Robna proizvodnja

View previous topic View next topic Go down

Robna proizvodnja

Post  Admin on Mon Nov 23, 2009 11:52 am

Robna proizvodnja
3. ROBNA PROIZVODNJA





3.1. POJAM I NASTANAK ROBNE PROIZVODNJE





Posmatrajući proizvodnju u okviru sfere društvene reprodukcije ili

ako posmatramo proizvodnju kao jednu od faza u okviru sistema društ-

vene reprodukcije historijski se može ustanoviti da postoje 2 tipa:

- naturalna i

- robna proizvodnja.





3.1.1. Naturalna i robna proizvodnja



Naturalna proizvodnja je onaj oblik reprodukcije gdje se nije pojav-

ljivala faza razmjene - model P - R - P. Ovaj oblik proizvodnje domi-

nirao je u prvobitnoj zajednici i zvao se sitna robna proizvodnja.

Ona je na prelazu između jedne i druge društveno-ekonomske zajednice

postepeno nestajala.



Robna proizvodnja polazi od činjenice da se u okviru zapada pojavlju-

je nova faza - faza razmjene pa imamo model P-R-R-P. Proizvodnja ma-

terijalnih dobara za druge gdje se u takvoj situaciji nameće pretpo-

stavka međusobnog razmjenjivanja dobara, tj. kupovine i prodaje, zo-

vemo robna proizvodnja.





3.1.2. Uslovi nastanka robne proizvodnje i njene opšte karakteristike



Prvi način proizvodnje u kojem se društveno bogatstvo proizvodilo u ro-

bnom obliku, bio je kapitalizam.

Razmjena proizvoda kao sporadična pojava sreće se veoma rano, tj. u pe-

riodu postojanja prvobitne tžzajednice. Stoga bi se ova razmjena mogla

smatrati predhistorijom robne proizvodnje.

U periodu raspada prvobitne zajednice, stvaraju se uslovi za pojavu

proste (sitne) robne proizvodnje. Stoga, prosta robna proizvodnja pred-

stavlja prvi historijski oblik proizvodnje.



Osamostaljeni proizvođaći robe, u uslovima proste robne proizvodnje nu-

žno su upučeni na druge robne proizvođaće - kao i oni na njih. Upravo

za to je društvena podjela rada bitna predpostavka postojanja svake ro-

bne proizvodnje.







3.2. SUBJEKTIVENE TEORIJE VRIJEDNOSTI





Postoje 3 pravca (škole) koje pokušavaju da objasne način nastajanja

vrijednosti.



1. Austrijska psihološka - Bečka škola, čiji su predstavnici:

- Karl Menger,

- Ben Bauerk,

- Fridrih Vize.



2. Lozanska škola - matematička škola, čiji su predstavnici:

- Leon Walras,

- Vilferd Pareto



3. Kembridž - (Alfred Maršal), čiji su predstavnici: - Stenli Džovans,

- Alfred Maršal.



Pristup objašnjenju nastanka vrijednosti tzv. graničnih troškova -

Džoana Robinson.



Džoveno kaže da vrijednost sasvim ovisi od korisnosti. Što je stvar

korisnija, to je i vrijednija. ]ovjek teži uživanju. Što neka stvar

pruža veće uživanje, njena je korisnost veća i roba je skuplja.



Menger teoriju cijena obrazlaže teorijom subjektivne vrijednosti. On

analizu izgrađuje na sekundarnom odnosu koji se uspostavlja na liniji

dobro - potrošač. Dobro i potrošać imaju specifične karakteristike i

to čini elemente njihovog među-odnosa. Menger je izvršio klasifikaci-

ju na: - dobra višeg i

- dobra nižeg reda.



Dobra višeg reda su sredstva za proizvodnju.

Dobra nižeg reda su sredstva za ličnu potrošnju.

Vrijednost i jednih i drugih dobara određuju se po načelu granične

korisnosti. Kategorija potreba i dobara su osnovne odrednice subjek-

tivne vrijednosti. Potrebe su psihološke veličine, mjerljive i dje-

ljive po intenzitetu i kvantitativno uporedive. Pojedinac stvara svo-

ju vlastitu skalu potreba po redoslijedu važnosti. On to čini subjek-

tivno. Skala tih brojeva označava se rimskim od I do X obrazujući niz

opadajućih arapskih brojeva od 10 - 0:



I II III IV V VI VII VIII IX X



10 9 8 7 6 5 4 3 2 1

9 8 7 6 5 4 3 2 1 0

8 7 6 5 4 3 2 1 0

7 6 5 4 3 2 1 0

6 5 4 3 2 1 0

5 4 3 2 1 0 redosčijed

4 3 2 1 0 potreba i

3 2 1 0 nužnost

2 1 0

1 0 (troškovi, korisnosi)

0 teorija granične vrijednosti









3.3. SVOJSTVA ROBE





Da bi neki proizvod imao obilježje robe neophodno je da ispunjava 3

uslova:

- da ima upotrebnu vrijednost,

- da ima vrijednost i

- da ima prometnu vrijednost.

Ukoliko nema jednu od ovih pretpostavki nije roba.



Upotrebna vrijednost predstavlja ono svojstvo robe kome se osigurava

zadovoljavanje potreba ljudi, tj. sposobnost jednog proizvoda da može

otkloniti osječaj nedostatka kod potrošnje.



Vrijednost je ono svojstvo robe koje nam ukazuje da se radi o dobru

koje čovjek nije našao u prirodi i kao takvo koristio za zadovoljenje

svojih potreba. Da bi došao do tog dobra, on je morao da radi da se

napreže umno i fizički - samo tada je roba dobra. Stvaralac vrijedno-

sti je ljudski rad. Taj rad ima dvije kategorije:

- apstraktni i

- konkretni rad.

Konkretni rad je onaj čovjekov rad koji je trošen na stvaranju nekih

konkretnih dobara ili na stvaranju konkretnih upotrebnih vrijednosti.

Konkretan rad obučara - cipela. Konkretan rad je stvaralac upotrebne

vrijednosti.

Apstraktni rad - Sama činjenica da je čovjek radio i stvarao neka do-

bra, trošio pri tome i fizičku snagu zove se apstraktni rad. Apstrak-

tni rad čini onu unutrašnju sadržinu svake određene vrijednosti, tj

pod pojmom apstraktni rad podrazumijevamo umno i fizičko naprezanje

čovjeka u stvaranju nekih dobara pri čemu se ne postavlja pitanje

koja vrsta potreba se ima zadovoljiti.



Odnos koji pokazuje koliko se za jednu vrstu robe dobije drugih roba

naziva se njenom prometnom vrijednošću.





3.4. VELIČINA VRIJEDNOSTI ROBE



Vrijednost robe uvijek se očituje kao neka određena veličina. Tu ve-

ličinu očituje obim apstraktnog rada. Veličina vrijednosti izražava

se u časovima jednostavnog ili prostog rada uloženog u njenu proizvo-

dnju.



Pod pojmom prostog rada podrazumijeva se onaj rad koji može obaviti

svaki radnik angažovan u neposrednoj proizvodnji. Riječ je o onom ra-

du koji se obavlja bez ikakve kvalifikacije, bez prethodne obuke.



Složen rad je rad kvalifikovanih radnika. On se može iskazati kao um-

nožen prost rad. Složen rad se pojavljuje kao manji ili veći broj ča-

sova prostog rada. Budući da je prosti rad uvijek jedinica mjerenja

vrijednosti, otuda imamo potrebu stalnog svođenja složenog na prost

rad.



3.4.1. Društveno potrebno radno vrijeme



Društveno potrebno radno vrijeme je ono vrijeme koje je neophodno da se

uz postojeće normalne uslove proizvodnje, uz prosječan stupanj produk-

tivnosti i intenzivnosti rada proizvede neka određena vrsta robe.



Za proizvodnju ma koje robe potrebno je uložiti određenu količinu apso-

lutnog (minulog) i apsolutnog (novododatog) rada.

Apsolutni minuli rad podrazumijeva trošenje sredstava za proizvodnju,

odnsno, sredstava za rad u procesu proizvodnje na izradi neke robe.

Ulaganje određene količine tekućeg rada koristeći raspoloživa sredst-

va za proizvodnju nazivamo novododati rad.

Svaka promjena uvjeta proizvodnje sredstava za proizvodnju mijenjat će

i koli činu rada uloženog u proizvodnju nekog konkretnog dobra. Pošto

jedan isti proizvod ne proizvodi samo jedan proizvođač, več više njih,

očito je da svaki od njih raspolaže sa različitim uvjetima privređiva-

nja. Otuda imamo i količinu rada utrošenog za proizvodnju jednog istog

proizvoda. Kod različitih proizvođaća uvijek je različita. U prometnoj

vrijednosti, odnosno prilikom iznošenja robe na tržište ne priznaje se

svaka količina utrošenog rada, več samo ona koja je ostvarena pod pros-

ječnim ili pod normalnim uvjetima privređivanja. Prosječni uvjeti priv-

ređivanja određuju prometnu vrijednost svakoj robi. Ukoliko se mijenja-

ju individualni uvjeti proizvođaća sredstava za proizvodnju doći će do

promjene vrijednosti bilo u prenijetom ili minulom radu. Neće se prom-

jeniti vrijednost ukoliko je došlo do promjena uvjeta privređivanja sa-

mo kod jednog proizvođaća, več će do tih promjena doći kad se izmejne

prosječni uvjeti privređivanja.





3.4.2. Promjene veličine vrijednosti robe



Povečavanjem ili smanjivanjem apsolutnog rada u proizvodnji određe-

nih roba povečava se ili smanjuje njena vrijednost. Nameće se pita-

nje kako intenzivnost i produktivnost utiću na vrijednost. Ako pođe-

mo od predpostavke da je produktivnost sposobnost čovjeka da u odre-

đenom vremenu, zahvaljujući večem znanju proizvede veču količinu do-

bara, tada imamo da se rastom produkcije dolazi do pada vrijednosti

rada, da produktivnost smanjuje količinu časova utrošenih u proizvo-

dnji neke robe. Obrnuta je situacija kada se radi o padu produktiv-

vosti. Kad je riječ o kategoriji intenzivnosti pod tim pojmom podra-

zumijevamo veću proizvodnju uz povečano radno naprezanje, povečano

trošenje radne snage u istom vremenu.







3.5. NAČIN IZRAŽAVANJA VRIJEDNOSTI ROBE





Količina apstraktnog rada jedina je odrednica vrijednosti robe. Mje-

ri se dužinom društveno-potrebnog radnog vremena u proizvodnji roba.

U svakodnevnom životu mijerenje te vrijednosti se ne izražava u časovi-

ma rada uloženim u njenoj proizvodnji već se to obavlja na drugi način.

To je specifičan način koji nam pruža mogučnost da se u svakodnevnoj

razmjeni dođe do spoznaje vrijednosti robe koja predstavlja prometnu

(relativnu) vrijednost robe.





3.5.1. Prometna (relativna) vrijednost robe



Robe se mođusobno razmjenjuju zato što imaju različitu upotrebnu

vrijednost, odnosno, zamjenjuju se što mogu da zadovoljavaju razli-

čite ljudske potrebe. U trampi se uvijek zamjenjuju određene količi-

ne neke robe ili robe jedne vrste za odgovarajuću količinu robe dru-

ge vrste.



Prometna vrijednost je razmjenski odnos koji nam pokazuje koliko se

za jednu vrstu robe dobiva drugih roba. Treba razlikovati prometnu

vrijednost od vrijednosti. Veličinu vrijednosti određuje količina

društveno potrebnog radnog vremena uloženog u proizvodnju određenih

roba. Prometna vrijednost na specifičan način određuje njenu vrije-

dnost u razmjeni. Ona je izražena količina roba koja se može dobiti

prilikom njene prodaje. Prometna vrijednost je i priznaje za rad ko-

ji je utrošen u proizvodnji robe. Pojmovno razgraničenje problema

prometne vrijednosti i vrijednosti roba je osnovni preduvjet za ra-

zumijevanje robe i njene cijene.





a) Osnovne karakteristike prometne vrijednosti



U procesu razmjene jedna vrsta robe, služi za to da izrazi vrijedno-

st druge robe. Pošto je za proizvodnju jedne robe, kao upotrebne

vrijednosti utrošena određena količina konkretnog rada, u ovom raz-

jenskom odnosu konkretni rad služi za to da se izrazi apstraktni

ljudski rad kojim je određena vrijednost druge robe. Kada se roba

samostalnog robnog proizvođaća razmjeni na tržištu, odnosno, kada za

nju dobije odgovarajuću protivvrijednost, njegov privatni rad dobija

odgovarajuće društveno priznanje, izraženo veličinom protivvrijedno-

sti koju dobija za svoju robu.



Ove osnovne karakeristike vrijednosnog oblika, odnosno, ovakvog na-

čina izražavanja vrijednosti, ukazuju na određene specifičnosti od-

nosa proizvodnje, odnosno na njihovo svojevrsno jedinstvo suprotno-

sti u uslovima robne proizvodnje.





b) Veličina prometne vrijednosti



Razmjenski odnos je rezultat uhodanosti robne proizvodnje i razmjene.

Robni proizvođaći različitih vrijednosti ušli su u međusobnu razmjenu

sa količinskim odnosima svojih roba u skladu sa sopstvenim saznanjem o

količini rada neophodnog za njihovu proizvodnju.



Ako proizvodnja jednog para cipela u postojećim uslovima proizvodnje

zahtjeva 30 h apstraktnog ljudskog rada, a proizvodnja jednog metra

platna 1,5 h tog rada, ove bi dvije robe bile izjednačene u slijedečem

odnosu:



1 par cipela = 20 metara platna

(30 h) (30 h)



U ovom slučaju bi se obavljala ekvivalentna razmjena, tj. razmjena jed-

nakih vrijednosti, a prometna vrijednost jednog para cipela bila bi 20

metara platna.



Uporedo sa smanjivanjem ili povečavanjem vrijednosti robe smanjivat će

se ili povečavati njena prometna vrijednost. Npr. ukoliko se promjene

uslovi proizvodnje cipela, tj. ukoliko se društveno potrebno radno vri-

jeme za njihovu proizvodnju poveća na 60 h, a društveno potrebno radno

vrijeme za proizvodnju jednog metra platna ostane isto, tada će se ove

dvije robe nači u slijedećem razmjenskom odnosu:



1 par cipela = 40 metara platna

(60 h) (60 h)



Ovaj razmjenski odnos pokazuje da je prometna vrijednost cipela porasla

zato što se povečala i sama njihova vrijednost.



Ukoliko opadne vrijednost cipela, a vrijednost platna ostane nepromje-

njena, desiće se obrnuto. Naime, ukoliko društveno potrebno radno vri-

jeme za proizvodnju jednog para cipela padne na 15 h, tada će se raz-

mjena obaviti u slijedećem odnosu:



1 par cipela = 10 metara platna

(15 h) (15 h)



Ovo pokazuje da se prometna vrijednost jedne robe može povečavati ili

smanjivati u zavisnosti od povečavanja ili smanjivanja njene sopstvene

vrijednosti.



Kvantitativna srazmjera u kojoj će se dvije robe razmjenjivati ne zavi-

si samo od veličine vrijednosti one robe koja se nalazi u relativnom

obliku, već i od veličine robe koja se nalazi u obliku ekvivalenta.



1 par cipela = 30 metara platna

(30 h) (30 h)



Ovaj razmjenski odnos pokazuje da se prometna vrijednost cipela poveča-

la (sada se za nijih dobija više platna) iako se nije promjenila veli-

čina njihove vrijednosti.



Ako se vrijednost cipela ne promjeni a društveno potrebno radno vrijeme

za proizvodnju jednog metra platna poraste, recimo na 6 h, tada će se

ove dvije robe naći u slijedećem razmjenskom odnosu:





1 par cipela = 5 metara platna

(30 h) (30 h)



Ova dva posljednja primjera pokazuju, da se prometna vrijednost robe

može povečavati ili smanjivati nezavisno od promjene njene sopstvene

vrijednosti, tj. i onda kada dođe do promjene vrijednosti robe ekviva-

lenta.



Ukoliko se vrijednost obiju roba mijenja u istom pravcu i u istoj pro-

porciji, tj. ukoliko se njihova vrijednost u istom stepenu smanjuje ili

povečava, tada će i kvantitativne srazmjere u kojima se one međusobno

razmjenjuju ostati nepromejenjene.



1 par cipela = 20 metara platna

(30 h) (30 h)

(20 h) (20 h)

(60 h) (60 h)







3.5.2. novac, njegovo porijeklo i suština



Novac je temeljni problem ekonomije. On određuje pravac kretanja,

obezbjeđuje stabilnost (nestabilnost) pa ima izuzetan značaj za pri-

vredu. On je problem čitave svjetske privrede. Integriše svjetsku

privredu i osigurava lakši protok roba između zemalja. Osnovno pita-

nje je kako je novac nastao.



Ako pratimo razmjenu kroz historiju uočavamo da se ona pojavljivala

kroz slučajni višak proizvoda i razmjenjivala se roba za rabu. Ovaj

prvi oblik razmjene zove se prost (slučajni) oblik razmjene. Kad je

jedna roba dobila status da može mijenjati vrijednost drugim robama,

to je naznaka da se javlja novac. Ta roba u početku je bila sitna

stoka. Kako se društvo razvijalo, pojavljuju se drugi oblici roba -

- bakar, zlato i oni imaju ulogu opšteg ekvivalenta roba. Takva roba

treba da: - ima vrijednost,

- je ta vrijednost stabilna,

- ima količinu,

- te robe mjere vrijednost svim drugim robama,

- je roba djeljiva i

- se dijeljenjem ne gubi vrijednost.



Kada se krenulo u obilježavanje vrijednosti zlata dobila se prva ko-

vana novčanica koju garantuje država ili rudnik koji kopa zlato i na

ovaj način zlato uzima ulogu novca. Dugo vremena je zlato obavljalo

tu funkciju.



Do pojave papirnog novca je došlo kada vlasnici zlata nisu željeli da

drže kod sebe zlato, več su ga nosili u banku, pohranjivali, a od

banke dobivali priznanicu, sa kojom se moglo otići u banku i podići

određenu količinu zlata. Od tih priznanica vodi porijeklo novca.



Novac ima 5 funkcija:

- novac kao mjera vrijednosti,

- novac kao sredstvo prometa,

- novac kao blago,

- novac kao platežno sredstvo,

- svjetski novac,



3.5.3.IZRAŽAVANJE VRIJEDNOSTI NOVCEM





a) Novac kao mjera vrijednosti



Novac u funkciji vrijednosti svojim različitim količinama mjeri i izra-

žava veličine vrijednosti svih roba koje ulaze u razmjenu. Pošto je no-

vac sam po sebi takođe roba, u funkciji mjere vrijednosti, veličina

vrijednosti različitih roba izražava se različitim količinama upotrebih

vrijednosti one robe koja funkcioniše kao novčana roba.



Ako pretpostavimo da zlato funkcioniše kao novčana roba, onda će ono

kao kovac u funkciji mjere vrijednosti svojim većim ili manjim količi-

nama izražavati, odnosno mjeriti veličine vrijednosti svih drugih roba.



b) Mjerilo cijene



Tehnička mjera koja omogučuje da se mjeri i, prema tome, međusobno upo-

ređuju različite količine same novčane robe naziva se mjerilom cijene.



Da bi novac mogao vršiti funkciju mjere vrijednosti, neophodno je utvr-

diti mjerilo cijene koje će omogučiti njegovo kvantitativno izražava-

nje. Utvrdimo li, jedan gram kao jedinicu mjere kojom ćemo mjeriti raz-

ličite količine zlata kao novčane robe, time smo utvrdili njegovo mje-

rilo cijene.

Utvrđivanje mjerila cijene omogučuje da se različite veličine robnih

vrijednosti izraze različitim količinama jedne iste robe koja funkcio-

niše kao novac.



1 automobil = 1.000 g. zlata

(2.000 h) (2.000 h)

1 motor = 500 g. zlata

(1.000 h) (1.000 h)

1 par cipela = 10 g. zlata

(20 h) (20 h)



Ovi primjeri ilustruju da su robe međusobno samjerljive zato što su

proizvod jednorodnog (aptraktnog) ljudskog rada, te zahvaljujući tome

sve mogu izraziti svoju vrijednost u jednoj istoj robi (zlatu) koju su

učinile svojim opštim ekvivalentom; a novac (ovdje zlato) u funkciji

mjere vrijednosti svojim različitim količinama (1 g.) izražava ili mje-

ri različite veličine vrijednosti svih roba, čime njihove vrijednosti u

razmjeni predstavlja kao kvantitativno jednake i međusobno uporedive

veličine.





c) Robe cijene i monetarne promjene

(Šta je moneta, vrijednost i promjena vrijednosti



Novac čiji su oblik, težina i njegovi sastavni dijelovi utvrđeni zako-

nom jedne države naziva se monetom. Moneta je novčana jedinica svake

konkretne zemlje. Moneta je efektivni novac jedne zemlje. Vrijednost

monete se određuje količinom zlata koju moneta predstavlja, a svaka

zemlja utvrđuje koliko se zlata nalazi u novcu, odnosno sa koliko je

zlata pokriven novac. Svaka zemlja kad utvrdi koliko ima zlata, mora da

prijavi svjetskoj finansijskoj instituciji - MMF. Svaka promjena o padu

ili rastu se prijavljuje MMF.

Država za svoju teritoriju određuje oblik, težinu i sastavne dijelove

domačeg novca, i određuje njegovo monetarno ime (KM, dolar, funta itd.)

1 automobil = 1.000 dolara

1 motor = 500 dolara

1 par cipela = 10 dolara





Ovi različiti iznosi predstavljaju cijene naznačenih različitih roba,

jer je cijena novčani izraz vrijednosti robe ili vrijednost robe izra-

žena u novcu.

Ukoliko država, u uslovima postojanja zlatne monete, odlući da pusti u

promet zlatni dolar u težini od 0,5 g. zlata, onda će to izazvati opšti

skok cijena. Ukoliko bi država povečala mjerilo cijene pa u skladu s

tim pustila u promet zlatni novac od 2 g. zlata, tada bi cijene svih

roba izražene u ovakvim dolarima bile dvostruko niže.



Država pušta u opticaj papirni novac umjesto zlatnog. Ipak se i taj pa-

pirni novac nalazi u nekom određenom odnosu prema zlatu. U največem

broju zemalja u kojima funkcioniše papirni novac, država zakonodavstvom

utvrđuje odnos tog novca prema zlatu.

Uticaj promjena odnosa papirnog novca prema zlatu na opšti nivo robnih

cijena sličan je uticaju koji izazivaju promjene mjerila cijene u uslo-

vima postojanja zlatnog novca.


lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad uticaj religije na kulturu ilijada i odiseja lektira može li malo preduzeće imati monopolni položaj na tržištu ekonomija i pravo novac osnove menadzmenta knjiga srbija upravljanje promotivnim aktivnostima na primeru preduzeća hamlet zakljucak lik sonje iz lektire ujka vanja sonja lik iz ujka vanje nagradna igra domestos
Spisak radova mozete naci ovde:
http://www.maturskiradovi.net/srb/izaberite-oblast.html

Admin
Admin

Posts : 227
Join date : 2008-06-25

View user profile http://www.maturskiradovi.net

Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum