Raspodela ekonomija seminarski

View previous topic View next topic Go down

Raspodela ekonomija seminarski

Post  Admin on Mon Nov 23, 2009 11:51 am

Raspodela
5. RASPODJELA U SISTEMU ROBNE PRIVREDE





5.1. OPŠTI POJMOVI O RASPODJELI.



Raspodjela predstavlja fazu u okviru društvene reprodukcije u okviru

koje se obavlja dioba onoga što je proizvedeno u prethodnoj fazi re-

produkcije. U okviru problema raspodjele može se posmatrati na 2 os-

novna nivoa:

- Raspodjela društvenog bruto-proizvoda i

- Raspodjela društvenog neto-proizvoda



U okviru prvog nivoa gdje se razmatra pitanje raspodjele društvene

proizvodnje, tu se ima na umu da je od ukupnog bruto-proizvoda neop-

hodno obezbjediti sredstva koja su se utrošila u procesu reprodukcije.

Kada se ovaj dio sredstava obezbjedi, pristupi se drugom nivou ras-

podjele tj. raspodjele novo-stvorene vrijednosti.



U okviru raspodjele razmatraju se pitanja raspodjele novostvorene

vrijednosti, kao i raspodjele onog dijela društvenog bruto-proizvoda

iz kojeg se pokrivaju potrebe samog rada.



Proizvodnja stvara određene međuodnose kod učesnika u procesu proiz-

vodnje, pri čemu su određene kategorije vlasnici sredstava za proiz-

vodnju, drugi upravljaći, treći su radnici, gdje svaki od položaja

određuje status pojedinaca pri raspodjeli. Raspodjela kroz historiju

u različitim društveno-ekonomskim formacijama je imala različite ob-

like, odnose pa i položaj pojedinaca u okviru jednog društva. Pod

problemom raspodjele treba razmatrati i one momente koji nam stvaraju

različiti tipovi organizacija kao što su: - multinacionalne kompanije,

- dioničarska društva i

- akcionarstvo.

U okviru ove teme poseban je značaj raspodjele u mikro-sistemu pita-

nje najamnina.





5.2. NAJAMNINA - PLATA RADNIKA



Pod pojmom najamnine podrazumijevamo nadoknadu koja se isplačuje rad-

niku za iznajmljenu radnu snagu. Riječ je o učešću kategorije nepos-

rednih proizvođaća naspram društvenog proizvoda. Radna snaga je roba,

ovdje imamo da je najamnina samo način izražavanja vrijednosti.



Najamnina je mjera vrijednosti radne snage. Kao mjera vrijednosti ra-

dne snage ona iskazuje vrijednost rada ili radne snage u određenom

vremenskom periodu ili pak vrijednost rada ili radne snage za obavlje

ni posao.





5.2.1. Visina najamnine



S obzirom da je najamnina novčani izraz vrijednosti radne snage, od-

nosno cijena rada, njena veličina, kao i promjene u skladu su sa pro-

mjenama vrijednosti radne snage. Pored toga na promjenu najamnine

utiće i promjena vrijednosti novca, padom (rastom) vrijednosti novca

preko kretanja cijena ovih roba koji ulazi u osiguranje reprodukcije

radne snage mijenjat će se i najamnina.

Na visinu najamnine mugu uticati monetarne promejene.

Ponuda i tražnja na tržištu radne snage jedna je od odrednica stanja

i kretanja najamnina. Ovaj činilac ima poseban značaj i on je temelj-

ni regulator visine najamnina.



5.2.2. Način utvrđivanja najamnine



Cijenu rada (najamninu) u nerazvijenim društvima, u sredinama gdje su

se počeli stvarati uslovi za korištenje tuđeg rada određivali su pos-

lodavci. To je karakterisalo najamninu u formacijama do pojave kapi-

talizma kao i period ranog kapitalizma. Kriterij utvrđivanja visine

najamnina bio je i ostao minimum životnih namirnica za osiguranje eg-

zistencije radnika i porodice. Jačanjem radničkih pokreta - sindikata

najamnina se određuje putem pregovora sa poslodavcima. Danas su kole-

ktivni ugovori temelji stanja i kretanja najamnina u savremenim druš-

tvima. Država je zainteresovana za rješenje problema najamnina pa je

ona sve ćešće posrednik prilikom dogovora radnika i poslodavca u odre-

đivanju visine najamnina. Zato je država zainteresovana za rješenje

ovog problema. Prije svega, nesporazumi između zainteresovanih strana

vode obustavi proizvodnje, štrajkovima i drugim socijalnim kretanjima

u društvu, što sve zajedno destabilizira vlast - državu. Savremena dr-

žava želi da uzme pod zaštitu određene kategorije stanovništva, pa je i

to jedan od razloga njenog posredovanja i miješanje u dogovore radnika

i poslodavaca. Miješanje države u probleme regulisanja najamnine vrši

se sa instrumentima koji joj stoje na raspolaganju. U tom smislu država

osigurava naknade nezaposlenim, čime ona smanjuje pritisak na tržištu

radne snage. Zato država propisuje i druge vidove socijalne zaštite ko-

je su dužni da isplačuju poslodavci. To su:

- zdravstveno,

- invalidsko i

- penziono osiguranje.





5.2.3 Oblici plačanja radne snage



Ako se historijski posmatra, radna snaga je u početku plačana u naturi

kasnije od naturalnog oblika prešlo se na novčano plačanje.

Novčani oblik plačanja pojavljuje se u 2 vida koji predstavljaju osnovu

gotovo svih drugih oblika: - kao najamnina od vremena i

- najamnina od komada.





a) Najamnina od vremena



Riječ je o plačanju radne snage prema vremenu koje se provede na radu

Tehnički se rješava na način kada se cijena jednog radnog sata pomno-

ži sa brojem odrađenih u toku dana, nedjelje, mjeseca, godine itd.

Najamnina od vremena podrazumjeva strogu kontrolu kako vremena na radu

tako i kontrolu da li se radnik u toku radnog vremena dovoljno angažuje.

Ona podrazumjeva raspodjelu dnevnih dužnosti, kontrolu izvršavanja pos-

lova itd. Pojedine zemlje imaju različit pristup u pogledu utvrđivanja

vrednovanja i kontrole najamnina koje se isplačuju po vremenu. Dva su

zanimljiva iskustva: - američko i

- japansko.



Američko iskustvo i pristup polazi od toga da je svaki radnik odgovo-

ran za svoj posao.



Japansko iskustvo i pristup je grupni rad i grupna odgovornost. Pola-

zi se od toda da u grupi niko neće da dozvoli manje angažovanje od os-

talih. Uz to oni koji prihvataju ovakav oblik rada i nagrađivanja zna-

ju da ukoliko grupa nekog odbaci, neće biti u stanju da se zaposli

negdje drugo i da obezbjedi egzistenciju. Istraživanja koja su vršena

(iz 80-ih godina) polazila su od toga da je grupa radnika u Americi u

stanju da jedan automobil sklope za 13 a japanci za 8 sati.





b) Najamnina po komadu



Ova najamnina se utvrđuje prema broju proizvedenih jedinica (komada).

Kod ovog sistema kontrola vremena provedenog na radu i toga je li ra-

dnik zaista angažovan nije nužno. Broj proizvodnih jedinica pomnoži

se sa cijenom po jedinici i dobije se vrijednost najamnine. Ovdje je

nužna kontrola kvaliteta proizvoda.





c) Najamnina po normi



To je kombinacija prethodna dva tipa najamnine. U određenom vremenu

radnik je dužan da proizvede određenu količinu jedinica. Ako to ne

uspijeva, najamnina se smanji i obratno. Uz ovo imamo da se u okviru

najamnina pokušaju riješiti problemi smanjenja škarta, gdje se svaka

ušteda nagrađuje, radnici kroz najamninu odviknuti od pušenja. (koji

puše imaju manji učinak) Radnici se takođe pokušavaju stimulisat na

veće zalaganje kroz učešće zaposlenih u profitu, kao i dodjeljivanje

akcija radnicima u preduzećima, čime oni postaju suvlasnici firme.





5.2.4. Analitičke kategorije najamnine



a) Nominalna najamnina (suma novca)



Pod pojmom nominalna najamnina podrazumijevamo onaj dio koji se isp-

lačuje radniku za njegov učinak. Nominalna najaminina pokazuje koliko

je radnik primio za svoj rad. Pri tom nije bitno kako se najamnina

isplačivala, po vremenu ili komadu, tj. nominalna najamnina je poka-

zatelj zarade radnika, međutim, iz tog iznosa još uvijek ne znamo šta

se za taj novac može dobiti. Riječ je samo o količini novca kojom se

raspolaže.





b) Realna najamnina



Pod ovim pojmom podrazumijeva se ona kategorija koja nam pokazuje šta

se za nominalnu najamninu može dobiti od roba. Realna najamnina je

otuda pokazatelj da li radnik može da opstaje od svoje nominalne na-

jamnine. Sa promjenama vrijednosti novca padom (rastom) mijenja se i

nominalna najamnina. Ukoliko ne dolazi do promjena nominalne najamni-

ne, tada nužno dolazi do pada (rasta) realne najamnine. Ako cijene živo-

tnih namirnica porastu a nominalna najamnina ostaje ista, padaće vrijed-

nost realne najamnine. Ako pad vrijednosti novca vodi rastu nominalne

najamnine što je logično, i ako su proporcije pada i rasta identične, u

tom slučaju realna najamnina ostaje ista.





c) Relativna najamnina



Ona pokazuje odnos onoga što svaki zaposleni prima naspram višku vri-

jednosti. Kaže se da je to pokazatelj produktivnosti rada, Nivo izd-

vajanja rada za potrebe društva je odnos stanja razvijenosti i nerazvi-

jenosti. Najamnina i višak vrijednosti nalaze se u određenom međusobnom

odnosu. Taj odnos najamnine prema višku vrijednosti, naziva se raltiv-

nom najamninom. To znaći da ona predstavlja odnos raspodjele novostvo-

rene vrijednosti, koji mođe biti različit:



Novostvorena veijednost 2.000

Najamnina 1.000 1:1

Višak vrijednosti 1.000



Ukoliko se zbog povečane mase viška vrijednosti na 1.200, smanji suma

najamnina na 800, tada će relativna najamnina opasti, jer će biti izra-

žena kao odnos 300:700=2:3



Novostvorena veijednost 2.000

Najamnina 800 2:3

Višak vrijednosti 1.200







5.3. INDUSTRIJSKI KAPITAL I PROFIT



Kad je riječ o industrijskom kapitalu, onda to nije kapital uložen u

trgovinu ili banku, več se radi o proizvodnom kapitalu. Proizvodni

kapital - imamo na umu organski sastav - što zaći odnos između stal-

nog i konstantnog kapitala, pri čemu promjena te strukture uvijek vo-

di ostvarivanju viših profitnih stopa. Kapital uložen u industriju

kao proizvodni kapital može da se plasira u veliki broj grana privre-

đivanja u kojima je po prirodi različit organski sastav kapitala. Ka-

pital uložen u industriju, obezbjeđuje mogučnost povečanja profita uz

stalna istraživanja i inoviranja koja mogu da budu u sferi tehnologi-

je ćime se smanjuju troškovi i povečava efikasnost uopšte, u domenu

proizvoda ćime se povećava broj kupaca, odnosno, proširuje tržište.

Sve te karakteristike vezane za ulaganje kapitala u industriju, raz-

likuju ulaganje od kapitala koji se ulaže u trgovinu i banke.

Kapital uložen u industriju donosi vlasniku kapitala profit.





5.3.1. Prosječna profitna stopa



Kao dio novostvorene vrijednosti, profit pripada preduzeću, pa se

otuda problemi vezani za profite posmatraju u okviru poglavlja raspo-

djele. Profit je glavni cilj ulaganja. Da bi se profit maksimizirao,

nastoji se da se društveno potrebno radno vrijeme dovede do onog ni-

voa na kome se ostvaruju najpovoljniji rezultati. Različiti prizvođa-

ći kao i različite grane imaju različite profitne stope. Visina pro-

fitne stope je različita, a ona zavisi od 3 činioca:

- organskog sastava kapitala,

- stope viška vrijednosti i

- brzine obrta kapitala.



Budući da različite profitne stope u pojedinim granama podstiću veće

ili manje privlačenje kapitala u određene grane, nameće se pitanje da

li to važi da su one grane sa nanjižim profitom apsolutno neinteresa-

ntne za ulagaće. U principu važi pravilo da jednako uloženi kapital

mora da donosi isti profit. U granama gdje to nije slučaj dolazi do

"seobe kapitala", pa se otuda u istim smanjuje obim proizvodnje i po-

nude. Smanjivanjem obima proizvodnje i ponude dovodi do stanja da se

u tim granama ostvaruje veći profit. Obrnuta je situacija sa granama

gdje se kapital doselio. Dolaskom novog kapitala rastu obimi proizvo-

dnje. Nužno vodi smanjivanju društveno potrebnog rada u toj grani, čime

dolazi do pada cijena koje vode padu profita. Seljenje kapitala ne ide

bukvalno, več se obično sprovodi na način što privredni subjekti na dje-

lu istih mašina počinju da proizvode drugu vrstu proizvoda, iz one grane

za čijom robom postoji tražnja. Kada je riječ o ulaganju potpuno novog

kapitala, tada se on plasira na one grane u kojima su profitne stope ma-

ksimalne. Seoba kapitala posmatrano dugoročno vodi prosječivanju profit-

nih stopa, tj. formiranju opšte profitne stope za privredu kao cjelinu.





a) Opšta profitna stopa



Opšta profitna stopa podrazumijeva utvrđivanje profitne stope na ni-

vou jedne zemlje. Utvrđujemo je zato što profitne stope pojedinačnih

subjekata preko prosječnih stopa grana teži ka izjednačavanju. U pra-

ksi se to dešava kroz seobu kapitala iz manje profitnih grana u veće.



M

PF = -----

C+V



M - višak vrijednosti (ostvorena dobit)

C - konstantni kapital

V - varijabilni kapital



Visina profitne stope zavisi od:

- stope viška vrijednosti,

- uloženog kapitala - C+V - (organskog sastava kapitala) i

- brzine obrta uloženog kapitala.



Pošto je riječ o opštoj profitnoj stopi, ova 3 faktora utiču preko

prosječnih visina - što znaći: da se radi o prosjeku vrijednosti koji

se ostvaruju u različitim privrednim granama. Profit koji se ostvaru-

je na nivou jedne zamlje, zaključujemo, da njen opšti nivo zavisi od

raspodjele kapitala u pojedine grane. Ako je kapital uložen u grane

sa visokim organskim sastavom kapitala (informatiku, elektroniku, bi-

ogenetiku) profitne stope će biti relativno visoke. Obratno, ako se

kapital uloži u grane (tekstilna, obučarska) profitne stope su niske.

Veći tehnički progres je podsticaj rastu organskog sastava kapitala a

njen rast vodi i rastu profitnih stopa.







5.4 CIJENA PROIZVODNJE





5.4.1. Sličnosti i razlike između vrijednosti robe i cijene proizvodnje





a) Vrijednost robe i cijene proizvodnje



Da bismo mogli da razumijemo neke kategorije, neophodno je napraviti

upoređivanja između struktura koje su sadržane u vrijednosti robe i

cijeni proizvodnje. Šta je vrijednost robe?



Strukturu vrijednosti robe čini sadržina utrošenog konstantnog vari-

jabilnog kapitala uvečanog za višak vrijednosti:



VR = C + V + M



Cijena proizvodnje predstavlja cijenu koštanja iza koje stoji. C+V

uvečava za prosječni profit.



Cp = C + V + Pf



Cp i VR jednaki su u onim granama u kojim se organski sastav kapitala,

brzina obrta, stopa viška vrijednosti u nivou njihovih vrijednosti.



U granama gdje su organski sastav kapitala, stopa viška vrijednosti,

brzina obrta viši ili niži od prosjeka privrede kao cjeline.



CP = VR



Cp bit če veča od vrijednosti robe gdje su organski sastav kapitala

veći i gdje je brzina obrta i stopa viška vrijednosti veća u odnosu

na prosjek. Razlike u veličini VR i Cp tih istih roba ne proistiću

samo iz činjenice što se elementi njihove strukture međusobno razli-

kuju. Ne razlikuju se samo zato što prosječni profit sadržan u Cp mo-

že biti veći ili manji od viška vrijednosti iste robe. Oni mogu biti

dvije različite veličine zato što se međusobno razlikuju cijene košta-

nja koje čine sadržaj, odnosno, dio njihove strukture. Kada su izjedna-

čene profitne stope - kada se formira prosječna stopa za privredu u

cjelini, tada se robe svih grana prodaju po njihovim cijenama proiz-

vodnje. U cijenu koštanja koja ulazi u strukturu vrijednosti robe,

elementi postojanog kapitala © i elementi varijabilnog kapitala (V)

izraženi su po svojoj vrijednosti a cijena koštanja koja ćini sastav-

ni dio Cp izražava se kroz svoju Cp.





b) Raspodjela između različitih grana



Formiranjem opšte profitne stope vrši se transformacija robe u njenu

cijenu proizvodnje. Razlike u organskom sastavu kapitala dovode do

prelijevanja viška vrijednosti iz grana sa nižim organskim sastavom

kapitala u grane sa višim. Prelijevanje iz jednih grana u druge obez-

bjeđuje da kapital svih grana preko cijene proizvodnje uprkos razlika

u organskom sastavu kapitala prisvoji profit srazmjeran svojoj veli-

ćini. Time se ispunjava princip, po kojem jednak profit posmatran du-

goročno ostvaruju svi koji imaju ista ulaganja. Veća količina ulože-

nog kapitala donosi veću masu profita i obratno.





c) Raspodjela unutar jedne grane proizvodnje (ekstra profit)



Iste robe na tržištu imaju jedinstvene cijene. Prodajom po istim ci-

jenama preduzeća će ostvariti razlićite profitne stope, zbog toga što

su njihovi individualni uslovi proizvođenja viši ili niži od prosje-

čnih uslova privređivanja ili društveno potrebnog radnog vremena. Ovo

se može predstaviti kroz cijene. Cijena koštanja pojedinih proizvođa-

ća mogu biti niže ili više od prosječnih cijena koštanja. Kad je in-

dividualna cijana koštanja niža od prosječnih cijena, tada ostvaruju

veće profitne stope. Tako ostvareni profit koji se posmatra na nivou

grane zove se ekstra profit. Težnje za ostvarivanjem ekstra-profita

podstiću proizvođaće da unapređuju tehniku, tehnologiju, organizaciju

i mijenjaju organski sastav kapitala, što sve zajedno podstiće rast i

razvoj privrede u jednoj zemlji.


lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad uticaj religije na kulturu ilijada i odiseja lektira može li malo preduzeće imati monopolni položaj na tržištu ekonomija i pravo novac osnove menadzmenta knjiga srbija upravljanje promotivnim aktivnostima na primeru preduzeća hamlet zakljucak lik sonje iz lektire ujka vanja sonja lik iz ujka vanje nagradna igra domestos
Spisak radova mozete naci ovde:
http://www.maturskiradovi.net/srb/izaberite-oblast.html

Admin
Admin

Posts : 227
Join date : 2008-06-25

View user profile http://www.maturskiradovi.net

Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum