zbornik radova seminarski ekonomija

View previous topic View next topic Go down

zbornik radova seminarski ekonomija

Post  Admin on Mon Nov 23, 2009 11:56 am

zbornik radova seminarski ekonomija
FAKTORI RASTA



Za početak,smatram da bih trebala reći što uopće predstavlja

rast.Dakle,rast predstavlja kvantitativno povečanje agregat-

nog proizvoda kroz vrijeme, dakle povečanje BDPa i BDPa per

capita. Također,valja naglasiti da se rast promatra u duljem

vremenskom periodu,stoga što kada bismo ga gledali u kraćem,

mogle bi nas zavesti neke kratkoročne oscilacije, kao npr.

pad BDP-a za vrijeme neke trenutne krize, kao što je npr.

bila u SAD-u kriza tridesetih godina 20.st.,ili naftna kriza

sedamdesetih godina 20. stoljeća. Također, mogla bih ovdje

navesti i koja je razlika između rasta i razvoja. Naime,rast

predstavlja kao što je već rečeno, kvantitativno povečanje

BDP-a, dok razvoj pored BDP-a uzima u obzir i određene kva-

litativne sastavnice, kao što su zdravlje, obrazovanje, kul-

tura i okoliš, te ovisi o postignutom napretku u svakoj od

tih kategorija.



Nadalje, kada koristimo BDP kao pokazatelj rasta i životnog

standarda, mnogo je bolje koristiti BDP per capita jer on

pokazuje realniju sliku, s obzirom da uzima u obzir broj

stanovnika neke države, što je veoma važno u situaciji kada

uspoređujemo dvije države koje se znatno razlikuju prema

broju stanovnika. Također, zbog nekih razloga kao što je

činjenica da tečaj može veoma varirati, često može biti dep-

reciran ili apreciran u odnosu na američki dolar, te nivo

cijena u zemljama u razvoju može biti niži zbog niskog

standarda, često se koristi i metoda pariteta kupovne

moći (PPP method) za usporedbe BDP-a. Razlika između poka-

zatelja koji koriste kupovnu moć i onih koji se baziraju na

trenutnom tečaju može biti značajna. To se najbolje vidi

na primjeru kada uspoređujemo Indiju i SAD. Ako upotrijebimo

PPP pokazatelje (koji oslikavaju kupovnu moć) proizlazi da

je BDP per capita SAD-a 17 puta veći od BDP-a per capita

Indije. Ovaj odnos je ipak znatno manji od onog koji bi

nastao ukoliko bi koristili tekuće tečajeve.



Gledano kroz povijest, u zemljama svijeta, ponajviše u raz-

vijenim zemljama, dogodile su se sljedeće stvari:



1. Najveći porast životnog standarda zabilježen je nakon

1950- tih

2. Nakon 1970-tih dolazi do smanjenja rasta

3. Dolazi do konvergencije outputa per capita između

razvijenih zemalja



Kada se govori o rastu, prvo se u obzir uzima agregatna

funkcija proizvodnje koja ovisi o dva faktora, kapitalu i

radu. To su dva osnovna faktora koja određuju rast, no on

također ovisi i o stupnju tehnološkog napretka, pri kojem se

koriste ta dva faktora. Sada ćemo pokušati odgovoriti na

pitanje kako zapravo dolazi do rasta, tj. koji su izvori

rasta, tj faktori rasta.

Odgovor na to pitanje je složen, ali ćemo ga zato pokušati

raščlaniti. Kao prvo, do povećanja outputa po radniku (Y/N)

može doći zbog povećanja kapitala po radniku (K/N). Također,

poboljšanje u stanju tehnologije, dakle tehnološki napredak,

također može dovesti do povećanja rasta. Nadalje, postoje

neka razmišljanja da rast proizlazi iz akumulacije kapitala

i tehnološkog napretka , no akomulacija kapitala sama za

sebe ne mora značiti rast - naime zemlja sa većom stopom

štednje imat će i veći output, no rast se zbog toga ne mora

mijenjati. Te nadalje, kontinuirani rast zahtijeva i kon-

tinuirani tehnološki napredak , no sam tehnološki napredak

ponekad je teško odrediti.



Štednja, kapital, akumulacija i output





Stopa štednje definira se kao udio štednje u odnosu na BDP.

Na dugi rok rast određene ekonomije ne ovisi o njezinoj

stopi štednje, no bez obzira na to što stopa štednje ne

utječe na rast direktno, ona utječe na veličinu outputa i

razinu standarda.



Kada se promatra odnos između kapitala i outputa,valja imati

na umu da količina kapitala određuje količinu outputa koji

je proizveden, te da količina outputa određuje količinu

štednje i investicija i stoga kapital koji je akumuliran. To

je vidljivo i u tvrdnji da do povećanja outputa po radniku

može doći povećanjem kapitala po radniku. Dakle, output po

radniku je rastuća funkcija kapitala po radniku. Pod pret-

postavkom opadajućih prinosa na kapital, efekti povećanja

kapitala po radniku postaju sve manji, što je veći inici-

jalni odnos kapitala po radniku. Kada je kapital po radniku

visok u početku, tada će daljnje povećanje imati mali efekt

na output.



Mirovanje ekonomije ili STEADY- STATE ekonomije je stanje u

kojem se output po radniku i kapital po radniku više ne

mijenjaju. Mirovanje vrijednosti kapitala je takvo stanje

gdje je količina štednje taman dovoljna da prekrije amorti-

zaciju postojećeg kapitala.



Sada bismo mogli postaviti pitanje kako stopa štednje utječe

na rast, tj. na stopu rasta outputa po radniku. Postoje tri

odgovora na to pitanje. U dugom roku stopa štednje nema

efekta na dugoročnu stopu rasta outputa po radniku, koja je

jednaka nula. No, ukoliko držimo sve ostale stvari jednake,

zemlja sa višom stopom štednje, postići će višu stopu rasta

outputa u dugom roku. No, to ne može trajati zauvijek,jer će

ekonomija u jednom trenutku doseći svoju točku mirovanja,gdje

će se investicije izjednačit s amortizacijom i rast će stati.

Ovi odgovori dani su pod pretpostavkom da nema tehnološkog

napretka.

Ukoliko u ekonomiji postoji tehnološki napredak, ta će

Ekonomija imati pozitivan rast čak i u dugom roku, jer tada

rast neće ovisiti o stopi štednje.



Fizički i ljudski kapital



Fizički i ljudski kapital javljaju se kao neposredni faktori

o kojima ovisi rast. Ljudski kapital definira se kao set

sposobnosti koje imaju radnici u određenoj ekonomiji.Fizički

kapital predstavljaju strojevi, oprema, zgrade i sl. No,

ovdje se sada postavlja pitanje kako bismo zapravo trebali

gledati na ljudski kapital. Kada proširimo proizvodnu funk-

ciju za koju smo prije rekli da ovisi o kapitalu i radu,

i ako sada kažemo da output po radniku ovisi o razini fizič-

kog kapitala po radniku, ali isto tako i o razini ljudskog

kapitala po radniku, dobit ćemo pregled upravo veličine zna-

čaja ljudskog kapitala.



Prema tome, jasno je vidljivo da ljudski kapital po radniku

ima upravo jednaki značaj kao i fizički kapital po radniku.

No također, postoji granica nakon koje ne valja forsirati

ulaganje u ljudski kapital, kako ne bismo dobili prekvali-

ficirane radnike koji ne bi bili zadovoljni svojim poslom.



Modeli endogenog rasta postavljaju pitanje jesu li možda

fizički i ljudski kapital u kombinaciji dovoljni da se

postigne konstantni rast, da ekonomija raste zauvijek. No,

te tvrdnje do danas nisu dokazane, no ne bi ih trebalo

odbaciti.



Kao zaključak treba reći da output po radniku ovisi o

fizičkom i ljudskom kapitalu. Oba se mogu akumulirati; jedan

kroz investicije, jedan kroz obrazovanje. No, postavlja se

pitanje koliko treba trošiti na edukaciju, s obzirom da je

visoko obrazovanje djelomično i potrošnja i investicija,

treba uzeti u obzir oportunitetni trošak koji stvara visoka

naobrazba, neformalnu edukaciju i amortizaciju ljudskog ka-

pitala koja svakako postoji, samo ju je teško izračunati.



I na kraju, veoma je važno napomenuti, da bez tehnološkog

napretka sve ove mjere vjerojatno nemaju nikakve šanse da

dovedu do rasta.





Zaključak





Iz svega prethodno rečenog zaključili smo da do rasta ne

može doći samo iz akumulacije kapitala. Rast ovisi i o

akumulaciji kapitala, ali i o tehnološkom napretku. Tehno-

loški napredak možemo zamisliti kao varijablu koja pozitivno

utječe na funkciju proizvodnje.Također, javljaju se i nepos-

redni faktori o kojima ovisi rast,a to su fizički i ljudski

kapital, te rast ovisi i o količini investicija u ljudski i

fizički kapital.



Kao zaključak ovdje treba reći da ukoliko ekonomija raste

brzo to se može dogoditi iz dva razloga:



1. visoka stopa tehnološkog napretka

2. visoka razina kapitala po efektivnom radniku



Nadalje, iznijet ću zaključke vezane uz tri pretpostavke za

zemlje svijeta koje smo naveli na početku.



1. period visokog rasta outputa per capita između 1950. i

1973. dogodio se zbog rapidnog tehnološkog napretka, a ne

zbog visoke akumulacije kapitala



2. do usporavanja rasta outputa per capita nakon 1973. došlo

je zbog smanjenja stope tehnološkog napretka, a ne zbog

niske akumulacije kapitala



3. konvergencija outputa per capita dogodila se zbog višeg

tehnološkog napretka, a ne zbog više akumulacije kapitala

u zemljama koje su startale sa zaostatkom u odnosu na

razvijene zemlje









Web Hosting by Brinkster

ANA JAKLIN:THE NEW GROWTH EVIDENCE



4,5 milijardi ljudi od ukupne populacije od 5,6 milijardi,

živi u zemljama u razvoju, stoga bolje razumjevanje uzroka

ekonomskog rasta može unaprijediti životni standard velikog

broja ljudi. Do nedavno, tema ekonomskog rasta, se nije

previše istraživala, budući da su neoklasični ekonomisti

smatrali da rast ovisi isključivo o tehnološkom napretku

neke zemlje i da su daljnje analize suvišne. Trideset

godina kasnije, makroekonomisti su se ponovo počeli baviti

ekonomskim rastom potaknuti Summers-Hestonovom tablicom

podataka, te radovima W. Baumola, R. Lucasa i P. Romera.



Da bi se razumio rast potrebno je poznavati neke činjenice

o dohotku. Distribucija dohotka među zemljama uvelike ovisi

o nejednakosti dohotka per capita među zemljama. Ipak, kod

tih je zaključaka potreban oprez. Nakon što se procijeni

količina dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji u

domaćim cijenama, ta se brojka treba preračunati u uobiča-

jenu monetarnu jedinicu. Ali budući da se kupovna moć u

zamljama razlikuje, dohodak bi se trebao preračunavati

koristeći indexe, koji su izračunati tako, da jedna mone-

tarna jedinica omogučuje kupnju iste košare dobra u svim

zemljama. Na taj se način izračunava paritet kupovne moći

(PPP), pomoću kojeg se tada mjeri razlika u dohotku među

zemljama.





NAČIN PRIKUPLJANJA PODATAKA



Konstrukcija jedne takve tabele koja bi omogućila usporedbu

BDP-a, koristeći PPP, među zemljama svijeta je vrlo opsežan

i kompliciran posao.United Nations International Comparison

Project, bio je prvo istraživanje koje je trebalo omogu-

ćiti konstrukciju takve tabele. U tom je istraživanju

sudjelovalo 90 zemalja. Iz sakupljenih podataka formirao

se je Penn World Table,koji je poznat kao Summers-Hestonova

tablica podataka.Ta se tablica koristi u empirijskom istra-

živanju rasta od sredine 1980.





NEPOSREDNI IZVORI RASTA



Rast se dijelom može objasniti različitiom dostupnošću teh-

nologiji i razlikama u ulaganju i rastu inputa. Ali rast

ovisi i o relativnoj važnosti određenih inputa koji se

ulažu. Kao neposredne izvore rasta, oba dvojica autora

(Temple i Blanchard), navode investiranje u fizički i ljud-

ski kapital, te istraživanje i razvoj, tj. tehnološki nap-

redak. S time da Temple,izvore rasta proširuje i na utjecaj

koji ima obrazovanje, vladina politika, slobodna trgovina,

demokracija itd.







Investiranje u fizički kapital



Postoji čvrsta veza između stope investicija u fizički

kapital i rasta. Literatura koja se bavi vezom između rasta

i investicija, kao npr.Solow-Swan model rasta, ističe da se

povrat na fizički kapital smanjuje sa daljnjim investira-

njem, zbog opadajućih prinosa na kapital. (Ali to saznanje

ne umanjuje važnost eksternalija od investicija). Razni

ekonomisti ističu važnost različitih vrsta investicija u

fizički kapital. radovi De Longa i Summersa svračaju pažnju

na potencijalnu važnost investiranja u opremu. Investiranje

u opremu nema toliki utjecaj na rast u razvijenim (oecd)

zemljama koliko ima u zemljama u razvoju. I taj je utjecaj

u postindustrijskim zemljama možda precijenjen. Inače inve-

stiranje u opremu je važan dio transfera tehnologije, i

povrat tih investicija je naizgled visok jer zanemaruje

ostale troškove tehnološkog transfera (kao adaptacija teh-

nike, reorganizacije, poduka ljudi)





Ljudski kapital



Kako Harold Alderman ističe, zemlje u razvoju troše 100

milijardi $ godišnje na obrazovanje, zdravstvo i ostale

investicije u ljudski kapital. Zbog toga je potrebno bolje

razumijeti kako te investicije utiječu na rast.



No, ovdje se sada postavlja pitanje kako bismo zapravo tre-

bali gledati na ljudski kapital. Kada proširimo proizvodnu

funkciju za koju smo prije rekli da ovisi o kapitalu i radu,

i ako sada kažemo da output po radniku ovisi o razini fizi-

čkog kapitala po radniku, ali isto tako i o razini ljudskog

kapitala po radniku, dobit ćemo pregled upravo veličine

značaja ljudskog kapitala. Prema tome, jasno je vidljivo da

ljudski kapital po radniku ima upravo jednaki značaj kao i

fizički kapital po radniku. No također, postoji granica

nakon koje ne valja forsirati ulaganje u ljudski kapital,

kako ne bismo dobili prekvalificirane radnike koji ne bi

bili zadovoljni svojim poslom.



Jednu od prvih studija na tu temu napravili su Gregory

Mankiw, David Romer i David Weil, koji su kao zamjenu za

investiranje u ljudski kapital uzeli postotak populacije

koja ima ili tek stječe sekundarno obrazovanje. U svojoj

analizi oni su pretjerano pojednostavili utjecaj koji vari-

jacije ljudskog kapitala imaju na varijacije outputa po

radniku. Problem kod istraživanja se javlja i zbog očeki-

vanja da povečanje stope sticanja obrazovanja automatski

poveća rast. Kod jednog se slažu sva mišljenja, a to je da

akumulacija ljudskog kapitala sama po sebi nije dovoljna da

bi se ostvario rast. Primjer toga je Korea prije 1960, koja

je učinila obrazovanje dostupnijim većem broju ljudi, što

je odvelo do povećanja nezaposlenosti.





Istraživanje i razvoj



Neke od ranijih studija pokazuju da je povrat na R&D u 1950

i 1960 godina u SAD-u bio 30-50%. Moguće je da neke nepra-

vilnosti , kao npr. monopol utječu na udio tehnološkog

napretka u outputu, ali ne utječu na povezanost društvene

stope povrata i tehnološkog napretka.Neki ekonomisti kriti-

ziraju modele rasta zasnovane na tehnološkom napretku.

Jedan od njih je Jones, koji ističe da se stopa rasta u

zemljama centralne i istočne Europe (OECD), nakon 2. svjet-

skog rata, nije mjenjala unatoč liberalizaciji trgovine,

povečanju prosiječnih godina školovanja, povečanju investi-

cija i napora koji su uloženi u istraživanje i razvoj.

On govori da su koristi od istraživanja povezane sa već

postojećim znanjem. Unatoč takvim studijama, postoji veoma

malo, gotovo ništa direktnih dokaza o smanjivanju povrata

na istraživanje.





ŠIRI UTJECAJ NA RAST



Da bi se rast promotrio na makroekonomskoj razini potrebno

je promotriti kakav utjecaj imaju faktori koji ne spadaju u

neposredne izvore rasta.Ovdje se uzima u obzir utjecaj koji

imaju rast populacije, financijski sektor, makroekonomsko

okruženje, potrošnja vlade, distribucija dohotka,te politi-

čki i socijalni uvjeti.





Rast populacije



Najnovija istraživanja rasta uključuju i varijablu: rast

populacije i spominju negativnu vezu između te varijable i

rasta dohotka per capita. Rast populacije uzrokuje pad

prosječnog ljudskog kapitala i odnosa kapital-rad. Takva su

razmišljanja veoma uobičajena iako ne postoji čvrsti empi-

rijski dokaz koji bi ih podupro, a mnoge vlade potiču takva

razmišljanja.





Trgovina i rast



Jedna od centralnih preokupacije razvijene ekonomije je ra-

zumjevanje veze između trgovine i makroekonomije. Utjecaj

trgovine na rast ponekad je teško izračunati zbog mjera ko-

jima se ograničava slobodna trgovina i zbog crnog tržišta.

Liberalizacija trgovine najveću dobit donosi onim zemljama

koje su već specijalizirale proizvodnju za izvoz, kao što su

zemlje Istočne Azije.





Financijski sustav i rast



Neki ekonomisti zanemaruju ulogu financijskog faktora, objaš-

njenjem da je razvoj financija pasivna posljedica rasta. Dok

s druge strane postoje brojni radovi koji se bave utjecajem

financijskog sustava na rast i to prije svega utjecajem ban-

kovnog sustava i tržišta vrijednosnih papira. Ključno je

istražiti utjecaj koji je na rast imala liberalizacija

financija u razvijenim zemljama.





Kratkoročna makroekonomska politika



Istražuje se veza između kratkoročne makroekonomske politike

i dugoročnog rasta. Lako je prikazati vezu između rasta i

varijabli kao što su deficit, inflacija, nestabilnost tečaja,

ali je teže izolirati jednu posebnu varijablu makrekonomske

politike i prikazati kakvu vezu ima sa rastom. Još se uvijek

ne zna koji su elementi politike najvažniji. Najčvršča veza

između politike i rasta dolazi kroz investicije. Michael

Bruno i Easterly proučavali su output u razdoblju visoke

inflacije. Došli su do zaključka da je visoka inflacija po-

vezana sa gubitkom outputa, ali da se output vrača na put

dugoročnog rasta nakon smanjenja inflacije.





Veličina vlade



Opće mišljenje je da visok nivo socijalnih transfera i vla-

dina potrošnja negativno utječu na rast. U skladu s time neka

istraživanja ukazuju na negativnu vezu između vladine potroš-

nje i rasta, ali se dio s time ne slaže.





Vladina potrošnja na infrastrukturu



Rasprava se vodi oko uloge javnih dobra na rast u razvijenim

zemljama. Easterly i Rebelo dolaze do zaključka da su inves-

ticije u javni prijevoz i komunikaciju čvrsto povezani sa

rastom.





Nejednakost



Studije se slažu da visoka nejednakost ima negativan efekt

na rast. Smatra se da su demokratske vlade pod večim pritis-

kom da redistrbuiraju dohodak, budući da veliki broj glasača

spada u dio populacije s niskim dohotkom. Testiranje tvrdnje

da se odnos nejednakost-rast razlikuje u demokraciji i nede-

mokraciji je veoma teško jer su stabilne demokracije obično

među bogatijim zemljama.





Socijalni i politički faktor



Uobičajen pristup bio bi povezati rast sa civilnim, politič-

kim i ekonomskim pravima. Takve studije ostavljaju otvoreno

pitanje koja od tih prava su najvažnija.Neke studije pronaš-

le su pozitivan efekt koji imaju politička prava na rast,

ali nisu uspjele pronači neki važniji dokaz. Barro sugerira

da je to zato jer proširenje političkih prava donosi korist

samo do jedne određene točke.Interesantna je uloga socijalne

i političke nestabilnosti.Alberto Alesina i Perotti u svojim

radovima zaključuju da najvažniji politički utjecaj na rast

treba tek biti pronađen, te da to nikako nije demokratska

sloboda. Isto je tako zanimljiv utjecaj koji socijalno

uređenje ima na rast. Laymen sugerira da su ponekad ključne

barijere rastu socijalne i kulturne i u toj ideji ga

podržavaju Marx, Weber i drugi.







Web Hosting by Brinkster

IVAN HULJAK:EKONOMSKI RAST - ZEMLJE U TRANZICIJI VS. RAZVIJENE ZEMLJE



Proces tranzicije bivših socijalistickih zemalja jedinstveni

je povijesni dogadaj, čiju analizu otežava činjenica da je

taj proces još u tijeku. U ekonomskom smislu,prvo desetlječe

tranzicije bilo je povod brojnih pokušaja da se prepoznaju

pravilnosti u procesu tranzicije, te utvrde sličnosti i

razlike među zemljama. Upravo ćemo stoga ovdje pokušati na

temelju empirijske analize i istraživanja odrednica ekonomske

aktivnosti tijekom tranzicijskog procesa utvrditi i provje-

riti te tvrdnje, kao i zaključak da je prvo desetljeće tran-

zicije obilježio snažan pad ukupne ekonomske aktivnosti, koji

je u gotovo svim zemljama do danas zaustavljen, a neke su

ostvarile i višegodišnji rast.



Za početak, utvrdit ćemo neke faktore koji utječu na rast u

tranziciji. To su strukturne reforme, makroekonomska stabil-

nost (inflacija i mjere fiskalne politike) i početni uvjeti.

Pretpostavlja se da oni određuju gospodarska kretanja u poć-

etnoj fazi tranzicije te s vremenom gube značaj, a jačaju

neki drugi faktori koje ćemo utvrditi kasnije. Treba odmah

na početku napomenuti, da će se svi zaključci izvoditi na

temelju cjelokupnog iskustva svih tranzicijskih zemalja

zajedno. Faktori rasta promatrani su u empirijskim analizama

korištenjem regresijske analize združenih podataka vremenskog

presjeka i vremenskih nizova.



Neki od zaključaka bili su da je spor napredak u makroekonom-

skoj stabilizaciji i strukturnim reformama uz nepovoljne poč-

etne uvjete ( npr. rat ili gubitak vanjskog tržišta ) bio

povezan sa slabijom dinamikom proizvodnje. Pad proizvodnje na

početku tranzicije objašnjavaju uglavnom loši početni uvjeti,

dok su strukturne reforme značajne za kasniji oporavak proiz-

vodnje. U ranoj fazi tranzicije također je došlo do povečanja

efikasnosti faktora proizvodnje, ali ne zahvaljujući investi-

cijama, stoga investicije nisu toliko bitne na samom početku

tranzicije. Veza izmedu početnih uvjeta i gospodarskog rasta

kod tranzicijskih zemalja je pozitivna, što znači da što su

početni uvjeti bili povoljniji, to su se zemlje brže oporav-

ljale. Također, postoji i negativni utjecaj rata na gospodar-

ski rast u pojedinim tranzicijskim zemljama.



Nadalje, zemlje koje su ostvarile makroekonomsku stabilnost

(smanjenje inflacije i fiskalnog deficita) i poduzele opsež-

nije strukturne reforme, imale su brži gospodarski rast.



Na temelju empirijskih istraživanja javile su se nesuglasice

kod različitih autora glede relativnog značaja svakog pojedi-

nog faktora rasta. No, većina ih je suglasna oko nekih općih

zaključaka. Zaključeno je da je makroekonomska stabilizacija

nužan, ali ne i dovoljan uvjet za oporavak ekonomske stabil-

nosti, gdje se u nekim slucajevima fiksni tečaj pokazao kao

koristan za smanjenje inflacije tj. dezinflaciju. Nadalje

zaključeno je da se snažnije strukturne reforme odražavaju

višim stopama rasta, jer su one omogučile da se postojeći

resursi koriste produktivnije, te su putem otvorenog tržišta

osigurale tehnološki napredak te samim time i rast produk-

tivnosti. Također, što su reforme bile brže provedene, bio

je brži i oporavak, a stopa rasta viša, no to se odnosi na

reforme samo u nekim odredenim područjima, kao što je libe-

ralizacija cijena i vanjske trgovine i stabilizacija infla-

cije te privatizacija malih i srednjih poduzeća. Što se tiče

početnih uvjeta, zaključeno je da su oni imali utjecaja na

rast, ali se taj utjecaj razlikuje po pojedinim uvjetima.



Tako imamo npr.zemljopisni položaj,prirodna bogatstva, ratni

sukobi kao samo neke od mogućih početnih uvjeta koji mogu

različitim intenzitetom utjecati na ekonomski rast. No ipak,

početni uvjeti su imali najjači utjecaj na samom početku

tranzicije, a kasnije njihov utjecaj slabi, dok cijelo to

vrijeme dominantan utjecaj ima izbor ekonomske politike.



Nasuprot početnim uvjetima nalazi se tzv. institucionalni

razvoj ( poput izgradnje pravne države, poreza i načina opo-

rezivanja i sl.). U onim zemljama gdje je stupanj izgrađeno-

sti institucija koje jačaju tržište bio viši, viši je bio i

rast, i njegov utjecaj je sve veči kako odmiče vrijeme od

početka tranzicije.



Rezultati empirijske analize



Sljedeča empirijska analiza koristi podatke za 25 tranzicij-

skih zemalja u razdoblju 1990.- 2000. godine, s time da su

zemlje podijeljene u dvije grupe zemalja : zemlje Srednje i

Istočne Europe i baltičke zemlje kao jedna grupa, te zemlje

bivšeg Sovjetskog Saveza kao druga grupa. Problem koji se

javio kod ove empirijske analize bio je taj što je početak

tranzicije u svim zemljama obilježio pad proizvodnje i visoka

inflacija. Sama empirijska analiza provedena je kako bi se

provjerili rezultati ranijih zaključaka koje smo spomenuli.



Ova regresijska analiza provodena je na dva načina, u kalen-

darskom vremenu i tranzicijskom vremenu. U kalendarskom vre-

menu je provodena zbog lakše usporedbe, a u tranzicijskom

stoga što nije u svim zemljama tranzicija zapocela u istom

trenutku. U osnovi ove analize, nalazi se jednadžba koja od-

ređuje stopu realnog rasta BDPa kao zbroj strukturnih

reformi, početnih uvjeta, inflacije i ostalih varijabli.



Zaključci empirijske studije pokazali su sljedeče. Dokazano

je, kao što je prethodna jednadžba pretpostavila, da su za

gospodarski rast važni početni uvjeti, provedene strukturne

reforme i s tim povezana izgradnja tržišta, te dobra ekonom-

ska politika koja se odražava u makroekonomskoj stabilnosti

gospodarstva. Pritom se prije provedene analize smatralo da

strukturne reforme imaju pozitivan utjecaj na gospodarski

rast, no istraživanje je pokazalo da one na pocetku svoje

primjene mogu imati i negativne efekte, koji tijekom vremena

prelaze u pozitivne.



Takoder, što su te reforme bile poduzete ranije i bile opse-

žnije, to je oporavak započeo prije i bio je snažniji.



Glede početnih uvjeta,dokazano je da oni utječu na gospodar-

ski rast, ali da njihov utjecaj s vremenom slabi, pa oni

imaju najveći značaj za objašnjenje pada u proizvodnosti koja

se događa u prvih par godina tranzicije, koju zatim slijedi

oporavak i rast, dakle razdoblje kad slabi utjecaj početnih

uvjeta, dok s druge strane, u razdoblju oporavka značajan

utjecaj počinju imati institucionalni faktori. Investicije u

fizički i ljudski kapital nisu se pokazale kao značajan

faktor rasta. Što se tiče inflacije, dok je ona relativno

niska, ispod 10%, njezin utjecaj nije posebno izražen,no dok

je na višim razinama njezin efekt postaje izrazito negativan

na rast.



Kao općeniti zaključak, mogli bi reci da su rezultati empir-

ijske analize najvecim dijelom opravdali ranije pretpostavke.

No, zahvaljujući dužem nizu podataka, mogle su se zemlje

podijeliti u dvije grupe, i vremensko razdoblje na razdoblje

pada i oporavka. Može se zaključiti da je utjecaj faktora

koji utjeću na makroekonomsku stabilnost bio vrlo značajan u

početnim godinama, utjecaj početnih uvjeta slabio je tijekom

vremena, dok je utjecaj strukturnih reformi s vremenom jačao.

Također, iskustvo najnaprednijih tranzicijskih zemalja poka-

zuje da se s vremenom smanjuje udio rasta koji proizlazi iz

prelaska na tržišni način gospodarstva, te se ove ekonomije

više ne mogu oslanjati na taj nacin povečanja efikasnosti.

Ekonomski rast će stoga nadalje određivati standardne odred-

nice rasta na koje upućuje neoklasična teorija i teorije

endogenog rasta.





Ljudski kapital



Ljudski kapital pripada grupi suvremenih faktora rasta. On

je prvi i najbitniji faktor jer izravno utječe na formiranje

i oblikovanje svih ostalih faktora rasta. Upravo stoga smat-

ram ga veoma važnim za rast hrvatskog gospodarstva, pogotovo

s obzirom na klasične faktore, gdje je već rečeno kako oni u

sadašnjem stanju nemaju dovoljnu snagu za toliki utjecaj na

rast kakvu ima ljudski kapital.



Ako sagledamo hrvatsko gospodarstvo u procesu tranzicije,

vidjet ćemo da se javlja nezaposlenost od gotovo 30%, te

dolazi do pada realnih nadnica.Zbog toga dolazi do stvaranja

"sive" ekonomije, koja izravno utječe na razaranje sustava

obrazovanja, zdravstvene zaštite, mirovinskog osiguranja i

socijalne skrbi, koji žive od doprinosa legalnih zarada.



Specifičnost hrvatske situacije čini faktor ljudskog kapitala

potencijalnim primarnim razvojnim čimbenikom ukupnog gospo-

darstva. Ljudski kapital možemo mjeriti kao stupanj ukupne

psiho-fizičke sposobnosti,socijalno-zdravstvene pripravnosti

te razine prosječne kvalificiranosti, odnosno obrazovanosti

pojedinca.



Kada promotrimo stanovništvo prema školskoj spremi, vidjet

ćemo koliko je nizak udio visokoobrazovanih u ukupnoj popula-

ciji.Uz taj podatak,treba naglasiti da je cijena radne snage

izuzetno niska.





Tablica 1

Stanovništvo staro 15 i više godina prema školskoj spremi



Tablica 1.



1961 1971 1981 1991



Ukupno 100 100 100 100

Bez školske

spreme i do 3.

r.o.š. 23,7 17 13,5 8,6



4-7- razreda

osnovne škole 53,3 43,6 31,9 21,2



završena osnovna

škola 8,7 14,8 19,2 23,4



završena srednja

škola 12,6 20,6 28,3 36



više

obrazovanje 0,6 1,4 2,8 4



visoko

obrazovanje 1,1 1,4 3,6 5,3





Kada se bolje prouci tablica 1, uočava se da je u posljednjih

četrdesetak godina srednje obrazovanje doživjelo ekspanziju u

Hrvatskoj, što je dodatno utjecalo na poboljšanje kvalitete

ljudskog kapitala. Također, rast je primjetan i u ratnim

godinama, dakle od 1991. do 1995. kada većina standardnih

faktora rasta bilježi pad. Još je znakoviti taj rast ako se

zna da je to razdoblje kada ukupni broj stanovnika stagnira i

čak opada zbog ratne situacije.



Dakle, taj broj srednjoškolaca ne raste samo u apsolutnom

broju, već raste i strukturni udjel školovanih generacija.



Visoko školstvo je s druge strane najdinamičnije. Udio visoko-

obrazovanih u ukupnom pučanstvu takoder raste. No, treba nag-

lasiti da taj broj raste iako se apsolutni broj studentske

populacije u dobi od 19 do 23 godine smanjuje od 1980. To nam

dokazuje poboljšanje komponente ljudskog kapitala s obzirom

na udio visokoobrazovanih.



Kvaliteta i potencijal ljudskog faktora ponajprije su odredeni

investicijama u obrazovanje. Investicije mogu biti privatne i

na razini države. Što se tiče državnih investicija u obrazo-

vanje, one su nažalost na niskoj razini i imaju tendenciju

smanjenja.Tako se može vidjeti da su investicije u obrazovanje

1995. godine bile 42% niže nego 1990. godine.

Ulaganje u znanost činilo je pak 1994. godine svega 0,04%

ukupnih investicija. Upravo takav odnos prema ljudskom

kapitalu, gdje nalazimo situaciju da gotovo i nema ulaganja u

modernizaciju i poboljšanje kvalitete obrazovnog sustava i

znanstvenog rada, utjecat će na pad kvalitete ljudskog

kapitala, što bi moglo dugoročno negativno se odraziti na

gospodarski rast Hrvatske.







Web Hosting by Brinkster

KAMO KREĆE SVJETSKA PRIVREDA U 21. STOLJECU

Nova ekonomska paradigma



Da bismo stekli što realisticniju viziju o ostvarivom sistemu

koji želimo graditi,moramo spoznati kamo krece svjetska priv-

reda.



Pojam nove ekonomske paradigme opisuje bitno nove karakteris-

tike privrednog ciklusa u SAD-u u posljednih 10 godina. Te su

znacajke: rekordno duga privredna ekspanzija, veliko ubrzanje

stope privrednog rasta (s 1,5% početkom 90-ih na 4,5 - 5 % u

1998-2000g.,pad nezaposlenosti (s više od 6,5% pocetkom 90-ih

na ispod 4 % 2000g.), te vrlo niski rast cijena (1,75%-2,25%

u razdoblju 1995-2000g.).



Prema staroj makroekonomskoj paradigmi koju je razvio Edmund

Phelps inflacija pocinje rasti u trenutku kada zbog prezagri-

jane privrede stopa nezaposlenosti padne ispod svoje "prirod-

ne razine" tzv. razine nezaposlenosti koja ne ubrzava infla-

ciju. Održavanje niske nezaposlenosti i inflacije u isto

vrijeme kada privreda vrlo brzo raste stoga predstavlja jedan

novi fenomen koji dominantna ekonomska teorija još nije u

potpunosti objasnila.



Objašnjenje koje je do sada privuklo najviše pozornosti

zasniva se na analizi velikog ubrzanja rasta produktivnosti.

To ubrzanje pripisano je u največoj mjeri ubrzanom investira-

nju privatnog sektora u kompjutersku, informacijsku i komuni-

kacijsku opremu,koja je poduzećima omogućila znatno smanjenje

troškova proizvodnje i time cijena proizvoda. Medutim nije

samo to pridonjelo smanjenju cijena proizvoda već tu možemo

navesti i fleksibilno tržište rada. U SAD-u su troškovi

otpuštanja niski te se plaće vežu uz pojedinačni doprinos

radnika čime se potiče kreativnost i inovativnost a bonusi se

sve češce isplaćuju u obliku opcija za stjecanje dioničkih

udjela u poduzeću. Isto tako ključnu ulogu u tim trendovima

odigrala je i velika konkurentnost tržišta. Brzi rast produk-

tivnosti nije potpuno benigna pojava.Brzi rast produktivnosti

dovodi do bržeg rasta agregatne potražnje u odnosu na agre-

gatnu ponudu.To se međutim ne odražava na klasičnoj inflaciji

cijena proizvođaca ili cijena na malo, nego na inflaciji

cijena dionica i drugih oblika imovine. Monetarna politika

stoga poprima još složeniju zadaću u uvijetima no









Web Hosting by Brinkster

TOMISLAV JELINIĆ: DUGOROČNA STRATEGIJA HRVATSKE



Početi ćemo od razvojnih potencijala i slabosti hrvatske priv-

rede. Na temelju analize saznanja iz teorije i politike ekonom-

skog razvoja tržišnih privreda nekih zemalja Azije, Latinske

amerike te Srednje i Istočne Europe mogu se sagledati osnovne

smjernice za ubrzani razvoj Hrvatske. No za to je potrebna

odlučnost političkog vodstva u provođenju razvojnih ciljeva,

kvalitetnog razvoja društvenog i ljudskog kapitala, primjena

suvremene infornmatičke tehnologije, potrebna je dobra makro-

ekonomska politika i djelovanje tržišnih institucija. Potrebno

je sagledati Hrvatsku u odnosu na neke zemlje odnosno skupinu

zemalja s sličnim privredama poput Slovenije, Mađarske, Češke,

Portugala, Irsku, Hong Kong i Singapur. Istodobno je potrebno

sagledati novu ekonomsku paradigmu u SAD-u i najrazvijenijim

industrijskim zeljama i njihove implikacije na male otvorene

privrede poput Hrvatske.





Ovdje cemo analizirati odabrane pokazatelje ekonomskog poten-

cijala kako bi se utvrdio relativan položaj Hrvatske u odnosu

na zemlje slične po stupnju razvijenosti i drugim ekonomskim

osobinama.



1. Veličina privrede i stupanj razvijenosti



Hrvatska pripada u manje privrede s BNP-om od 21 milijarde $ u

1998 god. međutim još uvijek pripadamo gornjoj trećini zemalja

po veličini privrede ( najsličnije zemlje su nam Kazahstan,

Urugvaj, Slovačka). Po stanovništvu sa 4,6 mil. spadamo u male

zemlje (1998 god. nalazimo se na 112 mjestu od 210 rangiranih

zemalja). Prema stupnju razvijenosti mjerenim BNP per capita

spadamo u zemlje s višim srednjim dohotkom. ( 1998 god. BNP po

stan. iznosio je 4620$).





2.Odlučnost političkog vodstva i društveni kapital



Kod ovog kriričnog čimbenika možemo postaviti postaviti slije-

deča pitanja:



- da li je ekonomski razvoj u praksi političkog vodstva nadređen

ili barem jednako važan kao politički ciljevi?



- jesu li potencijalni koristi i troškovi postizanja toga cilja

razjašnjeni i prepoznatljivi prosječnom građaninu?



Sudeći prema programu vlade ta pitanja su djelomično potvrđena.

Među temeljnim ciljevima vlade gospodarski razvitak nalazi se

tek na četvrtom mjestu, dok u ekon. dijelu programa gospodarski

razvitak nalazi se tek na 3 mjestu i razmatra se u istom kontek-

stu kao makroekonomska politika, javne financije, privatizacija,

promet. Očito je da su sadašnji razvojni ciljevi neodređeni i

nisu nešto s čime će se indentificirati širi segment privrede i

javne uprave te da će ih prosjećni građanin prepoznati kao nešto

novo. Što se tiče društvenog kapitala važno je identificirati

koji su potencijalni adut odnosno kočnice ekonomskog razvoja.

Tako se na prvi pogled može vidjeti da je udio unirovljenika

( više od 20 % ukupnog stanovništva ) izuzetno visok a kao što

znamo oni ne mogu biti nositelji razvojnog procesa. Istodobno

neki osnovni demografski pokazatelji su vrlo nepovoljni pa se

nameće pitanje da li Hrvatska raspolaže ljudskim resursima

potrebnim za ekonomski razvoj: Međutim tu postoje dvije nepravi-

lnosti:



Od gotovo 1 mil. umirovljenika vjerojatno ima nekoliko stotina

tisuća radno sposobnog stanovništva koje zajedno sa nezaposlenima

i zaposlenima u inozemstvu čini značajan rezervoar radne snage,

te uska srednja klasa na koju u Hrvatskoj otpada tek polovica

stanovništva dok u većini suvreneih društava na nju otpada 80 -

85% (tu su uključeni viši i niži profesionalci,sitni poduzetnici

i obrtnici te radničke obitelji). Zbog ovakve društvene rascjep-

kanosti u hrvatskoj postoji veliki broj interesnih grupa, što bi

otežalo razradu razvojne koncepcije čak i da je stanovništvo

relativno homogeno po ostalim karakteristikama.



Nadalje istraživanja socio-kulturnog konteksta neslužbenog gos-

podarstva i porezne evazije u Hravatskoj pokazala su izrazito

visoku razinu oportunizma - sklonosti građana da krše propise

ako su koristi veće od očekivane kazne, te niski stupanj povje-

renja u institucije (pravni sistem i vladu).



Posebna dimenzija društvenog kapitala je raširenost korupcije.

Opsežna istraživanja svjetske banke i EBDR-a ukazala su na prob-

lematično stanje odnosa između države i privrede u Hrvatskoj a

posljedica takvog stanja je raširena siva ekonomija.





3.Ljudski kapital i tehnologija



Osnovni demografski pokazatelji Hrvatske u odnosu na slične zem-

lje dosta su zabrinjavajući. Za razliku od osnovnih dem. pokaza-

telja, relativni položaj Hrvatske prema pokazateljima znanja i

tehnologije u nekim je segmentima ipak povoljniji.





4.Ekonomska politika



Najrelevantnija i najčešće korištena agregatna mjera zrelosti

ekonomske politike zemalja u razvoju predstavlja kreditni rejting

dugoročnih državnih obveznica i raspon kamata između državnih

obveznica pojedinih zemalja i obveznica američkog ministarstva

financija. Kreditni rejting nalazi se na rubu između špekulativ-

nih i prihvatljivih oblika ulaganja. Budući da se kreditni rej-

ting mijenja dosta rijetko za ocjenu stanja ek.politike u kratkom

roku relevantniji je prije navedeni raspon kamata. Državnim

obveznicama trguje se svakodnevno na sekundarnom tržištu i raspon

kamata vjerno odražava sve bitne promjene u kratkoročnoj politici

i ek. političkoj situaciji općenito.





5. Institucije, proizvodni kapital i fizička infrastuktura



Po oba dva odabrana pokazatelja kvalitete fizičke infrastrukture

efikasnosti korištenja energije i kvalitete cestovne mreže Hrvat-

ska ne zaostaje za razlićitim privredama. Postojeća infras. za

sada je dobra osnova za budući razvoj. S druge strane odabrani

pokazatelji investicija i institucije vrlo su nepovoljni. Tako

Hrvatska među odabranim zemljama ima najnižu stopu investiranja,

najniži udio privatnog sektora u ukupnim investicijama i najvišu

stopu poreznog opterečenja.



U konačnici kada sve sagledamo bilanca razvojnih potencijala

Hrvatske nije blistava. Privredni resursi koji mogu poslužiti za

brz i kvalitetan razvoj uključujući tehničli dobro obrazovanu

radnu snagu, relativno razvijenu industrijsku tradiciju, makro-

ekonomsku stabilnost, solidnu fizicku infrast.i prirodne resurse

koji pogoduju razvoju turizma. Ključne slabosti su nejasni

prioriteti razvojne politike, veliki broj interesnih grupa, ne-

dostatak upravljačko-organizacijskih sposobnosti i poslovnog mo-

rala, nepovoljni demografski trendovi, zastarjeli proizvodni

kapaciteti i informacjska tehnologija, nedovoljna angažiranost

domačeg privatnog sektora te nerazvijena fin. tržišta i insti-

tucije te pravosuđe.



Sada ćemo prijeći na druga dva pitanja: što poduzeti? i kako to

ostvariti? Hrvatska se nalazi u povijesno vrlo povoljnoj situa-

ciji, jer pri razradi razvojne strategije može koristiti brojna

iskustva drugih zemalja, i ne mora eksperimentirati primjenom

bitno novih modela razvoja koji povijesno još nisu testirani kao

što je to bio slučaj sa zemljama u razvoju tokom posljednjih pola

stoljeća, i osobito tranzicijskim privredama posljednjih deset

godina.



Kod odgovora na pitanja: što poduzeti? i kako to ostvariti? Bitno

je jasno naznačiti i obrazložiti glavna načela kojih se treba

pridržavati pri razradi razvojne strategije,a ne sastaviti listu

svih postojećih problema i ponuditi cijeli katalog mogućih rje-

šenja. Imajući u vidu saznanja teorije i politike ekonomskog

razvoja, i prije navedene razvojne potencijale i slabosti hrvat-

skog gospodarstva, razvojna iskustva sličnih privr





Web Hosting by Brinkster

DARIO IVNIK: REALNOSTI HRVATSKOG RASTA



Od 1990. godine u Hrvatskoj nema sustavnog, konzistentnog i

institucionaliziranog rada na formuliranju dugoročne stra-

tegije gospodarskog razvoja,što se posebno odnosi na državnu

razinu.



Vođenje tekuće ekonomske politike bez uzimanja u obzir dugo-

ročnih ciljeva može imati izrazito negativne posljedice, pa

je iz tog razloga važno postojanje realne i jasno razrađene

dugoročne strategije gospodarskog razvoja.



Od svih dokumenata i strategija razvoja Hrvatske samo su tri

dokumenta imala službeni karakter, znači bile su naručene od

Vlade RH. Prvi je izradio Ekonomski institut u Zagrebu za

razdoblje do 2000. godine ali nije bio politički prihvaćen.

Predviđanja autora o rastu BDP-a, zaposlenosti, štednji i

investicijama,kao i robne razmjene s inozemstvom pokazala su

se preoptimistična jer su rađena na pretpostavkama s kraja

1991. godine, dok su se realna kretanja izmijenila do 1996.

godine zbog promijenjenih okolnosti. 1998. godine izrađena

je nova strategija u suradnji sa Ministarstvom znanosti, ali

njeno objavljivanje i primjena nisu bili odobreni.



Treća od njih je strategija « Razvojni prioriteti Republike

Hrvatske od 2002. do 2004. godine » koja je proizašla iz

« Načela razvitka RH » i 19 integralnih studija projekta

« Hrvatska u 21. stoljeću ». Ovaj dokument stavlja naglasak

na rast zapošljavanja i standarda, a tome pridružuje i ot-

vorenost, konkurentnost i stabilnost.Kao čimbenici na kojima

bi Hrvatska trebala graditi perspektivu navode se očuvana

priroda i kvalitetan ljudski potencijal koji bi dugoročno

trebali osigurati: «ekonomiju utemeljenu na znanjima i novim

tehnologijama, Hrvatsku kao prestižnu turističku destinaciju

sa specifičnim hrvatskim obilježjima, proizvodnju i izvoz

prirodne i zdrave hrane, te novu kvalitetu tradicionalnih

proizvoda».





Načela razvitka RH koje je prihvatila Vlada RH, a koji su

proizašli iz 19 integralnih studija projekta «Hrvatska u 21.

stoljeću» kao temeljne probleme gospodarstva navode neefi-

kasni industrijski sektor,sklonost egalitarizmu, te sklonost

državnom paternalizmu. Predviđaju stope rasta od 2001. do

2004.godine 3.88%, od 2005 do 2010. godine 5.23%, a od 2011.

do 2015. godine 4.8%, čime bi se BDP do 2015. udvostručio.

Problem ove strategije je da je nastajala dvije godine, a da

nisu uzete u obzir promjene u statističkim podacima prije

samog objavljivanja, što može utjecati na kvantitativno

analitički dio strategije.





U razdoblju od 1991. do 2002. godine nastao je velik broj

strategija, ali se nijedna nije dotakla dva pitanja koje J.

Sirotković smatra ključnim kad su u pitanju hrvatske speci-

fičnosti, to su ratne štete od oko 35 milijardi USD i nas-

ljeđe iz bivše Jugoslavije, koje se odnosi na materijalne i

ljudske faktore i njihovu iskorištenost,tako i na strukturne

odnose,gdje ulazi i pitanje sukcesije imovine bivše Jugosla-

vije.Karakteristično je za sve strategije da se njihovi opći

ciljevi, vezani uz stope rasta, ukupni boljitak nacije i sl.

preklapaju. Većina strategija je srednjoročnog karaktera

čime se njihov domet ograničava i svodi se na prognozu

kontinuiteta tekuće politike, a nijedna od njih ne uključuje

sve komponente koje bi morao sadržavati rad na strategiji

razvoja. One su se većinom stvarale iz političkih razloga da

se vidi da strategija postoji, dok je njihova primjena

ostajala upitnom. U takvim uvjetima imamo situaciju da se

iste stvari svaki put rade od nule i opet na srednji rok,dok

nekih dugoročnih smjernica gotovo da i nema.



Planiranje razvoja Hrvatske trebalo bi se sastojati od slje-

dećih elemenata:



1. formuliranja ciljeva koje treba ostvariti u određenom

razdoblju;



2. odgovarajuće organizacije institucija koje konkretiziraju

ciljeve, oblikuju planove, predlažu mjere ostvarivanja,

analiziraju postignuto itd.;



3. razine i područja planiranja (uključivanje regionalnih,

lokalnih i međunarodnih aspekata u nacionalni plan,

odnosno njegov obuhvat po djelatnostima);



4. utvrđivanje razdoblja na koje se odnosi plan, dugoročno,

srednjoročno, kratkoročno, njihovo povezivanje i

uvjetovanost;



5. analize proteklog razdoblja;



6. izbora ekonomskog modela, koji bi trebao biti matematički

izražen kako bi se lako mogle analizirati različite

varijante, kao osnova za političke odluke;



7. izbora sredstava ostvarivanja ciljeva, što se odnosi na

utvrđivanje alternativnih mogućnosti ostvarivanja

osnovnog cilja, a zatim na odabir odgovarajućih

instrumenata;



8. metodologije, u smislu iskazivanja planiranih ciljeva;



9. primjene i ostvarivanja, što je povezano s tekućom

ekonomskom politikom.





Glavna prepreka izradi strategije za Hrvatsku je nekvalitet-

na statističko analitička osnova koja onemogućuje uvid u

stvarno stanje gospodarstva i međunarodne usporedbe. Tako

npr. «Statistički ljetopis» Državnog zavoda za statistiku

ne sadrži ni društvene račune ni input-output tablice,a nema

ni nekih podataka koji su presudni za analizu makroekonomske

ravnoteže kao što su npr. odnos štednje i investicija u

odnosu na BDP. Isto tako nedostaju i podaci za analizu

proizvodnje. Izradu strategije bi trebalo prepustiti neovis-

nim stručnjacima,čime bi se spriječila arbitrarnost i jedno-

stranost nositelja ekonomske politike.





Prema J. Sirotkoviću strategija bi se trebala bazirati na

nekoliko elemenata:



1. obnova ratom stradalih područja kao osnovni prioritet u

prvoj fazi koncipiranja strategije;



2. ostvarivanje uvjeta za konkurentski nastup Hrvatske na

vanjskim tržištima;



3. zaokret u vođenju ekonomske politike na način da se više

ne zasniva na dominantnoj poziciji centralnog državnog

proračuna;



4. provjera globalne strategije na temelju regionalnih i

granskih analiza;



5. normalizacija strukture nacionalnog gospodarstva u skladu

s raspoloživim potencijalima;



6. poticanje razvoja onih djelatnosti koje imaju komparativ-

ne prednosti u odnosu na svjetsko tržište;



7. oslobađanje imobilizirane štednje s ciljem povećanja

investicija na 25% BDP-a, što bi dovelo do rasta BDP-a od

7 do 8% godišnje, uz porast zaposlenosti i životnog

standarda;



8. baziranje na teorijama ekonomskog razvoja;



9. funkcioniranje pravne države.





Neracionalno je za očekivati da Hrvatska može imati samos-

talnu strategiju neovisnu o svom okruženju, ali je moguće

definirati svoje interese unutar zadanog okruženja, odnosno

nastojati postići maksimum koji je moguć. Pri izradi stra-

tegije ne bi se trebalo zanositi traženjem nositelja razvoja

u brodogradnji, turizmu, zdravoj hrani, uslugama itd.

(povijesni i sadašnji «aduti») već bi se razvojne politike

trebale pronalaziti u spoznajama i predviđanjima onoga što

će se u svjetskoj ekonomiji događati u idućih 5 ili 10

godina.





Klasični razvojni faktori





Klasični razvojni faktori koje ovdje spominjemo su poljopri-

vreda, turizam i inozemna ulaganja. Oni čine faktore koji bi

Hrvatskoj trebali osigurati brzi rast i primjereno mjesto na

globalnom tržištu. Međutim, niti jedan od ovih faktora nema

u sebi potencijala kojima bi mogao potaknuti brži ukupni

gospodarski rast i bitno povećati razinu zaposlenosti.Poljo-

privreda ima glavni značaj kao stabilizator i pretpostavka

ubrzanog suvremenog razvitka, što je vidljivo iz primjera

svih visoko razvijenih država, koje su kao preduvjet stabil-

nog rasta morale prvo riješiti odnose u poljoprivredi.



Stoga je očigledno da niti Hrvatska ne može ostvariti sta-

bilni gospodarski razvitak bez stabilizacije poljoprivrede.

Upravo ta spoznaja velika je prednost Hrvatskoj kako ne bi

ponovila tuđe pogreške na putu u postindustrijsko gospodar-

stvo.



No, sama činjenica o stabilizatorskoj ulozi poljoprivrede ne

podrazumijeva da poljoprivreda može biti element suvremene

koncepcije razvoja koju karakteriziraju puna zaposlenost i

visoke stope rasta. Poljoprivreda rastom gubi svoj relativni

udio u ukupnom gospodarstvu, ustupajući mjesto sekundarnom,

tercijarnom i kvartalnom sektoru.



Sve spomenuto upućuje na nekoliko komponenti koje onemogu-

ćuju daljnji razvoj hrvatske poljoprivrede. Kao prvo, poljo-

privreda će zahtijevati okrupnjavanje posjeda, koji su u

Hrvatskoj relativno male površine. Drugi problem su demo-

grafski procesi koji utječu na razinu zaposlenosti u poljo-

privredi. Naime, većinu zaposlenih u poljoprivredi čini

starije stanovništvo, i sve manji udio mladih. Zato strate-

gija razvoja koja bi podrazumijevala mogućnost povećanog

zapošljavanja u poljoprivredi nema realnih uporišta.



Također, da bi se postigla optimalna poljoprivredna proiz-

vodnja, potrebno je povećati investicije, kako bismo mogli

postići godišnju stopu rasta poljoprivredne proizvodnje od

10% koja bi omogućila ostvarenje stabilizirajućih komponenti

hrvatskog gospodarstva.



Turizmu se u hrvatskom gospodarstvu pripisuju 4 zadaće,dvije

dugoročne i dvije kratkoročne. Dugoročni se učinak očekuje u

potpori ukupnom gospodarskom rastu i priljevu izravnih ino-

zemnih investicija.Kratkoročni se učinak odnosi na ekonomsku

politiku, gdje će turizam biti stabilizator platno-bilančnih

odnosa, te drugi učinak turizma kao stabilizatora na nacio-

nalnom tržištu radne snage.



A kakvo je trenutno stanje u turizmu? Što se tiče ponude, to

je vjerojatno najkritičnija točka rasta turističkog proiz-

voda. Naime, hrvatskom turizmu nedostaju novi i kvalitetniji

smještajni kapaciteti,prati ga nepovoljna struktura gostiju,

loša sposobnost i brzina turističke industrije u cjelini, te

sam način prezentacije turističkog proizvoda.



Sa strane potražnje možemo pratiti kretanje stopa i struk-

turnih odnosa i zaključiti kako one u stvari ne pokazuju

velike oscilacije, osim naravno za vrijeme rata kao izvan-

redne situacije. Stoga se može očekivati daljnji rast pot-

ražnje, te ukoliko hrvatsko gospodarstvo uspije riješiti

probleme na strani ponude turizam bi se mogao pokazati kao

značajan faktor dugoročnog rasta.



Nakon što je s procesom tranzicije došlo do restrukturiranja

gospodarstva u Hrvatskoj, postalo je jasno kako je domaća

štednja nedovoljna za zadovoljenje tržišta kapitala u nas-

tajanju. Upravo takva situacija zahtijevala je priljev stra-

nih investicija, koji je bio omogućen ostvarenjem temeljnih

ciljeva makroekonomske stabilizacijske politike. Inozemna su

se ulaganja smatrala presudnim faktorom završetka privatiza-

cije i ubrzanog gospodarskog napretka Hrvatske. No međutim,

otvaranje Hrvatske prema stranom kaptalu nije u prvo vrijeme

rezultiralo značajnijim interesom stranih investitora, kako

zbog ratnih zbivanja, no isto tako i zbog toga što se tada

većina stranih sredstava usmjeravala u zemlje Istočne Europe.





U Hrvatskoj razlikujemo dva razdoblja glede volumena i struk-

ture ulaganja. Prvo razdoblje 1991.-1995. karakteriziraju

niska inozemna ulaganja, od strane svega nekoliko europskih

zemalja. Drugo razdoblje 1996.-2000. karakterizira značajni

rast ukupnog volumena ulaganja te proširenje kruga investi-

tora i na izvaneuropske zemlje.No,upravo to drugo razdoblje,

iako predstavlja povećanje ukupnog inozemnog ulaganja u

hrvatsko gospodarstvo, ne donosi bitne promjene s obzirom na

rast. Naime, većina tih ulaganja odnosila se na otkup držav-

nog vlasništva, umjesto na zajednička ulaganja u nove pro-

jekte koji bi omogućili dolazak novih tehnologija i suvre-

mene poslovne organizacije.


lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad uticaj religije na kulturu ilijada i odiseja lektira može li malo preduzeće imati monopolni položaj na tržištu ekonomija i pravo novac osnove menadzmenta knjiga srbija upravljanje promotivnim aktivnostima na primeru preduzeća hamlet zakljucak lik sonje iz lektire ujka vanja sonja lik iz ujka vanje nagradna igra domestos
Spisak radova mozete naci ovde:
http://www.maturskiradovi.net/srb/izaberite-oblast.html

Admin
Admin

Posts : 227
Join date : 2008-06-25

View user profile http://www.maturskiradovi.net

Back to top Go down

Re: zbornik radova seminarski ekonomija

Post  patuan89 on Fri Dec 24, 2010 1:47 am

Skin Lightening Creams & Bleaching Products

It's a common problem: darkened, discolored skin with patches of uneven tones. Whether it's caused by overexposure to the sun, pregnancy hormones, or just due to hereditary causes, darkened skin is still an annoyance that can adversely affect your self esteem and your happiness in social situations. Recent advances in products that are designed to lighten and brighten the skin now provide options in treatment for uneven and discolored skin. While most skin lightening products are in the form of creams, skin lightening supplements that are taken orally are also available.
neon clocks
skin lightening cream

patuan89

Posts : 123
Join date : 2010-12-23

View user profile

Back to top Go down

Re: zbornik radova seminarski ekonomija

Post  patuan89 on Fri Dec 24, 2010 1:47 am

Skin Lightening Creams & Bleaching Products

It's a common problem: darkened, discolored skin with patches of uneven tones. Whether it's caused by overexposure to the sun, pregnancy hormones, or just due to hereditary causes, darkened skin is still an annoyance that can adversely affect your self esteem and your happiness in social situations. Recent advances in products that are designed to lighten and brighten the skin now provide options in treatment for uneven and discolored skin. While most skin lightening products are in the form of creams, skin lightening supplements that are taken orally are also available.
neon clocks
skin lightening cream

patuan89

Posts : 123
Join date : 2010-12-23

View user profile

Back to top Go down

Re: zbornik radova seminarski ekonomija

Post  patuan89 on Fri Dec 24, 2010 1:48 am

Skin Lightening Creams & Bleaching Products

It's a common problem: darkened, discolored skin with patches of uneven tones. Whether it's caused by overexposure to the sun, pregnancy hormones, or just due to hereditary causes, darkened skin is still an annoyance that can adversely affect your self esteem and your happiness in social situations. Recent advances in products that are designed to lighten and brighten the skin now provide options in treatment for uneven and discolored skin. While most skin lightening products are in the form of creams, skin lightening supplements that are taken orally are also available.
neon clocks
skin lightening cream

patuan89

Posts : 123
Join date : 2010-12-23

View user profile

Back to top Go down

Re: zbornik radova seminarski ekonomija

Post  patuan89 on Fri Dec 24, 2010 1:48 am

Skin Lightening Creams & Bleaching Products

It's a common problem: darkened, discolored skin with patches of uneven tones. Whether it's caused by overexposure to the sun, pregnancy hormones, or just due to hereditary causes, darkened skin is still an annoyance that can adversely affect your self esteem and your happiness in social situations. Recent advances in products that are designed to lighten and brighten the skin now provide options in treatment for uneven and discolored skin. While most skin lightening products are in the form of creams, skin lightening supplements that are taken orally are also available.
neon clocks
skin lightening cream

patuan89

Posts : 123
Join date : 2010-12-23

View user profile

Back to top Go down

Re: zbornik radova seminarski ekonomija

Post  patuan89 on Fri Dec 24, 2010 1:48 am

Skin Lightening Creams & Bleaching Products

It's a common problem: darkened, discolored skin with patches of uneven tones. Whether it's caused by overexposure to the sun, pregnancy hormones, or just due to hereditary causes, darkened skin is still an annoyance that can adversely affect your self esteem and your happiness in social situations. Recent advances in products that are designed to lighten and brighten the skin now provide options in treatment for uneven and discolored skin. While most skin lightening products are in the form of creams, skin lightening supplements that are taken orally are also available.
neon clocks
skin lightening cream

patuan89

Posts : 123
Join date : 2010-12-23

View user profile

Back to top Go down

Re: zbornik radova seminarski ekonomija

Post  patuan89 on Fri Dec 24, 2010 1:49 am

Skin Lightening Creams & Bleaching Products

It's a common problem: darkened, discolored skin with patches of uneven tones. Whether it's caused by overexposure to the sun, pregnancy hormones, or just due to hereditary causes, darkened skin is still an annoyance that can adversely affect your self esteem and your happiness in social situations. Recent advances in products that are designed to lighten and brighten the skin now provide options in treatment for uneven and discolored skin. While most skin lightening products are in the form of creams, skin lightening supplements that are taken orally are also available.
neon clocks
skin lightening cream

patuan89

Posts : 123
Join date : 2010-12-23

View user profile

Back to top Go down

Re: zbornik radova seminarski ekonomija

Post  patuan89 on Fri Dec 24, 2010 1:49 am

Skin Lightening Creams & Bleaching Products

It's a common problem: darkened, discolored skin with patches of uneven tones. Whether it's caused by overexposure to the sun, pregnancy hormones, or just due to hereditary causes, darkened skin is still an annoyance that can adversely affect your self esteem and your happiness in social situations. Recent advances in products that are designed to lighten and brighten the skin now provide options in treatment for uneven and discolored skin. While most skin lightening products are in the form of creams, skin lightening supplements that are taken orally are also available.
neon clocks
skin lightening cream

patuan89

Posts : 123
Join date : 2010-12-23

View user profile

Back to top Go down

Re: zbornik radova seminarski ekonomija

Post  patuan89 on Fri Dec 24, 2010 1:49 am

Skin Lightening Creams & Bleaching Products

It's a common problem: darkened, discolored skin with patches of uneven tones. Whether it's caused by overexposure to the sun, pregnancy hormones, or just due to hereditary causes, darkened skin is still an annoyance that can adversely affect your self esteem and your happiness in social situations. Recent advances in products that are designed to lighten and brighten the skin now provide options in treatment for uneven and discolored skin. While most skin lightening products are in the form of creams, skin lightening supplements that are taken orally are also available.
neon clocks
skin lightening cream

patuan89

Posts : 123
Join date : 2010-12-23

View user profile

Back to top Go down

Re: zbornik radova seminarski ekonomija

Post  patuan89 on Fri Dec 24, 2010 1:49 am

Skin Lightening Creams & Bleaching Products

It's a common problem: darkened, discolored skin with patches of uneven tones. Whether it's caused by overexposure to the sun, pregnancy hormones, or just due to hereditary causes, darkened skin is still an annoyance that can adversely affect your self esteem and your happiness in social situations. Recent advances in products that are designed to lighten and brighten the skin now provide options in treatment for uneven and discolored skin. While most skin lightening products are in the form of creams, skin lightening supplements that are taken orally are also available.
neon clocks
skin lightening cream

patuan89

Posts : 123
Join date : 2010-12-23

View user profile

Back to top Go down

Re: zbornik radova seminarski ekonomija

Post  patuan89 on Fri Dec 24, 2010 1:49 am

Skin Lightening Creams & Bleaching Products

It's a common problem: darkened, discolored skin with patches of uneven tones. Whether it's caused by overexposure to the sun, pregnancy hormones, or just due to hereditary causes, darkened skin is still an annoyance that can adversely affect your self esteem and your happiness in social situations. Recent advances in products that are designed to lighten and brighten the skin now provide options in treatment for uneven and discolored skin. While most skin lightening products are in the form of creams, skin lightening supplements that are taken orally are also available.
neon clocks
skin lightening cream

patuan89

Posts : 123
Join date : 2010-12-23

View user profile

Back to top Go down

Re: zbornik radova seminarski ekonomija

Post  patuan89 on Fri Dec 24, 2010 1:50 am

Skin Lightening Creams & Bleaching Products

It's a common problem: darkened, discolored skin with patches of uneven tones. Whether it's caused by overexposure to the sun, pregnancy hormones, or just due to hereditary causes, darkened skin is still an annoyance that can adversely affect your self esteem and your happiness in social situations. Recent advances in products that are designed to lighten and brighten the skin now provide options in treatment for uneven and discolored skin. While most skin lightening products are in the form of creams, skin lightening supplements that are taken orally are also available.
neon clocks
skin lightening cream

patuan89

Posts : 123
Join date : 2010-12-23

View user profile

Back to top Go down

Re: zbornik radova seminarski ekonomija

Post  patuan89 on Fri Dec 24, 2010 1:50 am

Skin Lightening Creams & Bleaching Products

It's a common problem: darkened, discolored skin with patches of uneven tones. Whether it's caused by overexposure to the sun, pregnancy hormones, or just due to hereditary causes, darkened skin is still an annoyance that can adversely affect your self esteem and your happiness in social situations. Recent advances in products that are designed to lighten and brighten the skin now provide options in treatment for uneven and discolored skin. While most skin lightening products are in the form of creams, skin lightening supplements that are taken orally are also available.
neon clocks
skin lightening cream

patuan89

Posts : 123
Join date : 2010-12-23

View user profile

Back to top Go down

Re: zbornik radova seminarski ekonomija

Post  patuan89 on Fri Dec 24, 2010 1:50 am

Skin Lightening Creams & Bleaching Products

It's a common problem: darkened, discolored skin with patches of uneven tones. Whether it's caused by overexposure to the sun, pregnancy hormones, or just due to hereditary causes, darkened skin is still an annoyance that can adversely affect your self esteem and your happiness in social situations. Recent advances in products that are designed to lighten and brighten the skin now provide options in treatment for uneven and discolored skin. While most skin lightening products are in the form of creams, skin lightening supplements that are taken orally are also available.
neon clocks
skin lightening cream

patuan89

Posts : 123
Join date : 2010-12-23

View user profile

Back to top Go down

Re: zbornik radova seminarski ekonomija

Post  patuan89 on Fri Dec 24, 2010 1:50 am

Skin Lightening Creams & Bleaching Products

It's a common problem: darkened, discolored skin with patches of uneven tones. Whether it's caused by overexposure to the sun, pregnancy hormones, or just due to hereditary causes, darkened skin is still an annoyance that can adversely affect your self esteem and your happiness in social situations. Recent advances in products that are designed to lighten and brighten the skin now provide options in treatment for uneven and discolored skin. While most skin lightening products are in the form of creams, skin lightening supplements that are taken orally are also available.
neon clocks
skin lightening cream

patuan89

Posts : 123
Join date : 2010-12-23

View user profile

Back to top Go down

Re: zbornik radova seminarski ekonomija

Post  patuan89 on Fri Dec 24, 2010 1:51 am

Skin Lightening Creams & Bleaching Products

It's a common problem: darkened, discolored skin with patches of uneven tones. Whether it's caused by overexposure to the sun, pregnancy hormones, or just due to hereditary causes, darkened skin is still an annoyance that can adversely affect your self esteem and your happiness in social situations. Recent advances in products that are designed to lighten and brighten the skin now provide options in treatment for uneven and discolored skin. While most skin lightening products are in the form of creams, skin lightening supplements that are taken orally are also available.
neon clocks
skin lightening cream

patuan89

Posts : 123
Join date : 2010-12-23

View user profile

Back to top Go down

Re: zbornik radova seminarski ekonomija

Post  Sponsored content


Sponsored content


Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum