazuje na svu dubinu moderne evolucije u međunarodnoj razmjeni, ta evolucija nije toliko važna s gledišta metodoloških teškoća koje iz nje proizlaze pri sastavljanju platnih bilanca. Ona je mnogo značajniha s gledišta izmjena onih kalkulacijskih pretpostavki s kojih mora polaziti teorija o vanjskoj razmjeni. Teorija o vanjskoj trgovini treba objasniti kako dolazi do razmjene određen ih artikal i zašto se drugi ne pojavljuju u međunarodnoj razmjeni.


lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad uticaj religije na kulturu ilijada i odiseja lektira može li malo preduzeće imati monopolni položaj na tržištu ekonomija i pravo novac osnove menadzmenta knjiga srbija upravljanje promotivnim aktivnostima na primeru preduzeća hamlet zakljucak lik sonje iz lektire ujka vanja sonja lik iz ujka vanje nagradna igra domestos
Spisak radova mozete naci ovde:
http://www.maturskiradovi.net/srb/izaberite-oblast.html

Admin
Admin

Posts : 227
Join date : 2008-06-25

View user profile http://www.maturskiradovi.net

Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum