Reprodukcija

View previous topic View next topic Go down

Reprodukcija

Post  Admin on Mon Nov 23, 2009 11:48 am

Poruka: #1 |
Reprodukcija
9. DRUŠTVENA REPRODUKCIJA U

SISTEMU ROBNE PROIZVODNJE







9.1. KRIZE HIPERPRODUKCIJE





Društvena reprodukcija podrazumijeva proces stalnog obnavljanja pro-

izvodnje na istoj ili uvečanoj osnovi. Da bi se ova reprodukcija mo-

gla normalno odvijati podrazumijeva se normalni protok kapitala kroz

sve četiri faze. Osim toga zahtijeva se srazmjerno raspodjela činio-

ca rada u svim fazama reprodukcije. Privrednu ravnotežu uspostavlja

tok vrijednosti, mehanizam uspostavljanja te ravnoteže je slobodno

kretanje činioca proizvodnje i seoba kapitala iz jedne grane u drugu

granu.

U privredama svijeta poznate su odgovarajuče krize i poremečaji što

dovodi do napuštanja ravnoteže sa svim konsekvencama koje iz toga

proizlaze. Poremečaji u privredi ukoliko nisu izazvani prirodnim po-

javama, ratovima i sl. nastaju najčešće zbog nemogučnosti prodaje tj.

poremečaji se javljaju u fazi razmjene.



Uzroci takvih poremečaja nisu identični i najčešće dolaze zbog funk-

cionisanja novca kao prometnog sredstva. Isto tako uzroci mogu biti

i novac kao platežno sredstvo, koji se najčešće i okrivljuje za po-

javu krize hiperprodukcije.

Činjenica da se mogu odgoditi kupovine, vodi najčešće nagomilavanju

zaliha proizvedenih roba.

Smanjivanje najamnina drugi je uzrok nedovoljnoj tražnji i potrošnji,

a preko tih činioca i pojave hiperprodukcije. Do toga dolazi zbog

preraspodjele novostvorene vrijednosti. Sve veći djelovi koriste se

za proširenu reprodukciju što automatski vodi rastu proizvodnje, ali

isto tako i sve manjem izdvajanju sredstava namjenjenih ličnoj pot-

rošnji.



Obje ove pojave za posljedicu imaju ogromnu proizvodnju koju nemože

da prati adekvatna tražnja.



Krize hiperprodukcije karakterišu slijedeći elementi:

1.Ogromna proizvodnja roba uz sve veće smanjenje prodaje,

2.Rast nezaposlenosti, a sa njom i sve manje mogučnosti kupovine,

odnosno smanjivanje kupovne moči stanovništva.

3.Pad cijena uprkos toj činjenici i dalje se nastavlja sa padom

tražnje.

4.Rast kamatnih stopa.

5.Pojavu stečajeva, bankrotstva i propadanja velikog broja firmi

koje za sobom ostavljaju armiju nezaposlenih.



Prva svjetska ekonomska kriza bila je 1825.g., da bi poslije toga

svakih 10-tak do 15 godina privreda svijeta ili pojedinih regiona

padala u veču ili manju krizu, odnosno depresiju (pad rasta proizvodnje).

Velika svjetska kriza bila je 1929.g. i trajala do 1935.g.

Tom krizom do temelja je bila uzdrmana čitava svjetska privreda, gdje

se vjerovalo da će tom krizom potonuti i kapitalistički sistem privre-

đivanja. U to vrijeme pojavio se KEJNS, koji je sa svojom teorijom o

unapređivanju tržišta a ne njegovim uništavanjem, što su mnogi ekonomi-

sti marksističke orjentacije predviđali, u mnogome doprinosi ne samo

kod prevazilaženja te krize već i kod njenih ublažavanja kasnijih godi-

na. Osim shvatanja o uzrocima i pojavama kriza hiperprodukcije koje se

pojavljuju svakih 10 godina, zanimljivi su i KONTRATJEVI ciklusi kojima

se pokušava ukazati na probleme i uzroke koji se dešavaju u svijetu ili

svjetskoj ekonomiji. Kontratjevi ciklusi oko 50 godina, zapravo svjet-

ska privreda se prema učenju ovog autora kreće ciklično, gdje jedan ci-

klus traje 50 godina, sastoji se iz dva dijela.

Prvi uzlazni koji traje 25.godina i drugi silazni koji isto toliko tra-

je (25 god.).

U uzlaznom ciklusu svjetska privreda je u stalnom usponu, dok u silaz-

nom ciklusu privreda se nalazi u depresiji.

Ove svoje zaključke Kontrati je zasnivao na pračenju stanja i kretanja

svjetske trgovine. Novom dugoročnom analizom obima svjetske trgovine on

je utvrdio da je ona u određenom periodu koji stoji otprilike 25 ö 26

godina u stalnom uponu. Taj uspon nisu mogli poremetiti ni veliki svje-

tski ratovi (I i II).

Poslije faze uspona promatrajuči obim svjetske razmjene utvrđeno je da

dolazi do pada obima svjetske razmjene i da on traje otprilike 25 ö 26

godina, pri čemu ta znanja koja se dešavaju na svjetskoj ekonomskoj po-

zornici ne mogu bitnije promijeniti stanje i kretanje tog procesa.





9.2. INTERVENCIJA DRŽAVE U PRIVREDI





Da bi se zaustavile krize hiperprodukcije kao i ostali poremečji u pri-

vrednim tokovima, država mjerama ekonomske politike utiče na privredne

tokove.

Pod pojmom intervencija države u privredi podrazumijevaju se sve mjere

koje jedna zemlja primjenjuje u oblasti privrede. Intervencija države u

privredi nije naravno novija pojava, ona je stara koliko i sama država.

Posmatrajuči intervenciju države u oblasti privrede mogu se uočiti dva

temeljna perioda:



1) Država sadašnjeg vremena. Država liberalnog tipa, zadovoljava se za-

pravo minimalnim uticajem na stanje i kretanje u privredi. Te mjere

podrazumijevaju prije svega:

1.osiguranje nesmetanog širenja prirodnog sektora,

2.zaštita nacionalnih ekonomskih interesa,

3.uspostavljanje monete,

4.utvrđivanje budžetske politike kojoj je prevashodno cilj obez-

bjeđivanje sredstava za ostvarivanje vlastitog administrativnog

aparata te podsticanje značajnih institucija države kao što su

policija, vojska i sl.,

5.utvrđivanje carinske politike.



2) Dolaskom I svjetskog rata (1914 - 1918) došlo je do promjene uloge

države u privredi. Tu imamo pojavu snaženja državnih institucija,

prije svega investiranjem u odgovarajuće industrijske grane tj. pro-

izvodnju strateških sirovina materijalne reprodukcije za vođenje ra-

ta podrazumjevaju naoružavanje i sl. Zatim porast poreza, ograniča-

vanje potrošnje roba, zabrane uvoza ili izvoza roba, kontrolom spo-

ljne trgovine. Riječ je o uplitanju države u privredne tokove zema-

lja koje su nastale kao posljedica neekonomskih činilaca tj. ratnog

stroja gdje je država kroz različite mjere ekonomske politike poku-

šavala da obezbijedi materijalne pretpostavke za vođenje rata.

Intervencija države u periodu poslije II s.r. kretala se u pravcu

osiguranja uslova za obnovu ratom porušene privrede. Nova interven-

cija utemeljuje se na sasvim drugim ciljevima. Cilj je zapravo us-

mjerenje privrednog razvoja kao i podstreka razvoju određenih priv-

rednih grana.





9.2.1. Intervencija države u oblasti društvene reprodukcije



Velika svjetska kriza 1929.g. uticala je da se u mnogome koriguju

raniji stavovi o intervenciji države u oblasti privrede. Država njo-

me treba da svojim mjerama utiče na regulisanje procesa društvene

reprodukcije tj. njene mjere moraju biti usmjerene protiv cikličnih

kretanja privrede, otuda se i govori o anticikličnim mjerama države

u oblasti privrede. Pravci tih uticaja kreću se na nekoliko važnih

oblasti, prije svega:



1. Nastoji se uticati na obim investicija.

Država tim mjerama pokušava da podstakne privatnu inicijativu u

oblasti privrede što se postiže kroz povoljnije kamatne stope,

oslobađanje od poreza, pojavu države kao kupca i sl. Ukoliko dr-

žava nije u stanju da ovim mjerama podstakne privatnu inicijati-

vu, ona je tada spremna da sama ulazi u odgovarajuće investicione

poduhvate.



2. Uticaj države na strukturu investicija.

Kada je država zainteresovana za razvoj određenih privrednih gra-

na ili pak sputavanja razvoja drugih, tada će ona direktnim inve-

sticijama bilo da su one iskazane kroz sopstvene investicione po-

duhvate, poreskom odnosno konkretnom politikom administrativne

zabrane i ograničenja direktno uticati na strukturu privredne iz-

gradnje.



3. I konačno država će odgovarajučim mjerama održavati nivo zaposle-

nosti. Ona to postiže bilo investicionom politikom ili pak održa-

vanjem postojećih privrednih subjekata, podsticati ličnu potroš-

nju, a sa njom održavati i ostali niz djelatnosti koje učestvuju

u podmirivanju potreba lične potrošnje.





9.2.2. Konkretne mjere državne intervencije u privredi



Postoji nekoliko instrumenata, odnosno mjera kojim država efikasno

utiće na stanje i kretanje u privredi. U tom smislu država može da

djeluje, prije svega, kroz politiku preraspodjele dohotka. Naime

sistemskim porezima može se ograničavati rast ličnih dohodaka. Tako

imamo da su u nekim slučajevima poreske stope na lični dohodak i do

90 %. Tim država ograničava velike LD i vrši oćuvanje standarda naj-

nižih socijalnih slučajeva.

Druga mjera su državni zajmovi, riječ je o zajmovima koje država da-

je pod posebnim uslovima, ako se isti investiraju u oblasti za koje

je država najviše zainteresovana.

Država isto tako sama može ulagati kapital u podizanje određenih

objekata koji su od značaja za privredni razvoj jedne zemlje.

Ta ulaganja mogu biti usmjerena kako u industrijski sektor, prije

svega u vojnoj industriji i industriji koja je od nacionalnih interesa,

ali isto tako može se direktno investirati u infrastrukturne objekte

koji su od posebnog značaja za razvoj privrede u cijelosti.

U tom smislu država se najčešće pojavljuje kao investitor kod izgradnje

željezničkih pruga, puteva, melioracionih radova i izgradnje kanala za

navodnjavanje i plovidbu, podizanje škola i zdravstvenih ustanova.

Poseban značaj države je u podsticanju poljoprivredne proizvodnje.

Kod ovog oblika investiranja države, njena ulaganja se pojavljuju kako

u projektima melioracije, isto tako i u njihovom obvezivanju da po una-

prijed utvrđenim cijenama izvrši otkup svih tržišnih viškova, zatim

kroz subvencioniranje cijena, regrese i sl.

Država direktno učestvuje u podizanju određenih industrijskih objekata,

prije svega, vojne industrije. Konačno država ima u rukama instrumente

kreditne i monetarne politike tj. politike gdje država bitno određuje

kamatnu stopu, pravo prioriteta, kod dodjele kreditiranja određuje ko-

ličinu novca u opticaju, dodjelu novca u primarne emisije itd.





9.3. RIJERKOST





Pod ovim pojmom podrazumijeva se nedovoljnost raspoložive količine do-

bara u odnosu naspram potrebama. U ekonomskoj doktrini činiocu rijetko-

sti se pridaje različita uloga.



1.Rijetkost je uvijek podsticaj za pokretanje odgovarajuće ekonomske

aktivnosti kako bi se ukoliko je to moguće stvorila ta dobra i time

osiguralo zadovoljenje nedostatka potreba.

2.Rijetkost je kriterij za razlikovanje ekonomskih od slobodnih dobara.

Naime rijetka su samo ona dobra koja se nemogu proizvoditi budući da

se kao takva nalaze ograničena u prirodi. Npr. rijetka dobra su:

- meteoriti,

- dijamanti,

- zlato i

- prirodni elementi koji se ne mogu vještački napraviti.

3.Rijetkost je konstruktivni elemenat subjektivne teorije vrijednosti.

4.Rijetkost predstavlja polaznu osnovu za određivanje predmeta istraži-

vanja savremene teoretske ekonomije. Npr. zbog ograničenosti ili zbog

nedovoljnosti različitih ekonomskih izvora nužno je vršiti racionalan

izbor između različitih alternativa upotrebe nedostatnih tj. rijetkih

dobara.

Kao što vidimo, pojam rijetkost je relativan, koji se logički određuje

naspram totalitetu tj. ukupnosti ljudskih potreba. Pod pretpostavkom da

se te potrebe permanentno umnožavaju, materijalni izvori za njihovo po-

dmirivanje najčešće su nedovoljni. Valja imati na umu da su, kada je

riječ o ekonomskoj sferi života, ljudske potrebe neograničene, uz to

one su i historijski uslovljene. Ta uslovljenost potiće prije svega od

vladajučeg sistema vrednovanja i vrijednosti, ali isto tako i društve-

no-ekonomskog sistema u kome ih zadovoljavaju pojedinci. Stanje rijet-

kosti se bitno mijenja sa rastom tehnološke i društvene produktivnosti.

Kategorija rijetkosti nije prirodno svojstvo ekonomskog dobra, rijetka

su naime samo ona dobra za ćiju se proizvodnju ne ulaže dovoljno ljud-

skog rada, otuda u preraspodjeli ukupnog fonda društvenog rada dobrima

kojih nema dovoljno treba jednostavno odrediti više rada. Konačno, ri-

jetkost nije isključivo obilježje ekonomske sfere. I drugi vidovi ljud-

skog življenja susreću se sa pojmom rijetkosti. Iako imamo da se pojam

rijetkosti proširuje na oskudnost fizičke kao i druge vrste energije

(duševne energije).





9.4. ZAKON O PRINOSIMA





Riječ je o zakonu koji nam ukazuje na odnos koji postoji između ula-

ganja faktora proizvodnje i rezultata proizvodnog procesa. Uočeno je

naime da ne postoji proporcionalnost u kretanju tih veličina tj. vi-

sina ulaganja i rezultata tih ulaganja. Na osnovu tog formulisan je

i zakon o opadajućim prinosima i zakon o varirajućim prinosima.

Zakon o prinosima postavio je 1768.g. francuski ekonomist Žak Tirgo.

Tirgo je studirao teologiju ali se nije bavio svećeničkim pozivom,

već problemima ekonomije i državničkim pozivom.

Na osnovu iskustava poljoprivrednika, Tirgo je formulirao zakon o

prinosima i to na način koji godinama neće biti prevaziđen. On glasi:

"Sjeme zasijano na prirodno plodnoj zemlji, a bez ikakve obrade bio

bi prinos gotovo u potpunosti izgubljen. Da je zemlja jednom obrađe-

na proizvod bi bio veći. Obrađujući drugi, treći put, možda jedno-

stavno ne bi udvostručili, utrostručili, već bi učetverostručili ili

udesetorostručili." Proizvod koji će porasti u večoj proporciji nego

što se ulaganja povećavaju i tako sve redom do tačke na kojoj će

proizvod biti onoliko velik koliko je moguć u poređenju sa predujmom.

Poslije ove tačke ako se predujmovi i dalje povečavaju proizvod će i

dalje rasti ali manji i uvijek manji su dok plodnost zemlje ne bude

iscrpljena a vještina nemočna da bilo šta doda proizvodu. Slijedeći

predujmovi neće proizvodu ništa dodati.

Napominju da bi bila greška da je tačka gdje predujmovi najviše što

je moguće vračaju i najpovoljnija tačka koju obrada može da postigne,

jer iako novi predujmovi ne vračaju tačno onoliko koliko su davali

pređašnji. Ako vračaju dovoljno da povečaju neto-proizvod zemlje po-

voljno ih je upotrijebiti.

Tirgo je dao sve elemente zakona o prinosima počevši od jedinice ili

nekog drugog nivoa predujma. Prinosi pokazuju tendenciju večeg pora-

sta no što je porast ulaganja. U ovom slučaju radi se o tendencijama

rastučih prinosa. Predujmovi i prinosi zadržavaju navedeni odnos sve

dok se ne dostigne tačka najvećih dodatnih prinosa po dodatno anga-

žovanim faktorima. Dalje upučivanje varirajučih faktora povečava

ukupan prihod po sve nižoj stopi dok ga potpuno ne nestane. Zbog

svoje fiziografske orjentacije Tirgo je zakon vezao za poljoprivredu.

U nauci je taj zakon do 19 st.vazan za problem poljoprivrede. Uoče-

no je kasnije da je uzrok različitim prinosima fiksnost jednog fak-

tora, dok je drugi ostao varirajući.

Otuda ovaj zakon ima opštu važnost. Na kraju se može zaključiti da

zakon o prinosima važi uvijek pri odsustvu tehničkog progresa. U

svim oblastima gdje je jedan faktor fiksan a drugi varijabilan to se

može ilustrovati i u proizvodnoj funkciji. Proizvodna funkcija je

logistički normalna kriva.







9.5. EKONOMIJA I EKOLOGIJA





Tomas Maltus bio je engleski svećenik. Bavio se problemom demografi-

je. U to vrijeme zapazio je da se stanovništvo na zemlji svakih 25

godina udvostručuje. To udvostručavanje stanovništva na zemlji ne

prati jednak porast dobara kojima se mogu zadovoljiti potrebe. Da bi

se uspostavila ravnoteža nužno je da se dešavaju kataklizme, poplave,

bolesti, ratovi, koji usklađuju odnose između porasta stanovništva i

namirnica za prehranu.

Maltus kaže: Stanovništvo na zemlji se uvečava po geometrijskoj

progresiji tj. rast 2 - 4 - 8 - 16 itd, dok se dobra povečavaju po

aritmetičkoj progresiji tj 1 - 2 - 3 - 4 ....Da bi se obezbijedio

opstanak velikog broja ljudi nužno je neprekidno povečavati proizvo-

dnju dobara. To zahtjeva ogromno trošenje energije i pojavu nove tehno-

logije koja ima ozbiljnije posljedice na ekologiju što vodi razaranju

planete zemlje. Postoji 5 problema koji karakterišu ekološku situaciju

u svijetu a koje su posljedica ekonomske aktivnosti, a to su:

1. pojava efekata staklene bašte,

2. ozonske rupe,

3. pojava kiselih kiša,

4. radijacija i

5. pesticidi.



1) Ovi efekti vode ka zagrijavanju zemljine površine, što ima za pos-

ljedicu širenje pustinje, Saud.Arabija, pustinja u Rusiji, Kini. Ovo

izaziva i topljenje snijega što povečava nivo mora.



2) Ozonske rupe. Zemljina površina obavijena je ozonskim omotačem.

8000 metara iznad površine zemlje nalazi se omotač i štiti čovjeka

od zračenja ultracrvenih zraka. Kada dolaze na Zemlju izazivaju rak

kože.



3) Kisele kiše posljedica su sušenja šuma, kao zaštite površina od is-

piranja zemljišta.



4) Zbog upotrebe elektronske energije i havarija koje se dešavaju na

nuklearnim elektranama, sve je veći broj proizvoda na kojima se može

nači uran. Posljedica su razna oboljenja (Rengenski zraci).



5) Pesticidi su posljedica potrebe proizvođača i zaštita bilja od šte-

točina kao i upotrebe đubriva za zaštitu usjeva koje čovjek uzima

kroz hranu i talože se u organizmu sa posebnim uticajem koji se pri-

je svega manifestira kod rađanja djece. Svi ovi problemi su poslje-

dica nesmotrenog čovjekovog djelovanja i potrebe da stvara dobra po-

trebna za podmirenje potreba i podizanje standarda.



1) Najveći problem su efekti staklene bašte. Ti efekti dolaze od sago-

rjevanja ogromnih količina ugljena koji kad se oslobađa odlazi u at-

mosferu, a dio na zemlju. 5 000 000 000 tona ugljen dioksida se iz-

baci iz termoelektrane, stvarno stanje je identično staklenoj bašti.

Termoelektrane poseban su izvor vezan za emitovanje CO2, a potrebni

su izvori električne energije. Tropske šume koje se pale svjesno da

bi se proširile obradive površine, oslobađa se CO2.

Veliki broj zemalja svoju energiju ostvaruje kroz sagorjevanje drve-

ta. Zemlje Afrike: Etiopija, Somalija, Čad oko 88 % svoje energije

obezbjeđuju kroz sagorjevanje drveta, tj. uništava se šuma i poveča-

va CO2 u atmosferi. Ukoliko dođe do ozbiljnih posljedica nestalo bi

Bangladeša, velikih dijelova oko rijeke Nila, oko Misisipija, oko

Amazona, gdje je najveća masa drveta koja obezbjeđuje O2. Ljudi su

uočili probleme i nastoje ih otklonuti.



2) Pojava ozonskih rupa i uzrok: u pitanju je čovjek i potreba za večom

proizvodnjom. Zna se da ozonske rupe stvara i uzrok su: klor, flor-

-karbona (freon) u industrijske svrhe i koriste se kako u industriji

tako i u svakodnevnim potrebama.

U industriji se koristi za pravljenje plastične mase, sunđer, ras-

hladni uređaji, sprejovi, dezodoransi. Odlazi u slobodan prostor,

šteti ozon, stvara rupe kroz koje prodiru ultravioletni zraci, dje-

luju na kišu i stvaraju rak kože (u Americi umrlo oko 8000 lj.).



3) Kisele kiše su također potreba da čovjek poveča proizvodnju.

Posljedica su sagorjevanja ugljena gdje ima dosta sumpora (S), prže-

nju ruda, gdje ima SO2. Oslobađa se i odlazi u vazduh. Kada dođe u

vazduh miješa se sa vodom i pada kao kisela kiša koja je vrlo štetna

po svom uništavanju žile šuma i sušenju drveča. Naročito je izražena

u Evropi. Npr. u Čehosl. 70 % uništeno je kao posljedica kiselih ki-

ša. One ne dozvoljavaju podmlađivanje i djeluju na uzgoj šuma, dakle

totalno razaranje šumskog tkiva.



4)Radijacija ima nekoliko izvora, korištenje atomske energije u voj-

ne svrhe i probe koje se vrše po Pacifiku. One ma koliko bile uda-

ljene od Rvrope, radijacija se širi pa je prisutna na svim dijelovi-

ma Zemlje. Korištenjem atomske energije za nuklearne elektrane sve

je veći broj stvaranja nuklearnih elektrana kako u Rusiji tako i u

Americi. Nuklearni otpad koji ma koliko se oprezno rukovalo, osloba-

đa radijaciju i ta radijacija preko vode ili vazduha postaje opasna

na Zemlji. Černobilska nuklearka koja je imala največu havariju os-

tavila je posljedice na skoro čitavom svijetu. Radijacija ne može

odmah da se ugasi i traje i do 30 godina. Velika i masovna proizvod-

nja različitih predmeta koji se više zrače rendgensim zracima (uran

u katodnim cijevima) prema istraživanjima

donosio je ozračenost okruženja, veču od prije 20 - 30 godina. To

je posljedica ovih izvora radijacije.



5) Pesticidi potiću iz upotrebe kemikalija za podsticaj poljoprivre-

dne proizvodnje. Oni se pojavljuju u potrebi zaštite bilja od

štetočina. Kada se kemikalije troše pretjerano, ulaze u sve te

proizvode i čovjek ih unosi u organizam prije svega kroz biljke

koje jede, ali sapiranjem tih kemikalija vodom one odlaze u vodu

preko koje ih takođe unosimo u organizam.

Olovo koje se nalazi u benzinu štetno je za biljke koje se uzga-

jaju pored puteva. Olovo kao teški metal izuzetno je štetan za

organizam.



Voće da bi se zaštitilo od insekata prska se i u sebe ubaciva štetne

kemikalije. Pesticidi su najčešći uzroci ekoloških kriza. Oni su na-

ročito karakteristični za rijeke, jezera, gdje se talože i ribe ih

unose u organizam (šaran). Da bi se zaštitio čovjek mora da bude

svjestan svih tih činjenica. Postavlja se dilema da li je bolje raz-

vijati proizvodnju ili je zaustavljati? Savremena nauka prije svega

ekonomija, koja je uzročnik, kaže da se čovjek ne treba odricati sa-

vremenih tehnologija. Predviđa se nekoliko mjera za zaštitu, s koji-

ma se trebaju rješavati nastali problemi. Temeljne mjere su:



1. razvijanje svijesti kod ljudi o ekološkim problemima,

2. zakonskim mjerama donose se regulative koje obavezuju ljude da

štite okolinu,

3. ekonomski pristup.



1. On podrazumijeva nekoliko činilaca: informisanje ljudi o ekološ-

kom problemu, ukazivanje na izvore i posljedice, obrazovanje lju-

di.

U ekološke probleme uključiti razne stranke, grupe, koje su zain-

teresovane za rješenje ekoloških problema. Ekolozi mogu da kroz

javne nastupe privuku pažnju svijeta da ukazuju na probleme zaga-

đivanja.

Značajna grupa je pokret potrošača. Cilj im je da se potrošačima

ukaže na korištenje određenih proizvoda, štetnost od upotrebe i

da kroz svoje savjete ukažu šta treba kupovati te bojkotovati od-

ređene proizvođače koji proizvode štetne proizvode. Na ovaj način

su velike firme u Americi promijenile svoje tehnologije pa su mo-

ra i rijeke najednom postali čisti.

Ta svijest mora da se na sve načine razvija kod ljudi.



2. Zakonima se propisuje šta pojedine fabrike smiju a šta ne smiju

raditi. Ne smiju se ispuštati štetni gasovi kroz dimnjake, nukle-

arni otpaci ne smiju se odlagati, zagađene vode ispuštati u rije-

ke i mora. Najnovija pravila kada je riječ o kanalizaciji, koji

su najviši zagađivači, svoje otpadne vode moraju voditi kanalima

ili ih prečistiti i da se puštaju nizvodno.



3. Ekonomski pristup podrazumijeva dva načina:



a) da se kod izgradnje novih fabrika obavezno ugrađuju prečiš-

ćivači vazduha ili vode i to ulazi kao investicija u ukupnu

cijenu fabrike. U tom smislu i projekti svjetske banke i MMF

u investicione projekte koji se prave uvijek uključuju sred-

stva za rješavanje ekoloških problema.



b) Fabrikama koje su ranije uspostavljene, specijalno u Ameri-

ci, predlaže se da kupuju licence za zagađ. atmosfere. Oni

koji slobodno ispuštaju štetne materije moraju kupiti pravo

da te materije ispuste slobodno. I oni se nalaze u dilemi da

li da ugrade projekte za

prečišćavanje ili nastave slobodno ispuštati štetne stvari. Taj je

problem predat u ruke privatniku jer je i on zainteresovan za pro-

fit. Ovaj oblik ekonomskog pristupa iznesen je sredinom 70-tih go-

dina u Americi. Ima nagovještaja da su američke neke standardno za-

gađene oblasti i rijeke prestale to da budu.





9.6. FISKALNA POLITIKA - PRIHODI DRŽAVE





Dijele se na: - poreze,

- carine (davanja prilikom uvoza roba),

- takse (plačanje unutar za razne aktivnosti),



Međutim za nas su najvažniji porezi. Postoje dvije vrste poreza:



- porez na dohodak, dobit i

- porez na potrošnju.



Porez na dohodak

Postoje dvije grupe davalaca, a to su: svi ljudi koji imaju stalan iz-

vor prihoda i porez na dobit firma.

Što su veći prihodi poreske stope su veće, napr. u SAD na svaki $ se

plača 14 % poreza, te poreske stope rastu od 1 ö 80 %. Postoje i

mnogi odbici od poreza (plačanje stanarina , vode) pa u SAD poreske

stope nisu veče od 30 %.

Porezi na dobit firme su največi i stalno se povečavaju (u SAD 1939.g.

ukupni prihod je bio 39 % da bi 1960.g. porastao na 70 %).

Razni ekonomski teoretičari imaju razna mišljenja o tome da li treba

oporezivati firmu ili ne.



Porez na potrošnju

Sve robe koje se kupuju na njih se mora platiti porez ( na neke i ne

treba, napr. knjige).

Naplačuju se selektivno pa neke robe imaju veče a neke manje poreske

stope.

Više poreske stope su namijenjene potrošačima sa večom dobiti

(kozmetika, alkohol). Robe namjenjene siromašnom stanovništvu ili su

oslobođene poreza ili plačaju minimum. Kamatni porez ima dvostrani

karakter, da obezbijedi solidan izvor prihoda budžeta ili da ograni-

či upotrebu i proizvodnju nekih roba (napr. na cigarete i alkohol se

daju veči porezi da bi ograničili njihovu upotrebu i proizvodnju).

Porezi na potrošnju mogu biti: - lokalni,

- kantonalni

- federalni





Firma - oblik ispoljavanja i organizaciona struktura



Proizvodnja je spajanje faktora ili činioca proizvodnje, gdje tako

spojeni faktori utiču na stvaraje nove vrijednosti.

Da bi se činioci proizvodnje mogli spojiti potrebna je organizacija.

Činioci su: - rad,



- sredstva za rad,

- predmeti rada i

- organizacija.



Prvo moramo odrediti mjesto i vrijeme gdje ćemo proizvoditi, a pored

toga moramo imati i lokaciju.

Organizacija je svjesna ljudska aktivnost, gdje se krije pribav-

ljanje, spajanje ili međusobno usklađivanje činioca proizvodnje.



Nekada su se u sklopu domačinstva proizvodila dobra potrebna za eg-

zistenciju. Danas se proizvodnja kanališe na određena mjesta, gdje

se skoncentrišu predmeti rada, sredstva za rad, a domačinstvo preds-

tavlja potrošačku jedinicu.



lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad uticaj religije na kulturu ilijada i odiseja lektira može li malo preduzeće imati monopolni položaj na tržištu ekonomija i pravo novac osnove menadzmenta knjiga srbija upravljanje promotivnim aktivnostima na primeru preduzeća hamlet zakljucak lik sonje iz lektire ujka vanja sonja lik iz ujka vanje nagradna igra domestos
Spisak radova mozete naci ovde:
http://www.maturskiradovi.net/srb/izaberite-oblast.html

IP Adresa: Zabeležena

Admin
Admin

Posts : 227
Join date : 2008-06-25

View user profile http://www.maturskiradovi.net

Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum