Trgovacki kapital

View previous topic View next topic Go down

Trgovacki kapital

Post  Admin on Mon Nov 23, 2009 11:50 am

Trgovacki kapital
6. TRGOVAČKI KAPITAL I TRGOVAČKI PROFIT





6.1. POJAM I FUNKCIJA TRGOVAČKOG KAPITALA





U okviru društvene podjele rada koja je u funkciji pospješivanja druš-

tvene reprodukcije, bilo je normalno formirati posebne organizacije ko-

je se bave sferom prometa tj. formiranjem trgovine. Formiranjem ove in-

stitucije formirala se i pravila njena aktivnost, a samim tim bilo je

neophodno da se odredi kapital koji će pratiti ovu djelatnost.

Na koji način je formiran trgovački kapital?

U okviru procesa društvene reprodukcije nužna je faza raspodjele. Da bi

se obezbijedila prodaja bilo je neophodno da u okviru proizvodnje egzi-

stira služba prodaje. Izdvojena funkcija prodaje u okviru proizvodnog

subjekta kao samostalne institucije formirala se trgovina. Uz ovu ins-

tituciju izdvojen je dio kapitala koji je kao i proizvodni kapital tre-

bao da podstiće, omogučava i olakšava reprodukciju.



Osamostaljivanjem trgovine proizvodnja se mogla više posvetiti svojoj

sferi tj. obezbjeđivanju što veće količine proizvoda, smanjivanju troš-

kova proizvodnje uz rast broja proizvoda. Problemi prodaje su preneseni

u trgovinu koja se isključivo bavila odnosom sa potrošačima.





6.2. TRGOVAČKI PROFIT



Trgovački profit je rezultat ulaganja kapitala u trgovinu. Motiv ulaga-

nja u trgovinu je isto kao u proizvodnji maksimizacija profita u toj

sferi društvene reprodukcije. Mehanizam posredstvom kojeg se obezbjeđu-

je učešće u raspodjeli profita trgovine nije isti kao kod proizvodnog

kapitala. Trgovački kapital ne učestvuje u stvaranju vrijednosti a time

ni viška vrijednost tj. ne može se govoriti o trgovačkom kapitalu kao

stvaraocu nove vrijednosti. Trgovina je samo u ulozi osiguranja toka

društvene reprodukcije. Ona vrši usluge proizvodnji. Otuda joj za njen

rad može da pripada dio vrijednosti, odnosno dio profita koji se stvara

u proizvodnji.

Profit trgovine dolazi kao rezultat preraspodjele profita koji se stva-

ra u proizvodnji.





Industrijski kapital = 50.000 (40.000c + 10.000v)m'=100%

Masa viška vrijednosti = 10.000

Vrijednost robe = 40.000c+10.000v+10.000m= 60.000

Trgovački kapital = 10.000



m 10.000

pf'= ------- = --------------- = 16,67 %

IK+TK 50.000 + 10.000



m = masa viška vrijednosti



Učešće ovih dvaju kapitala u raspodjeli mase viška vrijednosti (10.000)

odtvaruje se na slijedeći način:



Troškovi proizvodnje industrijskog kapitala 50.000

+ 16,67 % profita na 50.000 8.335

-------

Prodajna cijena industrijskog preduzeća 58.335

+ 16,67 % profita na 10.000 1.665

-------

Prodajna cijena trgovine 60.000







Profit industrije 8.335

Profit trgovine 1.665

-------

Masa viška vrijednosti 10.000







6.3. TROŠKOVI PROMETA (TRGOVINE)



Trgovina je posrednik u prodaji, spona između proizvodnje i potrošnje

tj. između proizvođača i potrošača. Da bi mogla da obavlja tu funkciju

trgovina mora da ima odgovarajuće troškove. Ona mora lagerovati robu,

transportovati je, pakovati, izdavati, naplačivati, imati objekte za

prodaju i sl. Pošto se radi o grupi različitih troškova, nužno je troš-

kove klasificirati. Da bi se izvršila klasifikacija u ovim prilikama

trgovina se posmatra kao faza procesa ukupne društvene reprodukcije. A

kada troškove u trgovini posmatramo sa tog aspekta uočićemo da oni mogu

imati dva karaktera: - Proizvodni troškovi i

- Prometni troškovi (čisti troškovi prometa)





6.3.1. Proizvodni troškovi



Troškovi prometa predstavljaju one troškove koje bi trebala da ima pro-

izvodnja ukoliko bi se bavila problemom prometa. Proizvodnja mora ispo-

ručiti robu do potrošaća, transportni troškovi su proizvodnog karaktera

troškovi pakovanja su proizvodnog karaktera, jer je proizvođać dužan

spakovati robu (čuvanje rezervi i sl.). Pošto ovi troškovi imaju proiz-

vodni karakter a da se u izvjesnim slučajevima stvaraju u trgovini, oni

stvaraju novu vrijednost, pa kao takvi i višak vrijednosti. Kod ovih

proizvodnih troškova priznaje se i minuli i novododati rad. Kod minulog

rada (amortizacija transportnih sredstava, skladišta). Slična je situa-

cija i sa novododatim radom (varijabilni kapital). Ti troŠkovi su pro-

izvodnog karaktera jer su izazvani sa ciljem da se olakša obavljanje

procesa reprodukcije. Otuda sve te troškove nadoknađuje sama proizvod-

nja njihovim uvečavanjem u cijenu koštanja.





6.3.2. Čisti troškovi prometa (prometni troškovi)



Riječ je troškovima koji nastaju u procesu prodaje i vezuju se za tran-

sakciju robe u novac i novca u robu. Susretanje proizvođaća i potroša-

ća posredstvom trgovine zahtjeva postojanje:

1. Izgradnja i održavanje mreže prodavnica,

2. Plate radnika uposlenih u trgovini,

3. Troškovi evidentiranja,

4. Knjigovodstveni troškovi,

5. Reklame za robu.



Da bi se mogao obezbijediti normalan rad i pokriće ovih troškova, trgo-

vina mora da ima angažovan poseban kapital. Kapital trgovine angažovan

je u okviru dvije forme, odnosno dva dijela.



- Prvi dio služi za nabavku roba u trgovini.



Taj kapital nema karakter troškova jer se ne troši. On se samo trans-

formira iz jednog oblika tj. iz oblika novca u oblik roba da bi se

kroz prodaju isti vratio u trgovinu.



N - R i R - N



- Drugi dio kapitala angažuje se da bi se organizovala poslovna aktiv-

nost.



To je onaj dio kapitala koji stvara troŠkove kao što su izgradnja i od-

ržavanje prodavnica, plate uposlenih radnika i sl. Ovdje nema transfor-

macije kapitala, već njegovo trošenje. U pitanju su ćisti troškovi tr-

govine koji se ne mogu nadoknađivati iz proizvodnje, što je slućaj sa

proizvodnim troškovima.

Nadoknada ćistih prometnih troškova obavlja se na specifičan način.





6.4. NADOKNADA ČISTIH TROŠKOVA PROMETA



Kod proizvodnih troškova nadoknada se vrši na način što isti ulaze u

vrijednost robe i putem obrta kapitala odnosno transformacije vraćaju

se onom ko je imao izdatke.

Najveći dio prizvodnih troškova u sferi prometa pokrivaju se kod proiz-

vođača, pa se kao takvi ugrađuju u cijenu koštanja. Čisti troškovi pro-

meta su neproizvodni troškovi budući da se u cijelosti stvaraju aktiv-

nostima u trgovini. Otuda se u sferi trgovine mora tražiti mogučnost za

nadoknadu. Pošto čisti troškovi prometa ne utiču na izbor svojstava ro-

be, ne vode promjenama oblika niti upotrebne vrijednosti robe i kao ta-

kvi ne stvaraju višak ni višak vrijednosti robe. Ovi troškovi ne mogu

se pokrivati ni iz dobiti koja se stvara u trgovini. Dobit je samo dru-

gi naziv za profit, koji stvara trgovina i ukoliko bi se oni pokrivali

iz profita, to bi u cijelosti umanjilo profit ove grane, pa bi se naru-

šio princip po kome jednako uložen kapital mora da donese jednak profit.

Troškovi prometa moraju se pokrivati iz ukupnog profita koji se stvara

u procesu društvene reprodukcije. Oni se odbijaju od ukupne mase viška

vrijednosti i tek potom vrši se njegova raspodjela između učesnika u

procesu reprodukcije.

Naknada ličnih troškova prometa i utvrđivanje trgovačkog profita mođe

se ilustrovati slijedećim primjerom:



Proizvodni kapital 50.000 (40.000 c + 10.000 v)

Stopa viška vrijednosti 100 %

Masa viška vrijednosto 10.000

Vrijednost robe 40.000 c + 10.000 c + 10.000 m = 60000



Trgovački kapital:

a) Za kupoprodaju: 10.000

b) Za materijalne izdatke:10.000 (amortizacija 10 %)

c) Za radnu snagu: 1.000

-------

21.000



m - čtp 10.000 - 2.000

pf'= --------- = --------------- = 11,27 %

PK + TK 50.000 + 21.000



ČISTI TROŠKOVI PROMETA = AMORTIZACIJA + TROŠKOVI RADNE SNAGE =

1000 + 1000 = 2000



Prodajna cijena:



1. Utrošeni proizvodni kapital 50.000

2. + 11,27 profita na 50.000 5.635

-------

Prodajna cijena proizvođaća 55.635



3. Čisti troškovi prometa

a) 10 % amortizacije na 10.000 1.000

b) Izdaci na radnu snagu 1.000

4. 11,27 % profita na 21.000 2.365

------

4.365



4.365

55.635

-------

Prodajna cijena trgovine 60.000



Za pokriće troškova trgovine proizvodnja odobrava trgovini popust koji

se daje na vrijednost robe i taj popust se zove RABAT. Postoji još je-

dan način na koji se pokrivaju troškovi trgovine. Riječ je o kategoriji

MARŽA. To je sistem pokrivanja trgovine na način što se na cijene proi-

zvođača (55.635) dodaje odgovarajući iznos koji se zove marža i on slu-

ži za pokriće troškova trgovine i ostvarivanje trgovačkog profita (do-

biti).

Sistem rabata koristi se uvijek kada proizvodnja želi da ima jedinstve-

ne maloprodajne cijene na čitavom tržištu. Tada proizvođač određuje ci-

jenu koja važi za čitavu nacionalnu trgovinu, a troškovi trgovine se

pokrivaju iz rabata. Primjer: prodaja cigareta, knjiga, benzina i sl.

Sistem marži koristi se u slučajevima gdje proizvođaču nije važno po

kojim će se maloprodajnim cijenama roba prodavati. Proizvodnja ne kon-

troliše maloprodajne cijene. Visina marži je nekad propisana od strane

državnih organa.







6.5. PRISVAJANJE PROSJEČNOG PROFITA U TRGOVINI





6.5.1. Obrt kapitala i profit trgovine



Aktivnosti trgovine samo su jedna od faza u procesu društvene reproduk-

cije. Obrt kapitala u trgovini predstavlja proces ukupnog toka trans-

formacije kapitala. Pošto se u trgovini prodaju robe različitih grana,

odnosno različitih proizvođača, razumljivo je da svaka od tih roba ima

različitu brzinu obrta. U prodaji namještaja, aparata za domačinstvo,

hljeba, može se vidjeti različitost brzine obrta. Jedne se obrću u toku

dana, dok druge jedanput godišnje (namještaj). Čak i ista roba može da

ima različito vrijeme obrta, što ovisi o vrsti trgovine, položaja pro-

davnice, na prometnom mjestu, sposobnost prodavača i sl. Različito vri-

jeme obrta nameće potrebu angažovanja različitog kapitala, različite

troškove i sl., što sve zajedno utiće na veličinu profita koji se os-

tvaruje u toj oblasti.





a) Profit u raznim djelatnostima trgovine



Pojedine robe se različito troše, neke svakodnevno pa se otuda iste mo-

raju odmah kupovati, što im povečava brzinu obrta. Isti angažovani ka-

pital u različitim djelatnostima trgovine može da stvara različit obrt.



Pošto je obrt uslov rasta profita, pitanje je da li se u takvoj situa-

ciji isplati ulagati u one grane gdje je obrt kapitala sporiji. Kod

roba koje imaju sporiji obrt razlika u cijeni - masi je veća pa se u

ovom slućaju ostvaruje princip, bez obzira u koju se djelatnost trgova-

čki kapital ulaže, isti kapital mora da stvara isti profit.



Mehanizam seljenja kapitala iz jedne u drugu djelatnost ovaj princip

realizuje budući da bi u onim granama u kojima jednak uložen kapital

nebi donio profit bi napustio te grane, time smanjio obim ponude, pove-

ćao cijenu i učinio tu granu ponovo atraktivnom.





b) Profit u pojedinim preduzećima iste grane



Dva trgovinska preduzeća koja prodaju istu robu i koja imaju isti kapi-

tal, mogu da ostvaruju različitu kolićinu profita. To če se dešavati u

onim preduzećima koja imaju: bolju organizaciju rada, veću brzinu obrta,

manje troškove poslovanja, veču produktivnost itd. Riječ je o stanju u

kome se individualno vrijeme pokušava sniziti ispod društveno potrebnog

radnog vremena, odnosno ispod prosjeka koji važi za tu granu. Kod takvih

preduzeča ostvarivat će se veća masa profita ili ekstra profit.







6.6. ZAJMOVNI (FINANSIJSKI) KAPITAL I KAMATA





Kružni tok društvene reprodukcije pokazuje da se kapital može pojaviti u

različitim oblicima prisutan u svim fazama društvene reprodukcije. Ako

je sistem reprodukcije samo tok u kome se neposredno obavlja obnavljanje

procesa proizvodnje, nameće se pitanje kako se u takvoj situaciji javlja

zajmovni (finansijski) kapital?

Pojava zajmovnog kapitala je posljedica samog karaktera reprodukcije. U

toku reprodukcije dijelovi kapitala (amortizacija,akumulacija, obavezne

rezerve i sl.) ostaju neko vrijeme na čekanju. To čekanje može se kroz

poseban mehanizam iskoristiti za ubacivanje istog kroz bankarski kapital

za stvaranje uslova kako bi otpočela nova reprodukcija. Kao što postoje

subjekti kod kojih se stvaraju mogučnosti za privremeno oslobađanje dije-

lova kapitala, postoje i oni koji su spremni da taj kapital pozajme i an-

gažuju u procesu proizvodnje. Otuda je zajmovni kapital privremeno oslo-

bođeni proizvodni (industrijski) kapital koji se privremeno daje nakoriš-

tenje drugima uz nadoknadu profita.

Zajmovni kapital donosi kamatu tj. profit koji stvara ovako angažovani

kapital, jednim dijelom se izdvaja i iz njega se podmiruje kamata, (nak-

nada) za privremeno korištenje kapitala.

Treći izvor zajmovnog kapitala ćini štednja građana (potrošaća). Riječ je

o dobrovoljnom odlaganju potrošnje. To odricanje nalazi mjesto kamata

štednja koja se drži u bankama. Sredstva koja se drže u bankama i koja

potiću od štednje mogu da imaju dva karaktera, gdje svaki od tih karakte-

ra utiće na stanje i kretanje zajmovnog kapitala. Ti karakteri su:

1.Štednja oročena na odgovarajuće vrijeme

2.Štednja sredstava po principu viđenja.





6.6.1. Obrt zajmovnog kapitala



Ako smo zajmovni kapital definisali kao novčani iznos industrijskog ka-

pitala koji se privremeno ustupa drugima ili kao novčani kapital ustup-

ljen posredstvom banaka na korištenje drugima u ograničenom periodu,

tada bismo tu aktivnost sfere društvene reprodukcije mogli izraziti kao:

novac - novac uvečan (N - N1). Da bi zajmovni kapital mogao vratiti op-

lođen, isti se mora pozajmiti tamo gdje postoje uslovi za stvaranje no-

vih vrijednosti ili preraspodjelu. Zajmovni kapital ustupa se proizvod-

nim organizacijama ili trgovini tj. tamo gdje se stvara profit, odnosno

vrši njegova preraspodjela. U svojoj osnovnoj funkciji zajmovni kapital

se iskazuje:



Sp

N -- N -- R-- ... P ... R1--N1--N1

Rs

I II III



Iz ovog algebarskog izraza vidi se da se kapital dva puta izdaje i dva

puta vrača.

Prvi put kao zajmovni kapital (I i III).

Drugi put kao proizvodni kapital (II).

Ono što je karakteristično za zajmovni kapital jeste činjenica da se

mora oploditi.

Oplodnja ide kod zajmoprimca tj. proizvodne ili trgovinske organizacije

Kod zajmovnog kapitala mogu se uočiti tri karakteristična tipa odnosa:

1. Odnos naspram vlasnicima novčanog kapitala

2. Organizatori prikupljanja i pozajmljivanja

3. Korisnici kapitala - zajmoprimci.





6.6.2. Kamata i kamatna stopa



Kamata je cijena korištenja zajmovnog kapitala. Osigurava se iz profita

koji se ostvaruje kod proizvođača koji je pozajmio kapital. Kamata je

dio profita koji korisnik kapitala tj. proizvodno preduzeče ili trgovi-

na ustupa zajmodavcu kao naknadu za privremeno korištenje novca.

U okviru ove transakcije egzistira i preduzetnička dobit koja predstav-

lja dio profita koji ostaje korisniku nakon podmirivanja obaveza po os-

novu kamate. Preduzetnička dobit je oplođeni zajmovni kapital koja os-

taje organizatoru proizvodnje. Šta utiče na visinu kamatne stope?

Kamata se ugovara sa zajmoprimcem za korištenje određene sume kapitala

u određenom vremenu. Kamatna stopa se obračunava u procentu od mase ko-

rištenja zajma, a njenu visinu određuje nekoliko faktora:

- Ovisi od profitne stope ostvarene prilikom pozajmljivanja kapitala,

- Od odnosa ponude i tražnje na tržištu novca,

- Dužine korištenja zajma,

- Konjukturnih kretanja i stabilnosti privrede u cjelini,

- Od politike države u oblasti zajmova, kamatnih stopa, pravaca raz-

voja itd.



1. Veličina profitne stope

Profitna stopa je temeljni okvir visine kamatne stope koja nemože

da bude "0", ali ni veća od ostvarenog profita. Ukoliko bi bilo

drugačije, ne bi bilo motiva za korištenje kapitala.

2. Ponuda i tražnja na tržištu novca su druga odrednica određivanja

kamatne stope. Pošto je novac kao i druga roba predmet trgovine,

imamo da sa večom ponudom istog na tržištu kamata pada i obrnuto.

Ponuda i tražnja su jedna od najvažnijih odrednica kretanja kamat-

nih stopa.

3. Što je vrijeme korištenja kapitala duže , kamatna stopa je niža i

obrnuto.

4. Konjunkturna kretanja i stabilnost privrede

Konjunkturna kretanja su stanja u privredi (rast i pad). U principu

pozitivna konjuktura i stabilna privreda određuju stabilnu i nižu

kamatnu stopu. Ako su konjunkturna kretanja negativna, što destabi-

lizuje stanje u privredi tada su moguća bankrotstva i stečaji u

privredi pa su pozajmljivanja novca rizična, kamatne stope su više.

Teži se da se krediti odobravaju na što je moguće kraći rok.



5. Politika države

Tamo gdje država želi da podupire razvoj određenih privrednih djela-

tnosti, ona će propisivati niže kamatne stope. To je slučaj kod pod-

sticanja grana koje su značajne za razvoj zemlje. Država uz to može

još beneficirati kamatu tj. nadoknađivati kamatu.

Država je zainteresovana za kretanje kamatnih stopa kod prodaje robe

na kredit, pa je i zainteresovana da te sfere svoje privrede zakon-

ski reguliše.





6.6.3. Banke i kreditirana



Funkcija novca kao platežnog sredstva bila je podsticaj stvaranju nove

pojave tj. davanju i korištenju kredita. Činjenica da se roba može kupiti

a poslije naplatiti (isplatiti) pokazala je kako se robe mogu davati kup-

cima uz odloženo plačanje, odnosno da se istom plati u određenom periodu.

Što važi za robe važi i za novac tj. kao što se robe daju na kredit može

se i novac davati sa vračanjem u određenom roku. Robni krediti su starija

pojava od novčanih. Oni su oduvjek trebali da podstaknu prodaju, a time

da ubrzaju aktivnost u procesu reprodukcije. Zajmovni kapital je omogučio

pojavu davanja novca na kredit. Kredite obićno uzimaju industrija i trgo-

vina. Industrija ih uzima za organizovanje proizvodnje tj. za proširiva-

nje kapaciteta, a trgovina za unapređivanje i proširivanje svoje djelat-

nosti. Cilj kredita koji se daju u novcu je ostvarivanje profita kroz or-

ganizovanje nove proizvodnje, odnosno kroz angažovanje u trgovini.

Kao reprezentant zajmovnog kapitala davanje i korištenje kredita zove se

novčanim (bankarskim kreditima).





a) Funkcije banaka



Mogučnost izdvajanja određenih djelova kapitala u okviru reprodukcije i

stvaranje zajmovnog kapitala uticalo je na osnivanje nove institucije tj.

banke. Kao institucija banka je nastala kao potreba olakšavanja procesa

društvene reprodukcije. Njen je zadatak da prikuplja slobodna sredstva u

privredi čiji je cilj njihova akumulacija (objedinjavanje) da bi se ista

plasirala na ona mjesta i one oblasti gdje postoje potrebe i traženja za

istim. Osim sakupljanja a potom i davanja tog kapitala pod određenim us-

lovima banke su i institucija tržišta novca. One su mjesta gdje se susre-

če ponuda i tražnja kapitala, sagledavaju potrebe privrede, mogučnosti

zajmodavca, utvrđuju kamatne stope kao i ostala značajna sredstva određe-

na vezano za kredite i kreditiranja. Institucija sakupljanja sredstava,

što u svojoj funkciji banka jeste, a sakupljanje je postaknuto željom za

plasiranje novca, banka ima obavezu da ostane trajno likvidna. Banke su

posebno osjetljive u odnosu na sredstva koja su okarakterisana po "viđe-

enju", Riječ je o onoj vrsti sredstava gdje je banka obavezna da ih u

svakom momentu na zahtjev vlasnika isplati. Sredstva po viđenju su ona

sredstva koja banka ima kod sebe, neoročena i na zahtjev štediša mora

da isplati. Ako banka nemože da isplati dolazi do panike kod građana i

privrede i dolazi do bankrotstva. Država garantuje svakom štediši da

ako im banka ne vrati sredstva, to će učiniti ona iz svog budžeta.

Dobit ili prihod banaka nije profit, niti se ostvaruje iz profita. To

je dio sredstava koja ostaju banci kao razlika između pozitivnih i ne-

gativnih kamata tj. između kamatnih stopa za date kredite i stopa koje

se isplačuju onima od kojih banka prima novac.



b) Princip viđenja



Riječ je o onim sredstvima u banci, neoročena, koja se moraju isplatiti

štediši kad to on zaželi. Sredstva po viđenju moraju stalno biti na ras-

polaganju, kako bi banka bila likvidna. Njihovo korištenje kao zajmovnog

kapitala mora da bude kratkoročnog karaktera.



lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad uticaj religije na kulturu ilijada i odiseja lektira može li malo preduzeće imati monopolni položaj na tržištu ekonomija i pravo novac osnove menadzmenta knjiga srbija upravljanje promotivnim aktivnostima na primeru preduzeća hamlet zakljucak lik sonje iz lektire ujka vanja sonja lik iz ujka vanje nagradna igra domestos
Spisak radova mozete naci ovde:
http://www.maturskiradovi.net/srb/izaberite-oblast.html

Admin
Admin

Posts : 227
Join date : 2008-06-25

View user profile http://www.maturskiradovi.net

Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum