Proces proizvodnje

Post new topic   Reply to topic

View previous topic View next topic Go down

Proces proizvodnje

Post  Admin on Mon Nov 23, 2009 11:52 am

Proces proizvodnje
4. PROCES PROIZVODNJE U SISTEMU

ROBNE PRIVREDE





4.1. OPŠTE KARAKTERISTIKE PROIZVODNOG PROCESA U PREDUZEĆU



U toku društveno istorijskog razvoja i tehničko-tehnoloških usavršava-

nja, roizvodna jedinica mjenjala je i usavršavala sve svoje osnovne

elemente, dok se nije pojavila u svom savremenom obliku: robnog proi-

zvođaća, s mašinskom tehničkom osnovicom proizvodnje. Upravo od tog ob-

lika i stepena rdazvojda proizvodne jedinice treba poći kada se daju

opšte karakteristike proizvodnog procesa u preduzeću.



Ljudski rad koji predstavlja supstancu vrijednosti i ćija količina od-

ređuje njenu velićinu, pojavljuje se u konkretnom procesu proizvodnje u

preduzeću u 2 različita stanja:

- jednim dijelom kao materijalni rad (u obliku oruđa za rad, raznih

sirovina i pomočnih materijala) i

- drugim dijelom kao živi rad (tj. kao korištenje radne sposobnosti

neposrednih proizvođaća).





4.1.1. Radna snaga kao roba - njena upotrebna vrijednost i vrijednost



Pod ovim pojmom se podrazumijeva skup fizičkih i psihičkih sposobno-

sti čovjeka koje se koriste u proizvodnom procesu. Ovako shvačena rad-

na snaga predmet je kupovine ili prodaje kao i svih ostalih roba. Kao

roba, radna snaga zadržava sva svojstva robe, tj. upotrebnu i prome-

tnu vrijednost.





a) Upotrebna vrijednost radne snage



Upotrebna vrijednost kao svojstvo robe, predstavlja onu njenu karak-

teristiku da može neka roba (dobro) zadovoljiti ljudsku potrebu. Pri

tome nije bitno da li potreba potjeće "iz glave ili stomaka", da li se

radi o fizičkoj ili psihičkoj potrebi Provjera upotrebnog svojstva neke

robe, korištenja, kada se radi o upotrebnom svojstvu radne snage, name-

će se pitanje šta je to što obilježava to njeno svojstvo?

Pošto upotrebna virijednost kod ostalih roba provjera korištenjem ili

trošenjem nekog dobra, to je korištenje radne snage način provjere

njenog upotrebnog svojstva. Kad je riječ o korištenju radne snage to

podrazumijeva njenu sposobnost da radi u procesu proizvodnje, što

znaći korištenje njenog rada. Specifičnost upotrebnog svojstva radne

snage kao robe je u sposobnosti da se njenim trošenjem stvara nova

vrijednost. To trošenje, stvranje nove vrijednosti dovodi do toga da

se njenim trošenjem stvara veća vrijednost od njene sopstvene.





b) Vrijednost radne snage



Vrijednost radne snage određuje se načelno kao i kod drugih roba

društveno-potrebnim radnim vremenom neophodnim za njenu reprodukciju.

Normalna reprodukcija radne snage predstavlja održvanje čovjeka kao

psihičkog i fizičkog bića u normalnom stanju. Reprodukcija ljudske

ličnosti osigurava se trošenjem određene količine sredstava neophod-

nih za život. Društveno potrebno radno vrijeme koje se upotrijebi za

proizvodnju sredstava za život, nužnih u potrošnji radnika određuje

veličinu vrijednosti radne snage kao robe.



Faktori koji utiću na količinu i strukturu dobara koje radnik troši,

zavisi od nekoliko činilaca:

1. Prirodni uslovi - podneblja u kojima radnik živi, što znaći jedni

su uslovi u hladnim, drugi u toplim mediteranskim predjelima.

2. Društvena klima sredine u kojoj radnik živi, pod kojim pojmom se

podrazumijeva nadgradnja ili kultura (školstvo, zdravstvo, pozo-

rište, knjige).

3. U reprodukciju radne snage ulazi dodatna količina dobara neophod-

nih za podmirivanje (potrošnju) potreba članova porodice radnika.

Da bi se rad i radna snaga mogli trajno reprodukovati potrebno je

obezbjediti dobra za svakodnevno preživljavanje tako i sredstava

za novu radnu snagu - stvaranje novog života. Jednom dati uslovi

za reprodukciju radne snage nisu zauvijek određeni. Oni se kroz

vrijeme stalno koriguju, pri čemu porast životnog standarda nepre-

stano poboljšava uslove reprodukovanja radne snage.





4.2. AKUMULACIJA KAPITALA





4.2.1. Akumulacija i organski sastav kapitala



Pod pojmom kapital podrazumijevamo sredstva angažovana u procesu rep-

rodukcije. Ta sredstva mogu se nalaziti u više oblika:

- sredstava za rad: - mašine

- halati i

- građevinski objekti.

- predmeti rada - sirovine i

- poluproizvodi,

- gotovi proizvodi: - roba i

- novac (efektivima ili potraživanjima).



Cilj angažovanja kapitala je oplodnja kroz angažovanje proizvodnje pa

se tako taj kapital zove proizvodni ili industrijski, trgovinski, po-

zajmljivanje novca (kupovina novca) - finansijski kapital. Ovdje se

razmatra problem ulaganja kapitala u proizvodnju, a kad se radi o an-

gažovanju kapitala u procesu proizvodnje, taj kapital može da ima ka-

rakter stalnog i opticajnog, u kojem slučaju se govori o vrijednosnom

sastavu kapitala - koji pokazuje odnose između količine (iznosa) an-

gažovanih sredstava u procesu proizvodnje koji imaju karakter sreds-

tava za proizvodnju, s jedne strane, i s druge strane, broj ljudi ko-

ji je uključen u proces proizvodnje.



Tehnički sastav kapitala pokazuje odnose između angažovanih sredstava

za proizvodnju i angažovane radne snage.



Vrijednosni sastav kapitala iskazuje nivo tehničkog sastava kapitala.

Tu neposrednu vezu i sadržinu vrijednosnog i tehničkog, odnosno vezu

angažovanih u jednu i drugu kategoriju (sredstva za proizvodnju, rad.

s.) zovemo organskim sastavom kapitala.



Privredni subjekti su zainteresovani da pri istom broju uposlenih po-

večavaju ulaganja u sredstva za proizvodnju, pošto takav način ulaga-

nja osigurava veću produktivnost. Ulaganje sredstava za proizvodnju,

mijenja tehnički sastav kapitala, što automatski znaći promjenu vri-

jednosti sastava kapitala. Ove promjene vode nužno promjenama organ-

skog sastava kapitala. Kad je riječ o ovim promjenama, to vodi tehni-

čkom progresu. Posljedica toga je automatski rast produktivnosti rada

što je cilj svakog subjekta. Veze između organskog sastava kapitala i

produktivnosti rada trajan su motiv za promjene u sastavu kapitala.

Organski sastav kapitala pokazuje tehnički nivo opremljenosti, ne sa-

mo privrednih subjekata, več i čitavih grana, pa i same privrede u

cjelini.



a) Akumulacija uz nepromjenjeni organski sastav kapitalda



Ukoliko je neki subjekt akumulirao dovoljno kapitala, isti može ulo-

žiti u proces proizvodnje, tako je šireći, ali da to ulaganje bude

bez promjena organskog sastava kapitala, odnosno organski sastav ka-

pitala iz prethodnog procesa reprodukcije bit će uvečan s tim se neće

uvečavati (narušavati) proporcije u organskom sastavu kapitala.



Predujmljeni Organski sastav kapitala Akumulacija

kapital (višak vrijedn. m'=100%)



K1 10.000 8.000c+2.000v+2.000m 1.000

1.000 800c+ 200v

------ --------------------

K2 11.000 8.800c 2.200v+2.200m 1.100

1.100 880c 220v

------ --------------------

K3 12.100 9.680c+2.420v



Iz ovog primjera vidimo da nema promjena u organskom sastavu kapitala

iako je kroz ulaganje ukupni kapital povečan. Dodatnim kapitalom ku-

povano je dodatnih sredstava za rad u istom omjeru kao i ranije. Eko-

nomska posljedica ovakvog stanja je obezbjeđivanje rasta proizvodnje

uz rast zaposlenosti. Ukoliko postoji i "armija neuposlenih" doći će

do promjena ponude i tražnje na tržištu rada. ponuda i tražnja utiću

na kretanje najamnina, pa ukoliko dođe do rasta najamnina, smanjit će

se višak vrijednosti, a s tim smanjit će se nivo akumulacije. Poslje-

dica toga je nedovoljnost sredstava za ulaganje u proširenu reproduk-

ciju.





b) Akumulacija uz porast organskog sastava kapitala



Akumulacija uz porast organskog sastava kapitala, ne samo što je op-

šte-važeći zakon proširene reprodukcije, več i prirodna težnja svakog

preduzeća. Težnja svakog privrednog subjekta je povečanje produktiv-

nosti rada, budući da je rast produktivnosti osnovna pretpostavka da

se pri istom broju zaposlenih ostvare veći rezultati. Potreba da se

radno vrijeme po jedinici proizvoda snižava, ili da se individualno

vrijeme svede ispod društveno potrebnog radnog vremena stalan su mo-

tiv promjena organskog sastava kapitala. Novu akumulaciju privredni

subjekti nastoje da ulože na naćin, što će najveći dio tih sredstava

uložiti u kupovinu mašina i savremene tehnologije, i na taj način po-

kušati da izmjene organski sastav kapitala. Rast organskog sastava

kapitala podstiće rast akumulacije, a povečana akumulacija obezbjeđu-

je stalne tehničke promjene u organskom sastavu kapitala. Posljedice

akumulacije uz stalni porast sastava kapitala su:

- snižavanje troškova po jedinici vremena i

- postepeno smanjivanje broja zaposlenih.





c) Koncentracija i centralizacija kapitala



Velki projekti (firme) ne mogu se zamisliti bez velikog kapitala. Do

kapitala se dolazi na više načina:

- (akumulacija), korištenjem kredita,

- akcionarska i dioničarska društva itd.



Kad je riječ o koncentraciji kapitala tada se pod tim pojmom podrazu-

mijeva okupljanje kapitala večeg broja različitih privrednih subjeka-

ta i njegovo ulaganje u određene projekte.



Centralizacija je spajanje 2 ili više srodnih preduzeća ili fizičko

spajanje preduzeća koja su okupljena na stvaranju jedinstvenog proiz-

voda (ekstrakcija, prerađevina, finalizacija). Posebno značajna akti-

vnost je organizacija stvaranja tipa trustova. Postoje 2 tipa:

- Fuzija i

- Holding



Pod fuzijom podrazumijevamo fizičko spajanje velikog broja preduzeća

i objedinajavnje kapitala.

Holding - jedno preduzeće kontroliše rad drugog preduzeća zahvaljuju-

ći činjenici da posjeduje veliki broj akcija preko kojih utiće na od-

luke. Ova preduzeća imaju samostalnost, fizički su odvojena od trusta

sve važnije odluke su ipak pod uticajem trusta (vjerovanje - kompanija

objedinjava i po horizontalnoj i vertikalnoj osnovi, skup udružeih kom-

panija. Objedinjeni kapital, osim što je sposoban da učestvuje u veli-

kim nacionalnim i svjetskim programima, njegova mu veličina obezbjeđuje

prednosti nad ostalim firmama. (U SAD udruživanje u trustove je zakonom

zabranjeno, jer oni utiču na rast cijena, stvaraju probleme u privredi

i sl., pa je donesen zakon u borbi protiv trustova).







4.3. OBRT KAPITALA





4.3.1. Pojam i obrt kapitala



U procesu reprodukcije kapital se nalazi u više različitih oblika.

- Kad obavlja svoju funkciju kupovine i prodaje, tada se nalazi u

robno-novčani oblik.

- Kad je u fazi proizvodnje tada se nalazi u oblik sirovina, ma-

šina, halata.

- U fazi realizacije gotovih roba - robni oblik.



Neprekidan tok reprodukcije zahtjeva da se kapital rasporedi po poje-

dinim fazama procesa reprodukcije na način da se osigura njen nesme-

tan tok. Neprekidno kretanje kapitala zove se kružno kretanje (kružni

tok). Kružni tok se

N- Novac

Sp R- Roba

N -- R ... P ... R' -- N' itd. Sp-Sredstva za rad

Rs Rs-Radna snaga

P- Proizvodna.funk.kapitala

I II III R'-Gorova roba sa p.. vrijedn.

N'-Novac sa početnom vrijedn.



Ovakvo kretanje (obrt) kapitala nameće potrebu njegovog pračenja u

cjelini, ali i pračenja pojedinih dijelova u okviru kompletnog toka

društvene reprodukcije. Od posebnog je značaja vrijeme zadržavanja

kapitala u pojedinim fazama reprodukcije, odnosno, u pojedinim oblici-

ma.



4.3.2. Vrijeme obrta kapitala



Vrijeme obrta je onaj dio vremena u kom kapital pređe sve faze da bi

došao u prvobitno stanje. Dijeli se na:

- vrijeme proizvodnje i

- vrijema prometa.



Vrijeme proizvodnje je onaj dio vremena u kome se kapital nalazi u

proizvodnji (vrijeme neposrednog procesa rada - vrijeme u kojem je

radna snaga neposredno spojena sa sredstvima za proizvodnju). Vrijeme

dok se iz tehničkih ili tehnoloških razloga prekida proces rada.



- Slučaj u poljoprivredi - kad se čeka rast i sazrijevanje usjeva.

- Zalihe sirovina pripremljene za neposredni proces rada.

- Nužne rezerve kojim se osigurava kontinuitet proizvodnje



Vrijeme prometa je onaj dio kapitala angažovan u prometnoj sferi. Sas-

toji se od:

- vremena kupovine - gdje se vrši nabavka Rs i Sp i

- vremena prodaje - od gotovih roba obezbjediti novac.



Zajedničko im je obilježje da se kapital nalazi izvan proizvodne fun-

kcije. Dužina vremena obrta utiće na veličinu kapitala angažovanog u

procesu reprodukcije. Što je faza duža, potrebno je više kapitala i

obratno.



kupovina proizvodnja prodaja

Sp

N - R P... R1 - N1

Rs



Za jedan proces proizvodnje potrebno je 10.000 $. Ukupan proces traje

10 nedjelja, za svaku nedjelju po 1.000 $.



I primjer:



kupovina proizvodnja prodaja

--------------------------------

Sp

1.) Faza reprodukcije: N -- R P... R1 -- N1

Rs

--------------------------------

2.) Vrijeme pojed. faza obrta: 2,5 nedj. 5 nedj. 2,5 nedj.

------------------------------

Raspodjela kapit.po fazama: 2.500 5.000 2.500

------------------------------



II primjer:

Sp

N -- R P... R1 -- N1

Rs

--------------------------------

1.) Vrij. pojedinih faza obrta: 2 nedj. 4 nedj. 2.nedj.

------------------------------

2.) Raspodj.kapitala po 1 fazi a) 2.000 4.000 2.000

b) 2.500 5.000 2.500



Skračivanjem obrta skračuje se i vrijeme, a time daje mogučnost angažo-

vanja manje kapitala.





4.3.3. Stajni i opticajni kapital



Kada je riječ o prometnom kapitalu, bilo da se nalazi u robnom ili

novčanom obliku isti se obrče što čitavom supstancom ulazi u promet

N - R - ... - R - N gdje u svakoj ot tih faza u potpunosti mijenja

svoj oblik - iz novca u robu, iz robe u novac itd.



U obrt proizvodnog kapitala u spadaju:

- sredstva za rad (mašine, halati, zgrade, transportna sredstva),

- predmeti rada (sirovine i pomočni materijali) i

- radna snaga.



Svaki od tih dijelova na različit način se obrče i učestvuje u proce-

su proizvodnje. Sredstva za rad kao dio kapitala u procesu proizvod-

nje posmatrana kroz obrt, čitavom supstancom ulaze u proces proizvod-

nje, ali u tom procesu ova se ne mijenjaju, ona se postepeno troše i

samo mali dio prenose na proizvod.



Stalnim (fiksnim) kapitalom otuda zovemo onaj dio kapitala koji je

u cjelosti ulazio u proces proizvodnje, a mali dio prenosi se na novi

proizvod. Prenošenje tog malog dijela vrši se njegovim ugrađivanjem u

cijenu proizvoda, a sam taj proces zove se amortizacija. Sredstva ko-

ja se tako izdvajaju, drže se na posebnom računu, koji se zove amor-

tizacioni fond, da bi se kada mašina bude istrošena i izbačena iz

procesa proizvodnje, mogla nabaviti nova i otpočeti kontinuirani tok

proizvodnje.



Postebeno trošenje sredstava za rad i prenošenje na novi proizvod zo-

ve se rabačenje. Postoje dvije vrste rabačenja:

- fizičko rabačenje - predstavlja postepeno trošenje i prenošenje

troškova na novi proizvod, da bi se mogla obezbjediti kupovina

novih mašina.

- moralno rabačenje - podrazumijeva izbacivanje mašina iz procesa

proizvodnje dok još nisu istrošena, pošto je zbog novih izuma

došlo do zastarjevanja postojećih, pa je iste nužno izbaciti iz

proizvodnje i zamjeniti novim. Moralno rabačenje zove se i eko-

nomsko zastrajavanje.



Tokom vijeka mašine i halati se kvare pa ih je neophodno opravljati,

podmazivati. Ako se radi o velikim opravkama koje produžuju vijek ma-

šina i halata, kada ti izdaci uvečavaju njihovu vrijednost, pa se kao

takvi uključuju u masu koja se u narednim godinama amortizuje (otpi-

suje). Ako su u pitanju mali troškovi (izdaci) tada oni ne uveličava-

ju vrijednost mašine i padaju na teret troškova poslovanja.



Predmeti rada čitavom svojom supstancom ulaze u proizvodni proces. U

toku procesa proizvodnje mijenjaju oblik u potpunosti, pojavljujući

se u slijedečoj fazi u vidu novog proizvoda. Predmeti rada svoju kom-

pletnu vrijednost prenose na proizvod, pa se za novi radni proces is-

ta moraju ponovo pribavljati. Sredstva angažovana u sam rad u toku

proizvodnog procesa u cjelosti ulaze u reprodukciju, mijenja oblik,

pa se za novi proces moraju iznova pribavljati. Sredstva angažovana u

predmete rada kao i sredstva koja se angažuju za kupovinu radne snage

upotpunjavaju svoj oblik pa se otuda zovu opticajnim kapitalom.



lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad uticaj religije na kulturu ilijada i odiseja lektira može li malo preduzeće imati monopolni položaj na tržištu ekonomija i pravo novac osnove menadzmenta knjiga srbija upravljanje promotivnim aktivnostima na primeru preduzeća hamlet zakljucak lik sonje iz lektire ujka vanja sonja lik iz ujka vanje nagradna igra domestos
Spisak radova mozete naci ovde:
http://www.maturskiradovi.net/srb/izaberite-oblast.html

Admin
Admin

Posts: 227
Join date: 2008-06-25

View user profile http://www.maturskiradovi.net

Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum