Osnovni pojmovi o drustvenoj proizvodnji

View previous topic View next topic Go down

Osnovni pojmovi o drustvenoj proizvodnji

Post  Admin on Mon Nov 23, 2009 11:54 am

Osnovni pojmovi o drustvenoj proizvodnji
2. OSNOVNI POJMOVI O DRUŠTVENOJ PROIZVODNJI





2.2. PROIZVODNJA KAO USLOV OPSTANKA LJUDSKOG DRUŠTVA





2.1.1. Ljudske potrebe i neophodnost proizvodnje



Da bi čovjek mogao obavljati vlastitu reprodukciju i reprodukciju

drugih, neophodno je da stalno zadovoljava svoje potrebe, a da bi

zadovoljio svoje potrebe neophodno je da stalno proizvodi, odnosno

da stvara dobra kojima će zadovoljavati svoje potrebe.

Na pitanje šta je to potreba posmatrano sa psihofizičkog aspekta de-

finicuju pojma potreba dao je Fon Harman u kojoj se kaže: "Da je po-

treba osječaj nedostatka i težnja da se taj nedostatak otkloni". Ova

definicija je nastala prije 100 godina i nju su objasnili psiholozi.

Društveni pristup i sagledavanja problema potreba objasnio je L.GOMAJ.

U ovom pristupu kaže se da je "potreba zahtjev za održavanjem i raz-

vitkom čovjeka u prirodnoj i društvenoj sredini".



Kada je rijeć o prirodnoj sredini, tada se prije svega misli na geo-

grafsko područje, odnosno klimatske uslove, pa su onda zahtjevi lju-

di u sjevernom području u pogledu zadovoljavanja potreba sasvim dru-

gačiji od onih koji žive u toplom umjerenom pojasu. U sjevernom kli-

matskom pojasu treba (odječa, obuća, krov nad glavom, hrana drugači-

jeg sastava), a u umjerenom toplom pojasu je drugačije.



Kad se radi o društvenim uslovima, tu se podrazumjeva da različite

sredine podrazumjevaju različite zahtjeve i različite potrebe. Isto

tako kulturna sredina Afrike razlikuje od Azije i Evrope.

Razvojem društva:

- proširuje se krug potreba i

- mijenjaju se načini zadovoljavanja samih prirodnih potreba.



Obzirom na veliki broj različitih potreba bilo je nužno izvršiti

njihovu diobu (klasifikaciju potreba). U tom smislu govori se o dvi-

je vrste (grupe) petreba: 1. Prirodne (urođene) potrebe i

2. Historijske (složene) potrebe.

Kad je rijeć o prirodnim potrebama ima se na umu dio potreba koje su

nastale rođenjem čovjeka (hrana, piče, stanovanje).

Kad je rijeć o historijskim potrebama podrazumijevaju se potrebe ko-

je su došle kroz naše navike (pušenje, određeni oblici odijevanja,

alkoholna pića, kultura).



2.1.2. Materijalna proizvodnja i njeni činioci



Da bi se mogle zadovoljiti potrebe, neophodno je stalno proizvoditi,

da bi se proizvodilo, potrebne su neke pretopostavke (činioci proiz-

vodnje). Ni jedna proizvodnja ne može se započeti ako ne postoje 3

njena temeljna činioca: - rad,

- predmeti rada,

- sredstva za rad.

Pod pojmom rada podrazumjevamo fizička ili umna naprezanja ili tro-

šenje čovjekove energije, u cilju stvaranja dobara neophodnih za po-

dmirivanje ljudskih potreba.

Predmeti rada proizvodnje predstavljaju objekte ili ono na šta ćov-

jek svojim radom djeluje, tj. to su sirovine i materijali koji se

crpe iz prirode i tokom procesa proizvodnje prilagođavaju se na na-

čin da mogu zadovoljiti određenu ljudsku potrebu.



Sredstva za rad - to je ono što se stavlja između čovjeka i predmeta

rada ili ono sa čim čovjek djeluje na predmete rada, tj. radi se ma-

šinama i halatima( lopata, motika, čekić, savremeni strojevi, zemlji-

šte na kojem se obavlja rad, transtportna sredstva itd.).



Rad i sredstva za rad ćine proizvodne snage.

Predmeti za rad i sredstva za rad ćine sredstva za proizvodnju (nema

ljudi).



2.1.3. Proizvodnja i potrošnja



Proizvodnja uvijek predstavlja određeno trošenje određene količine i

vrsta materijalnih dobara. Proizvodnja i potrošnja su tijesno povezani

i jedno drugim uslovljeni tj. troši se ono što je proizvedeno a potroš-

nja nameće potrebu za novom proizvodnjom. Kada je riječ o potrošnji po-

stoji uz ličnu potrošnju i proizvodna potrošnja pa se potrošnja razvr-

stava u 2 grupe: - proizvodna i

- lična.



1. Proizvodna potrošnja podrazumijeva utroške proizvodnih činilaca u

cilju obezbjeđivanja dobara, koji mogu osigurati nastavak proizvo-

dnje uopšte. Ona označava određene vrste materijalni dobara (sred-

stva za proizvodnju) da bi se u proizvodnom procesu dobila druga vr-

sta materijalnih dobara.



2. Lična potrošnja može biti dvostruka:

- individualna - što podrazumijeva gdje mi kao pojedinci imamo po-

trebe za određenim dobrima, (odjeća, obuća i sl.).

- zajednička potrošnja pod kojom se podrazumijeva onaj vid potroš-

nje gdje se kao potrošač, javlja veća grupa u isto vrijeme.

To su potrebe: zdravstva, školstva, administracije, od MZ do drža-

ve, vojska itd.



Adekvatno, jednoj i drugoj potrošnji imamo:

- proizvodna dobra: - sredstva za rad i

- predmeti rada i

- potrošna dobra: služe podimrivanju potreba lične potrošnje.



Stvaranje takvih dobara zovemo stvaranje upotrebnih vrijednosti.







2.2. OBIM DRUŠTVENE PROIZVODNJE I FAKTORI OD KOJIH ZAVISI

NJEGOVA VELIČINA



Proizvodnja se može posmatrati sa aspekta:

- jednog proizvođaća,

- jedne grane i

- privrede jedne zemlje.

Sve što se proizvede godišnje u jednoj zemlji ili ukupne količine ma-

terijalnih dobara koje se proizvedu u datom vremenu (datoj privredi)

zovemo društvenim proizvodom ili ukupan obim društvene proizvodnje.



Faktora koji utiču na ukupan obim društvene proizvoda, (činioci druš-

tvenog proizvoda) ima 7:





2.2.1. Prirodni uslovi



Pod pojmom prirodni uslovi se podrazumijevaju prirodna bogastva (šume,

nafta, izvori elek.energije). Ako su prirodna bogatstva veća, predpos-

tavke su da će obim društvene proizvodnje biti veći.





2.2.2. Razvijenost sredstava za proizvodnju



Polazi se od toga da razvoj sredstava za prizvodnju mogu osigurati veći

obim proizvodnje, jer su u stanju da u istom vremenskom periodu daju

više dobara nego zastarjela sredstva za proizvodnju.





2.2.3. Subjektivni faktor



Pod njim se podrazumijeva stanovništvo, a pri čemu imamo na umu radno

sposobno i ono izdržavano stanovništvo.

Bitan faktor je kvalifikaciona struktura stanovništva.





2.2.4. Dužina radnog vremena



Dužina radnog vremena, u biti određuje obim društvene proizvodnje (duži

radni dan - više će se proizvesti i obratno).





2.2.5. Intezvinost rada



Pod intentivnosti rada se podrazumijeva stepen trošenja čovjekove radne

snage u jedinici vremena, tj. pod intezivnošću podrazumijevamo stepen

naprezanja čovjeka na radu s više trošenja energije.

Više trošenje energije uz veće naprezanje čovjek u istom vremenu može

stvoriti više dobara. Na intezivnost utiču dva faktora:

a) tehnički, pod kojim se podrazumijeva kakve čovjek upotrebljava

mašine i halate.

b) društveni, koji polazi od toga u kakvim uslovima čovjek radi.

Da li radi pod prisilom ili dobrovoljno, za sebe. Pod ovim se

podrazumijeva i uticaj organizacije, stimulacija i dr.





2.2.6. Produktivnost rada



Pod kojom podrazumijevamo stvaralačku moć čovjeka (sposobnost) da se uz

isti rad stvori veća količina dobara.

intezivnost - fizički napor;

produktivnost - umni.

Produktivnost rada zavisi od:

a) Proizvodnog iskustva, što znaći, ako imamo veće iskustvo (duži

rad) moći čemo više proizvoditi.

b) Razvijenost nauke i njena tehnološka primjenjivost.

c) Razvijenost sredstava za proizvodnju.

d) Prirodni uvjeti (ruda - koliki je % onoga što vadimo),

e) Organizacija rada - što je ona savršenija, mogučnost za proiz-

vodnju je veća.

f) Društveni odnosi kao faktor produktivnosti gdje se podrazumije-

vaju uslovi rada (prisilan rad, kmet) ili svoja radionica.





2.2.7. Društveni odnosi



Pod pojmom ovih društvenih odnosa se vidi pod kakvim uslovima čovjek

obavlja proizvodnju. Društveni odnosi utiću na sve faktore od kojih za-

visi obim društvenog proizvoda.



2.3. ODREDNICE MOGUČEG RASTA





Robert Solon dobio je Nobelovu nagradu za ekonomske nauke. Glavni iz-

vori moguće proizvodnje, istiće Solon su različiti i brojni:



1. Broj ljudi koji se mogu zaposliti. U okviru ovog broja ljudi, raz-

matra se:

- broj sati koje su oni spremni da rade,

- nivo i raspored,

- vještina i ljudska znanja,

- obrazovanje kao poseban činilac,

- zdravlje i sklonost prema radu,

- rukovodna i poduzetnička znanja i

- sposobnost kao specifične vrste rada.

2. Opseg osnovnih sredstava i njihova raspodjela prema djelatnosti i

granama industrije i lokacije.

3. Nivo tehnoloških dostignuća. Potrebno je razlikovati širinu tehno-

loškog znanja i stepen do kojeg ona može postati djelotvorna. Dje-

lotvornost može velikim dijelom ovisiti o dotrajalosti osnovnih

sredstava (ako su dotrajali izbacuju se). U nekom smislu čitav

svijet sudjeluje podjednako i zajednički u otkričima moderne nauke

Prirodna opterečenost zastarjelim sredstvima neće biti kadra prim-

jeniti ono što je u principima poznato.

4. Uslovi pod kojima neka proizvodnja ima pristup prirodnim resursima

bilo domačim ili uvoznim.

5. Djelatnost s kojom se resursi raspoređuju za zadovoljenje zajedni-

čkih ekonomskih ciljeva. Domet monopolističkih ili barijera druge

vrste utiće na kretanje kapitala i radne snage nisko-proizvodnih i

visokoproizvodnih djelatnosti, kao i stupanj uvođenja novih tehno-

logija.


lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad uticaj religije na kulturu ilijada i odiseja lektira može li malo preduzeće imati monopolni položaj na tržištu ekonomija i pravo novac osnove menadzmenta knjiga srbija upravljanje promotivnim aktivnostima na primeru preduzeća hamlet zakljucak lik sonje iz lektire ujka vanja sonja lik iz ujka vanje nagradna igra domestos
Spisak radova mozete naci ovde:
http://www.maturskiradovi.net/srb/izaberite-oblast.html

Admin
Admin

Posts : 227
Join date : 2008-06-25

View user profile http://www.maturskiradovi.net

Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum