Struktura drustvene proizvodnje

View previous topic View next topic Go down

Struktura drustvene proizvodnje

Post  Admin on Mon Nov 23, 2009 11:54 am

Poruka: #1 |
Struktura drustvene proizvodnje
2.4. STRUKTURA DRUŠTVENE PROIZVODNJE





2.4.1. Ukupni društveni fond rada



Ukupnim društvenim fondom rada nazivamo raspoloživu količinu ljudskog

rada neke društvene zajednice, koju ova može uložiti u proizvodnju

materijalnih dobara u toku određenog perioda (npr. godinu dana).

Sastavni dio ukupnog fonda rada čine:

- sredstva za rad - prošli (minuli) rad,

- predmeti rada,

- tekući rad - živi rad.



1. Budući da se ovdje radi o ukupnom fondu društvenog rada, sredstva

za rad, ovdje posmatramo kao kategoriju iza koje stoji rad, ali u

ovom slučaju radi se o onom radu koji je ranije utrošen.

Da bi se stvorila sredstva za rad, bilo je neophodno da se učini

napor, da se troši radna energija kako bi se stvorila dobra koja

su u narednim procesima društvene reprodukcije osigurala njen tok.



2. Predmeti rada kao dio ukupnog fonda moraju se uzimati neposredno

iz prirode pa je otuda rijeć o onom fondu društvenog rada koji se

mora obaviti u toku jednog reprodukcionog ciklusa. Dio predmeta

rada može da ima karakter i ranije uloženog rada, ako su u pitanju,

proizvodi ili sirovine za koje se morao upotrijebiti ljudski rad.



3. Onaj rad koji je omogućio da se uz pomoć sredstava za proizvodnju

proizvede neka upotrebna vrijednost može se nazvati živim ili teku-

čim radom.





2.4.2. Društvena podjela rada



Nekad je čovjek pokušavao da sve što mu treba sam napravi u okviru

domačinstva. Kasnije sa razvojem ljudskog društva uvidjelo se da je

bolje ako jedan čovjek pravi jednu vrstu a drugi, drugu vrstu proiz-

voda. Kada su ljudi shvatili da je bolje da u jednoj zajednici poje-

dinci proizvode samo jedan proizvod i da se kroz razmjenu osigurava-

ju drugi proizvodi neophodni za potrebe bilo pojedinca (domačinstva)

već je tu nastao proces društvene podjele rada.

Otuda imamo da se pod pojmom društvene podjele rada podrazumijeva da

proizvođać bez obzira je li pojedinac (porodica) ili firma, proizvodi

jednu vrstu a drugi drugu vrstu upotrebnih vrijednosti i kroz međusob-

nu razmjenu svako obezbjeđenje dobra neophodna za opstanak.



Uz društvenu podjelu rada treba razumjeti i pojam tehničke podjele ra-

da. Dok je društvena podjela rada ona kategorija gdje različiti proiz-

vođaći proizvode različite upotrebne vrijednosti, kod tehničke podjele

rada imamo podjelu poslova na različite njegove operacije.

Npr. proizvodnja cipela: jedni proizvode džon, drugi gornje dijelove

treći spajaju, četvrti pakuju itd.



Tehnička i društvena podjela rada su odraz civilizacijskog dostignu-

ća. Oni osiguravaju specijalizaciju, veća znanja a samim tim i veću

produktivnost ili veću proizvodnju.





2.4.3. Srazmjerna raspodjela društvenog fonda rada



Za veliki broj raznovrsnih ljudskih potreba nužno je uložiti određe-

nu količinu ljudskog rada. S obzirom da se radi o velikom broju raz-

ličitih upotrebnih vrijednosti neophodno je ukupnu količinu ljudskog

rada raspodjeliti na različite proizvode, vodeći pri tom računa da

se na svaki proizvod rasporedi onoliko rada koliko će biti neophodno

proizvoda da mogu podmiriti potrebe neke društvene zajednice. Ukoli-

ko se ta podjela ne obavi na naćin kako može obezbjditi optimalno

zadovoljenje potreba, imat ćemo situaciju da nekih dobara uopšte ne-

ma, a drugih ima previše.



Kad se radi o raspodjeli fonda rada na pojedine djelatnosti tada

imamo na umu kako raspodjelu, sredstva za rad, tako i raspodjelu

predmeta rada pa i živog rada, odnosno, treba imati na umu da u toj

raspodjeli na najbolji način raspodjelimo ukupnu količinu društvenog

rada koja se koristi za proizvodnju sredstava kojim će se obezbejditi

nastavak reprodukcije.



Raspodjela društvenog fonda rada vrši se na 2 načina:

1. Svjesnom akcijom ljudi - što podrazumijeva sistem planske raspod-

jele ukupnog fonda društvenog rada.

2. Raspodjela putem tržišnog mehanizma ili tzv. stihijnom aktivnošću



Pokazalo se da planska raspodjela ukupnog fonda društvenog rada ne

osigurava preciznu diobu, gdje za primjer imamo socijalističke sis-

teme koji su koristili ove metode. Tržišni princip, gdje se raspod-

jela vrši kroz odnose ponude i tražnje. Stihjni način raspodjele po-

kazao se boljim i efikasnijim.



2.4.4. Društveni proizvod



Ukupna količina materijalnih dobara proizvedena u određenom periodu

zove se društvenim proizvodom. On se izražava na više naćina.Iskazi-

vanje društvenog proizvoda u časovima uloženog ljudskog rada, on mora

biti iskazan kroz količinu (časove) uloženog minulog rada, kroz časo-

ve tekućeg rada. Minuli rad zovemo prenijeti rad a tekući rad zovemo

novododati rad. Taj novododati rad zove se još novostvorenom vrijed-

nošću društvenog proizvoda. Iskazuje se u časovima, (količini) ulože-

nog rada. Društveni proizvod možemo iskazati u vrijednosti (nov-

cu) ili u drugim jedinicama ako taj društveni proizvod posmatramo

kroz određene djelatnosti. Društveni proizvod može imati još i kate-

gorije:

- bruto proizvod - u koji ulazi ukupna količina minulog rada uve-

čana za novododati rad i

- neto proizvod - u koji ulazi samo novododati rad.

Društveni neto proizvod zove se i nacionalni dohodak.







2.5. POTREBAN PROIZVOD I VIŠAK PROIZVODA





2.5.1. Potreban proizvod, potreban rad i potrebno radno vrijeme



Da bi proizvođaći mogli obnoviti svoju radnu energiju, odnosno, da bi

se pripremili za naredni proizvodni proces, neophodno je da raspolažu

sa određenom količinom materijalnih dobara. Da bi osigurali tu neop-

hodnu količinu dobara moraju se angažirati u procesu proizvodnje.



- Angažiranje proizvođaća direktno uključenih u proizvodnju do onog

vremena za koju je neophodno obezbjediti onu količinu materijalnih

dobara nužnih za podmirenje sopstvenih potreba, zovemo potrebno

radno vrijeme.

- Količine proizvoda koji se u okviru toga rada, odnosno, u okviru

tog radnog vremena stvore, naziva se potrebnim proizvodom. Odnosno,

pod pojmom potreban proizvod, podrazumijevamo onu količinu potreb-

nih dobara koja je neophodna za lićnu potrošnju neposrednih proiz-

vođaća. Potreban proizvod je promjenjiva veličina i historijski je

podložna stalnim promjenama.

- Rad koji se utroši u proizvodnji u tom periodu zove se proizvodnim

radom.





2.5.2. Višak proizvoda



Neposredni proizvođaći u procesu proizvodnje nisu angažovani samo do

obezbjeđivanja potrebnih proizvoda. Lične potrebe (potrošnju) moraju

zadovoljavati one kategorije koje se ne nalaze u inetresu proizvod-

nje ali su neophodne za podršku te proizvodnje. Riječ je o kategori-

jama: (prosvjeta, zdravstvo, administracija, vojska), zatim katego-

rije retardiranih koji imaju potrebu da zadovoljavaju zahtjeve da

opstanu, ali nisu u stanju da učestvuju u procesu proizvodnje. Da bi

se proizvela dobra, potrebno je u materijalnu proizvodnju uložiti

dodatni napor, pa otuda imamo kategorije:

- višak proizvoda,

- višak rada

- višak radnog vremena.



Višak radnog vremena je ono radno vrijeme u kome su proizvođaći an-

gažovani da bi proizveli proizvod nužan za opstanak navedenih kate-

gorija.

Radno vrijeme koje se tada troši zove se višak radnog vremena.

Rad iza potrebnog radnog vremena zove se višak rada.

Proizvod koji se stvara viškom rada zove se višak proizvoda.



Višak proizvoda se sastoji, posmatrano u naturalnom obliku, od veli-

kog broja različitih upotrebnih vrijednosti. To je određena količina

proizvodnih i potrošnih dobara. Višak proizvoda se koristi za doda-

tnu ličnu potrošnju, jedan dio i za dodatnu proizvodnu potrošnju.

Potrošna dobra koriste se za one koji rade van materijalne proizvod-

nje dok se proizvedena dobra koriste za proširenje proizvodnje u na-

rednoj fazi.





2.5.3. Potreban proizvod i društveni proizvod



Potreban proizvod može se posmatrati sa aspekta:

- jednog proizvoda,

- grupe srodnih proizvoda, tj. sa aspekta jedne proizvodne grupe i

zajedno i to sa aspekta čitave privrede jedne zemlje, tada imamo

na umu kategoriju neto društvenog dohotka ili nacionalnog dohotka.

To je onaj dio koji se smije u cjelosti potrošiti. Trošenjem ovog pot-

rebnog proizvoda, bilo da je riječ o ličnoj ili reprodukcijskoj potroš-

nji, ne umanjuje se društveno bogatstvo jedne nacije. Potreban rad i

višak rada smatraju se dijelovima ukupnog fonda rada. Potreban rad se

pojavljuje kao onaj dio ukupnog fonda rada koji je uložen za proizvod-

nju ličnih dobara neophodnih za potrošnju neposrednih proizvođaća. Vi-

šak rada kao dio ukupnog društvenog fonda rada koristi se za uzdržavano

stanovništvo, te dio za proširivanje proizvodnje, odnosno, za obnavlja-

nje reprodukcije na proširenim osnovama.







2.6. DRUŠTVENA REPRODUKCIJA I NJENE ZAKONITOSTI





2.6.1. Pojam i opšti uslovi reprodukcije



Fizički (fiziološki) opstanak čovjeka nameće potrebu kontinuirane po-

trošnje. Ta potrošnja i zadovoljavanje potrebe je pretpostavka opsta-

nka. Da bi se potrebe kontinuirano mogle zadovoljavati neophodno je

stalno proizvoditi određena dobra kojima možemo zadovoljiti te potrebe.

Proces proizvodnje kao stalno obnavljanje zove se reprodukcija. Društ-

vena reprodukcija je obnavljanje koje se obavlja u okviru jedne zaje-

dnice i obuhvata sve njene elemente: - proizvodnje,

- raspodjele,

- razmjene i

- potrošnje.



2.6.2. Vrste reprodukcije



Da bi se mogla nesmetano razvijati nužna su sredstva za prizvodnju i

radna snaga. Postoje 3 vrste reprodukcije: - prosta,

- umanjena i

- proširena.



Prosta je ona kada se ponavlja na istim osnovama. Ona nije model po

kome se razvija današnja privreda u svijetu jer ne bi osigurala ra-

st standarda pa je neprimjerena za društvo koje želi napredovati.



Umanjena reprodukcija je ona koja se obnavlja na manjim osnovama nego

što je bila prethodna. Ona je posljedica izvanrednih stanja (elemen-

tarne nepogode, rat i sl.).



Proširena reprodukcija je ona reprodukcija koja se obnavlja na uveča-

nim osnovama. Ona je ideal svake privrede, i to svaka normalna priv-

reda osigurava samo je pitanje koliko privrede mogu da uvečaju sa

manjim ili večim postotkom.



lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad uticaj religije na kulturu ilijada i odiseja lektira može li malo preduzeće imati monopolni položaj na tržištu ekonomija i pravo novac osnove menadzmenta knjiga srbija upravljanje promotivnim aktivnostima na primeru preduzeća hamlet zakljucak lik sonje iz lektire ujka vanja sonja lik iz ujka vanje nagradna igra domestos
Spisak radova mozete naci ovde:
http://www.maturskiradovi.net/srb/izaberite-oblast.html

IP Adresa: Zabeležena

Admin
Admin

Posts : 227
Join date : 2008-06-25

View user profile http://www.maturskiradovi.net

Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum